UVODNA RIJEČ

Psihijatar iz kontejnera

Piše: Jasna A. Petrović

     Zove se Trpimir Glavina i predstojnik je splitske klinike za psihijatriju. On je ili lud, ili je bolestan ili je zao. Pročitajte što je rekao o starima u radijskoj emisiji U mreži Prvoga, emitiranoj na četvrtom programu HRT-a. “Današnja civilizacija, rekao bih, ima najviše problema, nažalost, sa starim ljudima i smećem, koliko god to groteskno zvučalo. Ne znamo što ćemo ni s jednima ni s drugima!”

     Na tematskoj Facebook stranici Pokret protiv siromaštva starijih osoba ovu je izjavu prokomentiralo šestotinjak pratitelja. Globalni je zaključak da je riječ o čovjeku koji je zao, iako možda nije usamljen u takvom mišljenju. Definitivno nije preporučljivo starima skončati u njegovom reciklažnom psihijatrijskom dvorištu.

     Usporedba starih ljudi i smeća možda i nije previše šokantna, jer ova zemlja nije razvila strategije, politike i mjere kojima bi obranila njihovo dostojanstvo i standard. Osim Irske, Hrvatska je najgora EU zemlja po vrednovanju starijih osoba, jer za razliku od drugih država, jedan umirovljenik vrijedi samo 38 posto radnika, koliko iznosi udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći. U Hrvatskoj je taj negativni trend opadanja realne vrijednosti mirovina čak propisan zakonom, jer se mirovine usklađuju po nepovoljnoj formuli.

     Da, stari su teret društvu, siromasi bez priznanja za svoj prosječno 32-godišnji rad i isto toliko godina punjenja državnog proračuna porezima i doprinosima. Da, stari su obezvrijeđeni, poniženi i prevareni. U zadnjih tridesetak godina se nisu gradili ni domovi umirovljenika, već se poticalo privatizaciju socijalnih usluga, bez kriterija i nadzora. Takvi su domovi naprosto spremišta potrošenih tijela, riblje konzerve u kojima su korisnici natiskani bez ikakvog poštovanja. I onda svako toliko plane neka baklja, a samo ove godine izgorjelo ih je osam, a nedavno je gorio još jedan na sjeveru Hrvatske, ali su ih pravovremeno pretovarili.

     Treba li onda kriviti tog psihijatra Glavinu i mahati mu pri­jetnjom prijave zbog govora mržnje temeljem dobi? Zašto nije reagirala Pučka pravobraniteljica koja se uporno protivi osnivanju ureda posebnog pravobranitelja za starije osobe? Možda ovom psihijatru samo treba psihijatar? Ili je on ipak samo glasnogovornik većinskog društvenog stava, bez srama i etike?    Njegova usporedba starih ljudi i smeća je slika njegove kulture i ljudskosti, ali i društvenog motrišta ojačanog pandemijom. Zbog starih se, a ne zbog pandemije, ne može živjeti normalno?!

     Psihijatar Glavina, poručuju stari kroz brojne komentare njegovog javnog ispada, trebao bi se pogledati u ogledalo, pa će vidjeti - cijeli deponij. I da, točno je da je veliki društveni problem suočiti se sa starenjem stanovništva, ali i odstranjiva­njem i recikliranjem smeća. No, pored brige o starcima i smeću, možda nam je prioritet riješiti se budala, na vlasti i pri vlasti.

 


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

ZAJEDNIČKA PODRŠKA RADNIČKIM SINDIKATIMA: Ne odustajte od kaznenog progona za poslodavce koji ne isplaćuju plaće i ne uplaćuju doprinose!

Zagreb, 7. srpnja 2011. – Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, dvije najjače asocijacije umirovljenica i umirovljenika, javno i čvrsto upućuju svoju podršku radničkim sindikatima u njihovim zahtjevima za oštrijim kažnjavanjem zbog neisplata plaća i izbjegavanja plaćanja doprinosa, te uređenjem glede drugih anomalija na tržištu rada poput neopravdanog i pretjeranog masovnog zapošljavanja na ugovore na određeno vrijeme.

Izražavamo nadu da Vlada u konačnici neće popustiti pod pritiskom udruga poslodavaca koje svoje značajne predstavnike imaju i u samoj Vladi, jer upravo na makinacijama najsiromašnijima, običnim radnicima na tržištu rada, poslodavci uspijevaju prikupiti bogatstvo. Prema zakonskom prijedlogu koji je objavljen na stranicama Ministarstva pravosuđa, s tri godine kažnjavao bi se onaj koji je imao sredstva ali nije isplatio dio ili cijeli plaću, te ako nije uplaćeno mirovinsko ili zdravstveno osiguranje bez obzira jeli isplatio plaću radniku. Ista kazna prijeti i onome tko ne isplaćuje doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje ili lažno obračunava plaću kako bi uplatio manje doprinose (ovo potonje je vrlo često u praksi, a ostatak plaće se daje „ispod stola“). Opravdano je i predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel naglasio da je neisplata plaća već dugo kazneno djelo, ali da je problem usklađivanje ukupnog sustava plaćanja. Teško je, također, povjerovati da bi bila transparentna sudska praksa u razlučivanju tko opravdano, a tko neopravdano kasni s isplatom plaća. Udruge poslodavaca se protive odlasku u zatvor onih koji posluju na račun neisplate plaća radnicima, a pri tom progone radnike zbog i najmanjeg otuđenja robe ili umanjuju neisplaćene plaće zbog zakašnjenja na posao. Takvih se dvojnih moralnih počela Hrvatska nagledala od početka privatizacije do danas.

Prema prijedlogu Ministarstva pravosuđa kazna zatvora od jedne godine prijeti i poslodavcu koji „uskrati ili ograniči pravo na štrajk koji se organizira i provodi u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilima sindikata.“ Ako radniku zbog sudjelovanja u štrajku otkaže ugovor o radu – poslodavcu prijeti zatvor od tri godine.  Predloženo je još mnogo toga, ali je neizvjesno što će od ovoga ostati u zakonu, jer se poslodavci žale i na mogućnost kažnjavanje poslodavca zatvorom do godinu dana ako je otpustio radnika koji je ukazivao na korupciju u svome poduzeću!

Plaćanje obavljenog posla i naručene robe nema alternativu i svi se tako moraju ponašati – milom ili silom. Radnički sindikati ne odustaju od jamstvenog radničkog fonda iz kojeg bi se radnicima isplaćivao barem minimalac, ali niti od izmjena zakona o sudskom registru po kojem poslodavci koji ne plaćaju radnike neće moći osnivati nove tvrtke.

Umirovljeničke udruge, Sindikat i Matica, oštro upozoravaju da se prosperitet nekih ne može graditi na bijedi većine – radnika koji žive u neprekidnoj nesigurnosti i strahu i umirovljenika koji tonu u područje siromaštva i socijalne isključenosti.  Stoga se uvođenje reda u plaćanju i kažnjavanju neplatiša, smatra i bitnim korakom naprijed u uvođenju reda u područje održivosti mirovinskih fondova.