UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

Aktualno: SUH I SEKCIJA MLADIH SSSH

Mladi i stari - ZAJEDNO!

     Na 29. sjednici Predsjedništva SUH-a, koja je održana u četvrtak 24. ožujka 2016. godine, SUH je ugostio Sandru Bahunek, tajnicu Sek­cije mladih Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, pozivajući ih na suradnju, osobito po pitanjima međugeneracijske solidarnosti. U jeku žes­toke borbe da se zaustavi razbijanje javnozdravstvenog sustava i besmis­leno ubrzavanje uvođenja dobi za umirovljenje od 67 godina, mladi i stari­ji morat će zajednički djelovati i istupati u javnosti, zaključeno je.

     Nakon toga su na sjednici Izvršnog odbora Sekcije mladih SSSH, koja je održana 15. travnja 2016. sudjelovale dvije predstavnice Sindikata um­irovljenika Hrvatske - predsjednica Povjereništva SUH-a Grada Zagreba Biserka Budigam i mlada novinarka i suradnica u SUH-u Maja Šubarić Mahumljin.

Time je ostvaren drugi korak u planiranju zajedničke međugeneracijske suradnje između Sekcije mladih i SUH-a. Uz Marinu Jakovac, predsjedni­cu Sekcije mladih SSSH, sjednici su nazočili i potpredsjednik SM SSSH Ivan Juričević, zatim Vladimir Bahun, Luka Mišić, Darko Matek i Dijana Šobota.

     SUH i njegove brojne aktivnosti predstavila je Biserka Budigam, koja je mladima na samom početku poručila: „Tamo gdje ste vi sada, mi smo bili prije dosta godina, a gdje smo mi sada, vi trebate odraditi još četrdesetak godina! Na tom putu proći ćete radosti, ali i savladati probleme radnih iza­zova i teškoća, uspona i padova, borbe za ostvarenje prava radnika i za­dovoljavajući položaj u društvu." Budigam je ukazala na primjere kršenja ljudskog dostojanstva starijih osoba, te naglasila važnost pravnog savjeto­vališta i psihološke pomoći koju pruža SUH.

     „Drago mi je što potičemo međugeneracijsku suradnju mladih sindikalis- ta i nas umirovljenika. Možemo vam pomoći našim iskustvima i savjetima da manje griješite, te ublažiti učenje metodom „pokušaja i pogrešaka", za­hvaljujući našim iskustvima i znanju"- poručila je Budigam.

     Maja Šubarić Mahmuljin je upozorila na brojne aktualne probleme um­irovljenika, ali i mladih u Hrvatskoj - poskupljenje dopunskog osiguranja, privatizacija zdravstva, rizičnost drugog mirovinskog stupa i slično. Šuba- rić Mahmuljin je upoznala mlade i s porukama s izvanredne konferencije za novinare održane 31. ožujka na kojoj su se Sindikat i Matica umirovljeni­ka Hrvatske zajednički usprotivili poskupljenju dopunskog osiguranja s 70 na 89 kuna, te s okruglog stola „Rizični aspekti drugog mirovinskog stupa" koji se u veljači održao u Novinarskom domu.

     Mladima, koji su pokazali veliko zanimanje za navedene teme, predstav­ljena je i uspješna Peticija „Glasam protiv siromaštva starijih osoba", kojoj su veliku podršku dali upravo mladi diljem Hrvatske. Na kraju im je podije­ljen najnoviji broj Glasa umirovljenika i plan rada SUH-a za 2016. godinu, u nadi da će mladi u njemu prepoznati i neke vlastite ciljeve.

     Kako je jedna od glavnih točaka bilo planiranje aktivnosti 1. svibnja, Di­jana Šobota je u ime mladih pozvala umirovljenike na performans Sekcije mladih SSSH „Reci to cipelama", kojim prosvjeduju protiv društva siro­maštva i nejednakosti te iseljavanja mladih. Dogovoreno je i to da mladi i umirovljenici zajedno koračaju u prosvjednoj povorci za Međunarodni praz­nik rada 1. svibnja. „Vjerujem da ćemo ostvariti dobru suradnju i zajedno se zalagati za ciljeve kao što su povećanje plaća, veće mirovine i bolji uv­jeti života i rada za sve građane" - rekla je predsjednica SM SSSH Marina Jakovac i zahvalila se predstavnicima SUH-a na dolasku.