UVODNA RIJEČ
Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?
Piše: Jasna A. Petrović
Počela je neslužbena kampanja za izbore za Predsjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izjave aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.
Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvatske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.
Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je dovelo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 godina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.
Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljenika ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?
Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godišnje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.
Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih osoba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spomenuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!
Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s krajem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejnerima i hraneći se po javnim kuhinjama.
Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probuditi u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!
Web stranice naših podružnica
PROJEKT SIGURNOST U TREĆOJ DOBI
Izbjegnite rizike i sačuvajte imovinu!
„Sigurnost u trećoj dobi: Kako izbjeći rizike pri raspolaganju imovinom” naziv je projekta koji Sindikat umirovljenika Hrvatske provodi u suradnji s Hrvatskim pravnim centrom (HPC). U ovaj projekt, kojim SUH nastavlja svoju uspješnu kampanju „Zaustavimo zloupotrebu starijih osoba”, uključeni su i Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb, Centar za socijalnu skrb Zagreb i udruga Radio mreža. Projekt financira Ministarstvo socijalne politike i mladih, a provedba traje od listopada 2015. godine do rujna 2016. godine.
Cilj projekta jest osnažiti starije osobe širenjem informacija, koje će im pomoći da u vlastitom najboljem interesu raspolažu svojom imovinom, te tako pridonijeti sprječavanju zlouporaba, osobito kada je riječ o ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Za sklapanje pravnih poslova raspolaganja imovinom nužna su temeljna znanja i stručna pomoć u pogledu vrste ugovora, njegova sadržaja i učinaka te mogućnosti njegova raskida, kako bi se izbjegli neželjeni rizici i negativne posljedice sklapanja ugovora.
Radionice - pitanja iz prakse
Temeljna znanja o raspolaganju imovinom i sklapanju ugovora starije će osobe moći pronaći u informativno-in- struktivnom priručniku (brošuri), koji će izdati HPC u suradnji sa SUH-om i ostalim partnerima, te u radio emisijama na tu temu. Stručnu pomoć starije će osobe pak moći potražiti kod posebno educiranih aktivista.
Upravo će zato u sklopu projekta biti održane 4 radionice na temu „Sigurnost u trećoj dobi: Kako izbjeći rizike pri raspolaganju imovinom”, kako bi se produbilo znanje sudionika o pojedinim načinima raspolaganja imovinom starijih osoba, te time doprinijelo prevenciji rizika za krajnje korisnike - starije osobe.
Cilj radionica jest raspraviti i pojasniti pitanja iz prakse koja se sudionicima (koji će djelovati kao savjetnici osoba treće životne dobi) pojavljuju u svakodnevnom radu s korisnicima, a tiču se načina raspolaganja imovinom starijih osoba i problema koji se javljaju u vezi s tim. Naglasak je na ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, darovanju, ugovoru o ustupu i raspodjeli imovine za života, kao i na osnovnim institutima nasljednog prava poput oporuke.
Prva će se takva radionica održati u Puli 21. travnja 2016., zatim u Splitu 28. travnja, u Zagrebu 17. svibnja te u lipnju u Slavonskom Brodu. Radionica je namijenjena osobama koje izravno rade sa starijom populacijom u situacijama kad im je potrebna pomoć pri raspolaganju imovinom. Predviđeno je 60 sudionika za sve 4 radionice, odnosno oko 15 sudionika po radionici - 10 lokalnih koordinatora SUH-a, 4 djelatnika lokalnog Centra za socijalnu skrb i 1 djelatnik lokalnog gradskog društva Crvenog križa.
Na početku radionice će Olga Jelčić, glavna pravna stručnjakinja na projektu i sutkinja Vrhovnog suda RH u miru, dati kratak pregled teme „Sigurnost u trećoj dobi: Kako izbjeći rizike pri raspolaganju imovinom”, a zatim će otvoriti raspravu u cilju razjašnjavanja dilema koje imaju sudionici radionice u odnosu na pojedina pitanja iz tog pravnog područja. U završnom dijelu radionice sudionici će zajedno obraditi hipotetski slučaj kako bi na praktičnom primjeru primijenili stečena znanja.
Opasan ugovor o dosmrtnom uzdržavanju
Informativno-instruktivni priručnik daje opsežan pregled postojećeg zakonodavnog uređenja svih navedenih pravnih instituta, potkrijepljenih pregledom sudske prakse, a sadrži i neke praktične primjere ugovora ili primjerice tužbe za raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju.
Pravni savjetnik SUH-a Milan Tomi- čić, koji predstavlja SUH u projektnom timu, smatra da je priručnik izuzetno koristan alat za praktičnu primjenu od strane svih osoba koje imaju nedoumice u pogledu ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Napominje kako je za starije osobe posebno opasan ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, kojim vlasništvo na imovini prelazi na drugu osobu odmah poslije sklapanja ugovora, zbog čega je SUH tražio izmjene zakona.
Iz SUH-a ocjenjuju kako je riječ o korisnom projektu, kojim će se nastaviti os- vješćivati umirovljenike i starije osobe o potencijalnim zlouporabama te tako zaštititi njihova imovina i dostojanstvo.
(M. Šubarić-Mamuljin)
KADA PRAVO NA INFORMACIJU O OVRSI?
Čekanje na milost banaka
SUH se već više od tri godine bori za to da umirovljenici u svakoj obavijesti o mirovini dobiju detaljnu informaciju o ovrsi na svojoj mirovini. Naime, mnogima se dogodi da im se ovrši neki dug, a oni naknadno pronađu račun i plate. Sve zato što nisu ostvarili svoje ustavno pravo na informaciju o ovrsi, ovršitelju i glavnici.
Nakon prve dvije godine borbe HZMO je prihvatio izraditi program kojim se to omogućava saznati svim informatički pismenim penzićima, a njih je jedva 8 posto. Za ostale su HZMO-ovci hodočastili kod banaka, izradili poseban softwere koji su im ponudili, i nakon godinu dana uvjeravanja, pristala je samo jedna veća banka i desetak manjih. Očekuje se da će se do kraja polovice godine odazvati i veće banke. SUH je u međuvremenu pisao i Hrvatskoj udruzi banaka, ali su na žalost, hladno odgovorili kako to nije u njihovoj domeni. Savjetnica Sandra Ruso je odgovorila: „Hrvatska udruga banaka je gospodarsko interesno udruženje i nema ingerenciju nad poslovanjem poslovnih banaka. Dodatno moramo napomenuti da, iako većina jest, ima banaka koje nisu članice HUB-a. Stoga se za sve detalje morate obratiti direktno Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje koje to pitanje rješava sa svakom bankom ponaosob, pri čemu sve uključene stranke moraju imati na umu i pravnu regulativu koja u trenutku kreiranja takve obavijesti mora biti ispoštovana.”
SUH je o ovom dugogodišnjem problemu informirao novog predsjednika Upravnog vijeća HZMO-a Marinka Papugu i on je odlučio konačno to staviti kao točku dnevnog reda sljedeće sjednice tog tijela.