UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

U fokusu: SUH I MATICA POTPISALI SPORAZUM O SURADNJI

Zajedništvom za umirovljenike!

 

     U svjetlu pogoršanog položaja um­irovljenika i starijih osoba, potpisan je novi Sporazum o suradnji i zajednič­kom djelovanju Matice umirovljenika Hrvat­ske (MUH) i Sindikata umi-rovljenika Hrvat­ske (SUH) 31. ožujka 2016. godine u Za­grebu. Sporazum, koji su prethodno detaljno raspravila i usvojila rukovodeća tijela obje nacionalne udruge umirovljenika, potpisali su predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović i predsjednik MUH-a Josip Kovačić.

     Polazeći od svojih statutarnih odrednica i Programskih načela, MUH i SUH utvrđuju međusobne uzajamne odnose u cilju što kvalitetnije zaštite prava svojih članova, kao i svih ostalih umirovljenika, u područji­ma mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, te dru­gih prava i interesa umirovljenika i starijih osoba.

     MUH i SUH djelovat će autonomno, a zajedničko djelovanje dogovarat će na na­čelima ravnopravnosti i uzajamnosti. U cil­ju što uspješnijeg zajedničkog djelovanja te obrane prava umirovljenika, potpisnice Sporazuma se obavezuju da će odlučno i kontinuirano koordinati svoje aktivnosti na nacionalnoj i drugim ustrojstvenim razina­ma svojih organizacija, a naročito oko bitke za nacionalni konsenzus za usvajanje za­jedničkog dokumenta o osnovnim i neotu­đivim pravima umirovljenika.

     Radi zauzimanja stajališta od interesa za umi-rovljenike, potpisnice su se suglasi­le formirati uže tijelo - Vijeće Sporazuma, sastavljeno od dva predstavnika svake pot­pisnice. Potpisnice će osobito promicati djelovanje Nacionalnog vijeća za umirovlje­nika i starije osobe.

     SUH i MUH će, u duhu svojih programa, skrbiti o interesima i dobrobiti umirovljenika i starijih osoba u svim područjima društve­nog sustava, te se suprotstavljati - javno, odlučno i s potrebnim akcijama - svakom pokušaju ugrožavanja i ponižavanja te dobne skupine.