UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

Aktualno: SUH I SEKCIJA MLADIH SSSH

Mladi i stari - ZAJEDNO!

     Na 29. sjednici Predsjedništva SUH-a, koja je održana u četvrtak 24. ožujka 2016. godine, SUH je ugostio Sandru Bahunek, tajnicu Sek­cije mladih Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, pozivajući ih na suradnju, osobito po pitanjima međugeneracijske solidarnosti. U jeku žes­toke borbe da se zaustavi razbijanje javnozdravstvenog sustava i besmis­leno ubrzavanje uvođenja dobi za umirovljenje od 67 godina, mladi i stari­ji morat će zajednički djelovati i istupati u javnosti, zaključeno je.

     Nakon toga su na sjednici Izvršnog odbora Sekcije mladih SSSH, koja je održana 15. travnja 2016. sudjelovale dvije predstavnice Sindikata um­irovljenika Hrvatske - predsjednica Povjereništva SUH-a Grada Zagreba Biserka Budigam i mlada novinarka i suradnica u SUH-u Maja Šubarić Mahumljin.

Time je ostvaren drugi korak u planiranju zajedničke međugeneracijske suradnje između Sekcije mladih i SUH-a. Uz Marinu Jakovac, predsjedni­cu Sekcije mladih SSSH, sjednici su nazočili i potpredsjednik SM SSSH Ivan Juričević, zatim Vladimir Bahun, Luka Mišić, Darko Matek i Dijana Šobota.

     SUH i njegove brojne aktivnosti predstavila je Biserka Budigam, koja je mladima na samom početku poručila: „Tamo gdje ste vi sada, mi smo bili prije dosta godina, a gdje smo mi sada, vi trebate odraditi još četrdesetak godina! Na tom putu proći ćete radosti, ali i savladati probleme radnih iza­zova i teškoća, uspona i padova, borbe za ostvarenje prava radnika i za­dovoljavajući položaj u društvu." Budigam je ukazala na primjere kršenja ljudskog dostojanstva starijih osoba, te naglasila važnost pravnog savjeto­vališta i psihološke pomoći koju pruža SUH.

     „Drago mi je što potičemo međugeneracijsku suradnju mladih sindikalis- ta i nas umirovljenika. Možemo vam pomoći našim iskustvima i savjetima da manje griješite, te ublažiti učenje metodom „pokušaja i pogrešaka", za­hvaljujući našim iskustvima i znanju"- poručila je Budigam.

     Maja Šubarić Mahmuljin je upozorila na brojne aktualne probleme um­irovljenika, ali i mladih u Hrvatskoj - poskupljenje dopunskog osiguranja, privatizacija zdravstva, rizičnost drugog mirovinskog stupa i slično. Šuba- rić Mahmuljin je upoznala mlade i s porukama s izvanredne konferencije za novinare održane 31. ožujka na kojoj su se Sindikat i Matica umirovljeni­ka Hrvatske zajednički usprotivili poskupljenju dopunskog osiguranja s 70 na 89 kuna, te s okruglog stola „Rizični aspekti drugog mirovinskog stupa" koji se u veljači održao u Novinarskom domu.

     Mladima, koji su pokazali veliko zanimanje za navedene teme, predstav­ljena je i uspješna Peticija „Glasam protiv siromaštva starijih osoba", kojoj su veliku podršku dali upravo mladi diljem Hrvatske. Na kraju im je podije­ljen najnoviji broj Glasa umirovljenika i plan rada SUH-a za 2016. godinu, u nadi da će mladi u njemu prepoznati i neke vlastite ciljeve.

     Kako je jedna od glavnih točaka bilo planiranje aktivnosti 1. svibnja, Di­jana Šobota je u ime mladih pozvala umirovljenike na performans Sekcije mladih SSSH „Reci to cipelama", kojim prosvjeduju protiv društva siro­maštva i nejednakosti te iseljavanja mladih. Dogovoreno je i to da mladi i umirovljenici zajedno koračaju u prosvjednoj povorci za Međunarodni praz­nik rada 1. svibnja. „Vjerujem da ćemo ostvariti dobru suradnju i zajedno se zalagati za ciljeve kao što su povećanje plaća, veće mirovine i bolji uv­jeti života i rada za sve građane" - rekla je predsjednica SM SSSH Marina Jakovac i zahvalila se predstavnicima SUH-a na dolasku.