UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

PROJEKT SIGURNOST U TREĆOJ DOBI

Izbjegnite rizike i sačuvajte imovinu!

     „Sigurnost u trećoj dobi: Kako izbjeći rizike pri raspolaganju imovinom” naziv je projekta koji Sindikat umirovljenika Hrvatske provodi u suradnji s Hrvatskim pravnim centrom (HPC). U ovaj projekt, kojim SUH nastavlja svoju uspješnu kampanju „Zaustavimo zloupotrebu sta­rijih osoba”, uključeni su i Gradsko dru­štvo Crvenog križa Zagreb, Centar za socijalnu skrb Zagreb i udruga Radio mreža. Projekt financira Ministarstvo so­cijalne politike i mladih, a provedba tra­je od listopada 2015. godine do rujna 2016. godine.

     Cilj projekta jest osnažiti starije oso­be širenjem informacija, koje će im po­moći da u vlastitom najboljem interesu raspolažu svojom imovinom, te tako pri­donijeti sprječavanju zlouporaba, osobi­to kada je riječ o ugovorima o doživot­nom i dosmrtnom uzdržavanju. Za skla­panje pravnih poslova raspolaganja imovinom nužna su temeljna znanja i stručna pomoć u pogledu vrste ugovo­ra, njegova sadržaja i učinaka te mo­gućnosti njegova raskida, kako bi se iz­bjegli neželjeni rizici i negativne poslje­dice sklapanja ugovora.

Radionice - pitanja iz prakse

     Temeljna znanja o raspolaganju imo­vinom i sklapanju ugovora starije će osobe moći pronaći u informativno-in- struktivnom priručniku (brošuri), koji će izdati HPC u suradnji sa SUH-om i osta­lim partnerima, te u radio emisijama na tu temu. Stručnu pomoć starije će oso­be pak moći potražiti kod posebno edu­ciranih aktivista.

     Upravo će zato u sklopu projekta biti održane 4 radionice na temu „Sigurnost u trećoj dobi: Kako izbjeći rizike pri ras­polaganju imovinom”, kako bi se produ­bilo znanje sudionika o pojedinim nači­nima raspolaganja imovinom starijih osoba, te time doprinijelo prevenciji rizi­ka za krajnje korisnike - starije      osobe.

     Cilj radionica jest raspraviti i pojasniti pitanja iz prakse koja se sudionicima (koji će djelovati kao savjetnici osoba treće životne dobi) pojavljuju u svakod­nevnom radu s korisnicima, a tiču se na­čina raspolaganja imovinom starijih oso­ba i problema koji se javljaju u vezi s tim. Naglasak je na ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, darovanju, ugovoru o ustupu i raspodjeli imovine za života, kao i na osnovnim institutima nasljednog prava poput oporuke.

     Prva će se takva radionica održati u Puli 21. travnja 2016., zatim u Splitu 28. travnja, u Zagrebu 17. svibnja te u lipnju u Slavonskom Brodu. Radionica je nami­jenjena osobama koje izravno rade sa starijom populacijom u situacijama kad im je potrebna pomoć pri raspolaganju imovinom. Predviđeno je 60 sudionika za sve 4 radionice, odnosno oko 15 su­dionika po radionici - 10 lokalnih koordi­natora SUH-a, 4 djelatnika lokalnog Centra za socijalnu skrb i 1 djelatnik lo­kalnog gradskog društva Crvenog križa.

     Na početku radionice će Olga Jelčić, glavna pravna stručnjakinja na projektu i sutkinja Vrhovnog suda RH u miru, da­ti kratak pregled teme „Sigurnost u tre­ćoj dobi: Kako izbjeći rizike pri raspola­ganju imovinom”, a zatim će otvoriti ras­pravu u cilju razjašnjavanja dilema koje imaju sudionici radionice u odnosu na pojedina pitanja iz tog pravnog podru­čja. U završnom dijelu radionice sudio­nici će zajedno obraditi hipotetski slučaj kako bi na praktičnom primjeru primije­nili stečena znanja.

Opasan ugovor o dosmrtnom uzdržavanju

     Informativno-instruktivni priručnik daje opsežan pregled postojećeg zako­nodavnog uređenja svih navedenih pravnih instituta, potkrijepljenih pregle­dom sudske prakse, a sadrži i neke praktične primjere ugovora ili primjerice tužbe za raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju.

     Pravni savjetnik SUH-a Milan Tomi- čić, koji predstavlja SUH u projektnom timu, smatra da je priručnik izuzetno ko­ristan alat za praktičnu primjenu od strane svih osoba koje imaju nedoumi­ce u pogledu ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Napominje ka­ko je za starije osobe posebno opasan ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, kojim vlasništvo na imovini prelazi na drugu osobu odmah poslije sklapanja ugovo­ra, zbog čega je SUH tražio izmjene za­kona.

     Iz SUH-a ocjenjuju kako je riječ o ko­risnom projektu, kojim će se nastaviti os- vješćivati umirovljenike i starije osobe o potencijalnim zlouporabama te tako zaš­tititi njihova imovina i dostojanstvo.

(M. Šubarić-Mamuljin)

 

KADA PRAVO NA INFORMACIJU O OVRSI?

     Čekanje na milost banaka

SUH se već više od tri godine bori za to da umirovljenici u svakoj obavijesti o mi­rovini dobiju detaljnu informaciju o ovrsi na svojoj mirovini. Naime, mnogima se do­godi da im se ovrši neki dug, a oni naknadno pronađu račun i plate. Sve zato što ni­su ostvarili svoje ustavno pravo na informaciju o ovrsi, ovršitelju i glavnici.

     Nakon prve dvije godine borbe HZMO je prihvatio izraditi program kojim se to omogućava saznati svim informatički pismenim penzićima, a njih je jedva 8 posto. Za ostale su HZMO-ovci hodočastili kod banaka, izradili poseban softwere koji su im po­nudili, i nakon godinu dana uvjeravanja, pristala je samo jedna veća banka i desetak manjih. Očekuje se da će se do kraja polovice godine odazvati i veće banke. SUH je u međuvremenu pisao i Hrvatskoj udruzi banaka, ali su na žalost, hladno odgovorili kako to nije u njihovoj domeni. Savjetnica Sandra Ruso je odgovorila: „Hrvatska udru­ga banaka je gospodarsko interesno udruženje i nema ingerenciju nad poslovanjem poslovnih banaka. Dodatno moramo napomenuti da, iako većina jest, ima banaka ko­je nisu članice HUB-a. Stoga se za sve detalje morate obratiti direktno Hrvatskom za­vodu za mirovinsko osiguranje koje to pitanje rješava sa svakom bankom ponaosob, pri čemu sve uključene stranke moraju imati na umu i pravnu regulativu koja u trenut­ku kreiranja takve obavijesti mora biti ispoštovana.”

     SUH je o ovom dugogodišnjem problemu informirao novog predsjednika Upravnog vijeća HZMO-a Marinka Papugu i on je odlučio konačno to staviti kao točku dnevnog reda sljedeće sjednice tog tijela.