UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SUH PRISTUPIO MREŽI HRANE

Hrana iz smeća ili hrana u smeće

     Svi znaju da dio ljudi u Hrvatskoj gladuje i da se godišnje u smeće baca 400 tona hrane, a jedini razlog zbog čega se ta hrana ne do- nira bio je PDV, jer je bilo razrezano kako donator mora platiti PDV kao da je donaciju prodao po punoj cijeni.

Jedini koji su pokazali interes i brigu su udruge u sastavu platfor­me Mreža hrane koje su inicirale rješenje ovog gorućeg problema i djelomično uspjele.

     Mreža danas okuplja desetak nevladinih udruga iz cijele Hrvat­ske, od kojih neke imaju i socijalne samoposluge, a dugoročni cilj je uspostava transparentnog i učinkovitog nacionalnog sustava doni- ranja hrane.

Iako je u prosincu prošle godine doniranje hrane oslobođeno PDV-a, donacije proizvođača hrane i trgovačkih lanaca nisu pove­ćane. Kako bi hrana uistinu došla do najpotrebitijih, preduvjet je nastavak izgradnje i osnaživanje sustava doniranja hrane, u čemu ključnu ulogu imaju Vlada, a posebno Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo socijalne politike.

     Mreža hrane ih je i do sada javno pozivala da preuzmu zadatak izgradnje tog sustava te da, zajedno s drugim tijelima državne upra­ve i uz suradnju s civilnim društvom, nastave izvršavati taj zadatak. Imajući u vidu iznimno teške posljedice gospodarske krize kao i oz­biljnost trenutka u kojem se nalazi veliki dio najsiromašnijih i naj­ugroženijih građanki i građana Republike Hrvatske, među kojima je, nažalost, upravo najveći broj umirovljenika, Mreža nastoji u javnos­ti i pred donositeljima političkih odluka zagovarati interes društveno marginaliziranih, isključenih i ranjivih pojedinaca i skupina u društ­vu.

I druge europske zemlje vode ili su vodile sličnu bitku sa doni- ranjem hrane. Najdalje su otišli u Francuskoj, gdje je supermarketi- ma većim od 400 m2 zakonom zabranjeno bacati ili kvariti neproda­nu hranu već su obavezni potpisati donacijske ugovore s dobrotvor­nim ustanovama.

     U Hrvatskoj je od pokretanja inicijative Mreže hrane za ukida­njem PDV-a na doniranu hranu, do realizacije, prošla godina dana, pa ako sad treba čekati još godinu dana da se uspostavi nacionalni sustav doniranja hrane i onda još godinu do formiranja središnjeg posredničkog tijela.

Predstavnici Platforme Mreža hrane, Entoni Šeperić i Zoran Grozdanov 23. ožujka o.g. posjetili su SUH, a rezultat je prepozna­vanje zajedničkih interesa i potpisivanje dokumenta o programskoj suradnji.

     SUH je prihvatio sudjelovanje u zagovaračkim aktivnostima i podršci osnivanju nacionalnog sustava za doniranje hrane u Repu­blici Hrvatskoj; bit će uključen u daljnje širenje Mreže te se aktivno uključiti u oblikovanje programskih aktivnosti s ciljem suzbijanja si­romaštva među umirovljenicima; podupirat će jačanje volonterstva i međugeneracijske solidarnosti i suradnje kroz širenje postojeće mreže socijalnih samoposluga i otvaranje novih, kao i aktivno uklju­čivanje starijih osoba i korištenje njihovih korisnih društvenih znanja i vještina, kao i profesionalnih iskustava u razvoju zajedničkih aktiv­nosti Mreže hrane.

     SUH i Mreža će raditi i na osmišljavanju i provođenje zajedničkih akcija i programa edukacije i osvještavanja starijih osoba i um­irovljenika o problemima vezanim uz njihov potrošačka prava, po­moć u edukaciji i osvještavanju problema bacanja hrane, kao i dru­gih oblika praktične suradnje.

     Predsjedništvo SUH-a je na 29. sjednici održanoj 24. ožujka o.g. prihvatilo programsku suradnju i donijelo odluku da se s Mrežom hrane potpiše sporazum o suradnji.

(Mirjana Pavačić-Penđer)