UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Događanja: PODRŠKA PETICIJI HSU

Protiv poskupljenja dopunskog osiguranja

 

     Na dan početka otvaranja akcije prikupljanja potpisa gra­đana za peticiju Hrvatske stranke umirovljenika protiv pos­kupljenja dopunskog osiguranja, 11. travnja o.g., Sindikat umirovljenika Hrvatske je javno podržao peticiju.

     Sindikat umirovljenika Hrvatske pozvao je svoje člano­ve, umirovljenike, starije osobe i sve druge građane Hr­vatske da potpišu peticiju protiv poskupljenja zdravstve­nog dopunskog osiguranja s 70 na 89 kuna, jer će time samo pridonijeti osiromašenju građana, posebice um­irovljenika. Dio članstva SUH-a je organizirao prikuplja­nje potpisa, primjerice u Zadru, Zagrebu, te više gradova u Istri. SUH je još 31. ožujka, zajedno s Maticom um­irovljenika Hrvatske, održao konferenciju za medije na kojoj se oštro usprotivio najavama povećavanja dopun­skog zdravstvenog osiguranja, upozorivši da bi to bio no­vi težak udarac za najstariju populaciju. Mirovine su već sada toliko niske da mnogi umirovljenici jedva preživlja­vaju. Prosječna mirovina u Hrvatskoj je 2.237 kuna, a to je 38,22 posto prosječne neto plaće u 2015. godini. Pre­ma podacima za siječanj 2016. godine 870.215 umirovlje­nika primilo je prosječnu mirovinu u iznosu od 1.680 ku­na, a čak 552.365 umirovljenika primilo je prosječno sve­ga 1.237 kuna. 

     SUH podržava i povećanje cenzusa koji predlaže HSU - na 2.200 kuna za samca i 1.800 kuna po članu obitelji, jer su Matica i SUH takav cenzus zatražili još prije tri godine. Time bi se dodatno zaštitili siromašni, nemoćni i stari. Prikupljeno je oko 106.000 potpisa.