UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

PRIOPĆENJE SINDIKATA UMIROVLJENIKA HRVATSKE:

Hitne izmjene drugog mirovinskog stupa – NEOPHODNE!

Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) već godinama upozorava da se trostupanjski mirovinski model, nametnut Hrvatskoj krajem 1990.-tih godina od strane Svjetske banke, pokazao promašenim. Međutim, trebale su doći i prve mirovine, osobito za žene koje su prihvatile obvezatnu mirovinsku štednju u drugom stupu, pa da se u široj javnosti prepozna što to znači kad banke preuzmu radnički novac. Progovorio je još lani šef HANFA/Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga o previsokim troškovi privatnog mirovinskog sustava – fondovi su od osnutka zaradili samo 5 milijardi kuna, a u isto vrijeme trošak sustava bio je 3,4 milijardi!

 

HANFA u prijedlogu zakonskih izmjena od 17. svibnja predlaže vraćanje polovice vlasništva fondova drugog stupa radnicima koji su njegovi članovi, a polovicu i dalje ostavlja u nekakvom nadri vlasništvu bankarima i drugim ulagačima. Bankari iz Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima odmah su Prijedlog Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima proglasili protuustavnim i  upozorili  da bi njegovo usvajanje dovelo  do „nesagledivih posljedica za mirovinski sustav u RH i negativno bi se odrazio na pridruženje Hrvatske Europskoj Uniji“. Oni zagovaraju hitno povećanje štednje u drugom stupu, i dalje samo na račun radničkih plaća. Sindikat umirovljenika Hrvatske na takvo se reagiranje bankarske oligarhije  može samo nasmijati, s ogorčenjem.

 

Što je s drugim mirovinskim stupom u ostalim europskim zemljama? U većini starih članica Europske unije, gdje postoji drugi stup, to je dobrovoljan ili obvezatan oblik mirovinske štednje, u pravilu reguliran kroz kolektivne ugovore ili slične sporazume na razini grana i/ili poduzeća, a obveznici uplate su poslodavci i radnici. Kad je riječ o novim članicama EU-a, većina njih je praktički bila prinuđena prihvatiti model Svjetske banke, uz neke razlike – u Sloveniji u drugom stupu, dobrovoljno dogovaranom kolektivnim ugovorima, obveznici su uplata poslodavci i radnici, a u Češkoj su obveznici također i jedni i drugi, ali je drugi stup bio obvezatan. Naime, gotovo da i nema nove članice EU-a koja nije u posljednje dvije-tri recesijske godine poduzela oštre rezove u vezi drugog stupa mirovinske štednje.  U većini baltičkih zemalja drugi stup je praktički suspendiran. U Litvi je dobrovoljan i pokriva oko 50-60% zaposlenih; u Latviji je izdvajanje za drugi stup 2010. godine smanjeno na samo 2% (uz mogućnost ponovnog podizanja), a Estonija je iste godina cijeli drugi stup vratila u prvi stup štednje. Češka upravo donosi zakon kojim će drugi stup postati dobrovoljan, te se očekuje da će obuhvat pasti na oko 30% zaposlenih. Poljska je lani smanjila izdvajanje u drugi stup sa 7.3% na 2.3% i vode se rasprave o prijelazu na dobrovoljni model. Slovačka je uvela dobrovoljan drugi stup i mogućnost prijenosa ušteđevine i zarade u prvi stup. Mađarska je ukinula drugi stup i sve prenijela u prvi. Malta je proglasila da još nije spremna za uvođenje drugog stupa, a Rumunjska izdvaja samo 2% (iako zakon propisuje više). Osim zemalja koje tek sanjaju moguće eurointegracije, poput Makedonije, Albanije i Kosova, gdje  model Svjetske banke nesmetano opstaje, ili, kao u Bugarskoj, proizvodi velike gubitke, sve su druge zemlje na neki način zaustavile drugi stup, uvele strogi nadzor, pojeftinjenje upravljanja te prijelaz na dobrovoljni model.

 

Zašto Hrvatska i dalje ima preskupi model mirovinske štednje, kojim bahato upravljaju bankari, a k tome ne planira ozbiljne reforme? Radnici su obvezatni plaćati doprinose, koji se namjeravaju i povećati, a usteže im se pravo utjecaja i suodlučivanja. Mirovinski se sustav dovodi do granica održivosti, investicije iz fondova mirovinske štednje bankari ne usmjeravaju u investicije koje otvaraju radna mjesta, a HANFA nudi samo neko polovično rješenje.

 

Sindikat umirovljenika Hrvatske s krajnjom ozbiljnošću poziva Vladu da hitno izradi prijedlog reformi drugog stupa, njegovo pretvaranje u dobrovoljni polu-javni stup, uz mogućnost prijenosa ušteđevine radnika u prvi stup, uvođenje obveze uplata od strane i radnika i poslodavaca, snižavanje troška upravljanja i uključivanje radnika i umirovljenika u nadzorna tijela. Naprosto je smiješno zastrašivati hrvatske radnike i umirovljenike Europskom unijom, koja ni u jednom trenutku nije propisala modele, načine i visine izdvajanja. A u međuvremenu se od Vlade očekuje da poduzme i radikalne privremene mjere, pa i privremeno suspendiranje drugog stupa mirovinske štednje.