UVODNA RIJEČ

Dobizam i klaunovi

Piše: Jasna A. Petrović

     Zamislite na trenutak svijet u kojemu se koronavirus širi ubrzano i to najviše šireći zarazu na mlađe od 50 godina. I da je danak u smrti najviši među djecom i školarcima. I zamislite da znanstvenici procjenjuju da su upravo stari ti kod kojih je niži rizik zaraze zbog dugogo­dišnje izloženosti sličnim virusima. Kako biste vi reagirali na bolest koja većinom ubija mlade diljem planeta?

Vaša reakcija bi bila različita od ove koju sada imate, a osobito bi mnogi mlađi stanovnici svijeta imali drugi rječnik u javnosti. Ta danas čak i stariji građani smatraju kako je prirodno da oni prvi umru, „jer stari ionako treba­ju od nečega umrijeti".

     Slijede teška pitanja: jesu li neke vlade zemalja, po­put SAD-a, reagirale s ignoriranjem i odgodom spram prijetnji pandemije, samo zato što je u stvarnosti veća opasnost da će oboljeti i umrijeti starije osobe? Da li je to razlog što nam se pred očima vraćaju strogo omeđene, s policijom i vojskom na granicama, europske države, koje nimalo ne nalikuju na zajednicu ravnopravnih europskih država? Bez zajedničke politike u odnosu na pandemiju. Je li tu riječ o kašnjenju koje se ne bi dogodilo da je virus za prvotne žrtve „odabrao" mlade?

     Dobizam (ageism) igra ulogu, ne samo u kreiranju po­litika i mjera, već i u praktičnoj ulozi božjeg djelitelja smr­ti ili života. U Italiji su mnogi liječnici svjedočili kako su donosili teške odluke hoće li na respiratore spojiti mlađe, a starije ostavljati da umru. Što su i činili. Otuda i loše šale da su zapravo mirovinski fondovi financirali stvaranje i širenje takvog virusa, kako bi mogli ojačati mirovinske sustave i odgoditi njihov raspad. U stvarnosti se stvorila shizoidna podvojenost apela za zaštitu svojih starih od izlaganja virusu, zabranama izlazaka iz kuće, ali s podtek­stom kako bi njihov pritisak na zdravstvene ustanove bio manji. I to postaju protokoli trijaže, ostavite stare doma, a mlade spašavajte; dobizam u zdravstvenim uslugama bez presedana.

     Hrvatska je ponešto atipično postupila, doista štite­ći starije i u domovima umirovljenika, gdje se zbog toga zaraza nije proširila, kao i u medijskom prostoru produ­bljujući suosjećanje spram starijih. Izuzetak su javne bu­dale čiji govor mržnje sad već svatko prepoznaje. Klauni koji nikada neće doći na vlast. Osim u zemljama gdje već jesu na vlasti i gdje stari već plaćaju velik danak, ne samo zbog koronavirusa.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

ZAPOČELA RASPRAVA: Slavonski Brod

Rast mirovina prema rastu plaća! 

Županijsko povjereništvo SUH-a za slavonsko-brodsko područje, sukladno odluci 6. sjednice Glavnog odbora SUH-a, organiziralo je 24. ožujka 2011. godine tribinu na temu  “Aktualni problemi umirovljenika danas i položaj Sindikata umirovljenika”. Pred brojnim članstvom iz 14 podružnica SUH-a Brodsko-posavske županije predavanje je održao predsjednik Stjepan Krajačić.

Prosječna hrvatska mirovina je u 2010. godini iznosila 2162 kune, a na području Brodsko-posavske županije je niža za 11 posto i iznosila je samo 1921 kunu. Zato Sindikat umirovljenika Hrvatske traži da se zbog visokih životnih troškova odmrznu mirovine (da rastu sukladno plaćama) te da se reformira mirovinski sustav, jer se mirovine pretvaraju u socijalnu pomoć.

Jasenka Rem, predsjednica Županijskog povjereništva i podružnice Slavonski Brod je kazala da Brod ima 14 tisuća umirovljenika, od kojih 1700 prima mirovinu nižu od 1000 kuna. Na poticaj SUH-ove podružnice, Grad Brod je najavio kako će pomoći ovoj skupini umirovljenika i u proračunu je za njih planirao 300 tisuća kuna.

 

Tribina u Slavonskom Brodu