UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

Događanja: Razmjena znanja i iskustva

  

Predstavnici Podružnice SUH-a Pula pos­jetili su 12. travnja ove godine tršćanske kole­ge Sindikata umirovljenika Italije (SPI-CGIL). U središtu Trsta, na trgu Piazza Guglielmo Oberdan, gdje su smještene najviše institucije talijanske sjeveroistočne regije Friuli Venezia Giulia (FVG) - Furlanija, Julijska Krajina i Re­gionalno vijeće, pulske SUH-ovce su dočekali Luciano del Rosso, zadužen za međunarodne odnose SPI-CGIL Okruga Trst i Elio Gurtner, tajnik SPI-CGIL Centra Trst.

 

     Radni dio je potom održan u multifunkcio- nalnoj dvorani Regionalnog Vijeća FVG Tizia- no Tessitori, gdje je sedamdesetak članova tršćanske i pulske udruge umirovljenika ras­pravljalo o aktualnim temama. Renata Baga- tin, vijećnica Regionalnog vijeća FVG, predstavila je regionalni zakon o aktivnom starenju. Doris Ivanković iz Doma za starije osobe „Alfredo Štiglić“ iz Pule i voditeljica Ge- rontološkog centra Vila Trap prezentirala je rad istoimenog projekta, koji se financira iz Europskog socijalnog fonda.

 

     Zorica Drandić, tajnica SUH-a Podružnice Pula predstavila je aktivnosti programa skrbi za starije osobe, koji se provodi uz rad pede­setak volonterki i volontera u pružanju pomo­ći starijim i nemoćnim osobama na području Pule. Gianfranco Pizzolitto, predsjednik udru­ge Auser Friuli Venezia Giulia, regionalne udruge volontera, osnovane od strane CGIL/Opće konfederacije talijanskih radnika i SPI-a govorio je o aktivnostima koje Udruga provodi u svrhu boljeg i ljepšeg života starijih

 

osoba. Vladimir Buršić, potpredsjednik SUH­a, govorio je o teškom materijalnom stanju većine hrvatskih umirovljenika koji žive na ru­bu siromaštva s prosječnom mirovinom od 290 eura i što SUH čini na poboljšanju takvog stanja. Elio Gurtner, tajnik SPI CGIL Centar Trst upoznao je sve sudionike skupa s organi­zacijom i aktivnošću SPI-a na području grada Trsta.

 

     Skup je završio zaključcima o daljnjoj su­radnji pulske Podružnice SUH-a i tršćanske podružnice SPI-a, a potom su otišli u susjed­nu palaču Regionalnog Parlamenta FVG, gdje su u klupama vijećnice upoznati s veličinom, značajem i ulogom Autonomne Regije Friuli Venezia Giulia, radom njihovog parlamenta i regionalne Vlade, te razgledali izložbu likov­nih radova akademskog slikara i kipara Dina Facchinettija.

 

Susret je nastavljen ugodnom šetnjom uli­cama tršćanskog starog grada gdje ih je po­sebno impresioniralo staro otvoreno kazalište iz romanskog doba, romanička kršćanska crkvica iz 11. stoljeća, velika kršćanska crkva iz 15. stoljeća, te mali slavoluk sličan pulskim Zlatnim vratima.

 

     Završni doživljaj je bio posjet tršćanskom Željezničkom muzeju, gdje su razgledali eks­ponate iz doba Austrougarske monarhije i do­bili mnogo povijesnih informacija o izgradnji i razvoju željezničkog prometa na području Trsta, Furlanije i Julijske Krajine, Slovenije i Istre.

     Podružnica Pula zbratimljena je sa SPI CGIL Distreto Centro Trieste (Centar Okrug Trst) 2003. godine i ovo je treće druženje čla­nica i članova umirovljeničkih organizacija. (Lucijan Benković)