UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

PROJEKT SIGURNOST U TREĆOJ DOBI

Izbjegnite rizike i sačuvajte imovinu!

     „Sigurnost u trećoj dobi: Kako izbjeći rizike pri raspolaganju imovinom” naziv je projekta koji Sindikat umirovljenika Hrvatske provodi u suradnji s Hrvatskim pravnim centrom (HPC). U ovaj projekt, kojim SUH nastavlja svoju uspješnu kampanju „Zaustavimo zloupotrebu sta­rijih osoba”, uključeni su i Gradsko dru­štvo Crvenog križa Zagreb, Centar za socijalnu skrb Zagreb i udruga Radio mreža. Projekt financira Ministarstvo so­cijalne politike i mladih, a provedba tra­je od listopada 2015. godine do rujna 2016. godine.

     Cilj projekta jest osnažiti starije oso­be širenjem informacija, koje će im po­moći da u vlastitom najboljem interesu raspolažu svojom imovinom, te tako pri­donijeti sprječavanju zlouporaba, osobi­to kada je riječ o ugovorima o doživot­nom i dosmrtnom uzdržavanju. Za skla­panje pravnih poslova raspolaganja imovinom nužna su temeljna znanja i stručna pomoć u pogledu vrste ugovo­ra, njegova sadržaja i učinaka te mo­gućnosti njegova raskida, kako bi se iz­bjegli neželjeni rizici i negativne poslje­dice sklapanja ugovora.

Radionice - pitanja iz prakse

     Temeljna znanja o raspolaganju imo­vinom i sklapanju ugovora starije će osobe moći pronaći u informativno-in- struktivnom priručniku (brošuri), koji će izdati HPC u suradnji sa SUH-om i osta­lim partnerima, te u radio emisijama na tu temu. Stručnu pomoć starije će oso­be pak moći potražiti kod posebno edu­ciranih aktivista.

     Upravo će zato u sklopu projekta biti održane 4 radionice na temu „Sigurnost u trećoj dobi: Kako izbjeći rizike pri ras­polaganju imovinom”, kako bi se produ­bilo znanje sudionika o pojedinim nači­nima raspolaganja imovinom starijih osoba, te time doprinijelo prevenciji rizi­ka za krajnje korisnike - starije      osobe.

     Cilj radionica jest raspraviti i pojasniti pitanja iz prakse koja se sudionicima (koji će djelovati kao savjetnici osoba treće životne dobi) pojavljuju u svakod­nevnom radu s korisnicima, a tiču se na­čina raspolaganja imovinom starijih oso­ba i problema koji se javljaju u vezi s tim. Naglasak je na ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, darovanju, ugovoru o ustupu i raspodjeli imovine za života, kao i na osnovnim institutima nasljednog prava poput oporuke.

     Prva će se takva radionica održati u Puli 21. travnja 2016., zatim u Splitu 28. travnja, u Zagrebu 17. svibnja te u lipnju u Slavonskom Brodu. Radionica je nami­jenjena osobama koje izravno rade sa starijom populacijom u situacijama kad im je potrebna pomoć pri raspolaganju imovinom. Predviđeno je 60 sudionika za sve 4 radionice, odnosno oko 15 su­dionika po radionici - 10 lokalnih koordi­natora SUH-a, 4 djelatnika lokalnog Centra za socijalnu skrb i 1 djelatnik lo­kalnog gradskog društva Crvenog križa.

     Na početku radionice će Olga Jelčić, glavna pravna stručnjakinja na projektu i sutkinja Vrhovnog suda RH u miru, da­ti kratak pregled teme „Sigurnost u tre­ćoj dobi: Kako izbjeći rizike pri raspola­ganju imovinom”, a zatim će otvoriti ras­pravu u cilju razjašnjavanja dilema koje imaju sudionici radionice u odnosu na pojedina pitanja iz tog pravnog podru­čja. U završnom dijelu radionice sudio­nici će zajedno obraditi hipotetski slučaj kako bi na praktičnom primjeru primije­nili stečena znanja.

Opasan ugovor o dosmrtnom uzdržavanju

     Informativno-instruktivni priručnik daje opsežan pregled postojećeg zako­nodavnog uređenja svih navedenih pravnih instituta, potkrijepljenih pregle­dom sudske prakse, a sadrži i neke praktične primjere ugovora ili primjerice tužbe za raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju.

     Pravni savjetnik SUH-a Milan Tomi- čić, koji predstavlja SUH u projektnom timu, smatra da je priručnik izuzetno ko­ristan alat za praktičnu primjenu od strane svih osoba koje imaju nedoumi­ce u pogledu ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Napominje ka­ko je za starije osobe posebno opasan ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, kojim vlasništvo na imovini prelazi na drugu osobu odmah poslije sklapanja ugovo­ra, zbog čega je SUH tražio izmjene za­kona.

     Iz SUH-a ocjenjuju kako je riječ o ko­risnom projektu, kojim će se nastaviti os- vješćivati umirovljenike i starije osobe o potencijalnim zlouporabama te tako zaš­tititi njihova imovina i dostojanstvo.

(M. Šubarić-Mamuljin)

 

KADA PRAVO NA INFORMACIJU O OVRSI?

     Čekanje na milost banaka

SUH se već više od tri godine bori za to da umirovljenici u svakoj obavijesti o mi­rovini dobiju detaljnu informaciju o ovrsi na svojoj mirovini. Naime, mnogima se do­godi da im se ovrši neki dug, a oni naknadno pronađu račun i plate. Sve zato što ni­su ostvarili svoje ustavno pravo na informaciju o ovrsi, ovršitelju i glavnici.

     Nakon prve dvije godine borbe HZMO je prihvatio izraditi program kojim se to omogućava saznati svim informatički pismenim penzićima, a njih je jedva 8 posto. Za ostale su HZMO-ovci hodočastili kod banaka, izradili poseban softwere koji su im po­nudili, i nakon godinu dana uvjeravanja, pristala je samo jedna veća banka i desetak manjih. Očekuje se da će se do kraja polovice godine odazvati i veće banke. SUH je u međuvremenu pisao i Hrvatskoj udruzi banaka, ali su na žalost, hladno odgovorili kako to nije u njihovoj domeni. Savjetnica Sandra Ruso je odgovorila: „Hrvatska udru­ga banaka je gospodarsko interesno udruženje i nema ingerenciju nad poslovanjem poslovnih banaka. Dodatno moramo napomenuti da, iako većina jest, ima banaka ko­je nisu članice HUB-a. Stoga se za sve detalje morate obratiti direktno Hrvatskom za­vodu za mirovinsko osiguranje koje to pitanje rješava sa svakom bankom ponaosob, pri čemu sve uključene stranke moraju imati na umu i pravnu regulativu koja u trenut­ku kreiranja takve obavijesti mora biti ispoštovana.”

     SUH je o ovom dugogodišnjem problemu informirao novog predsjednika Upravnog vijeća HZMO-a Marinka Papugu i on je odlučio konačno to staviti kao točku dnevnog reda sljedeće sjednice tog tijela.