UVODNA RIJEČ
Daj glas za svoj spas
Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirovljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".
Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.
Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu trebamo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s minimalnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spomenula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".
Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu pomoć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužuju i umirovljenici.
Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.
Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?
Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.
U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?
Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologijom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".
Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.
Web stranice naših podružnica
PROJEKT SIGURNOST U TREĆOJ DOBI
Izbjegnite rizike i sačuvajte imovinu!
„Sigurnost u trećoj dobi: Kako izbjeći rizike pri raspolaganju imovinom” naziv je projekta koji Sindikat umirovljenika Hrvatske provodi u suradnji s Hrvatskim pravnim centrom (HPC). U ovaj projekt, kojim SUH nastavlja svoju uspješnu kampanju „Zaustavimo zloupotrebu starijih osoba”, uključeni su i Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb, Centar za socijalnu skrb Zagreb i udruga Radio mreža. Projekt financira Ministarstvo socijalne politike i mladih, a provedba traje od listopada 2015. godine do rujna 2016. godine.
Cilj projekta jest osnažiti starije osobe širenjem informacija, koje će im pomoći da u vlastitom najboljem interesu raspolažu svojom imovinom, te tako pridonijeti sprječavanju zlouporaba, osobito kada je riječ o ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Za sklapanje pravnih poslova raspolaganja imovinom nužna su temeljna znanja i stručna pomoć u pogledu vrste ugovora, njegova sadržaja i učinaka te mogućnosti njegova raskida, kako bi se izbjegli neželjeni rizici i negativne posljedice sklapanja ugovora.
Radionice - pitanja iz prakse
Temeljna znanja o raspolaganju imovinom i sklapanju ugovora starije će osobe moći pronaći u informativno-in- struktivnom priručniku (brošuri), koji će izdati HPC u suradnji sa SUH-om i ostalim partnerima, te u radio emisijama na tu temu. Stručnu pomoć starije će osobe pak moći potražiti kod posebno educiranih aktivista.
Upravo će zato u sklopu projekta biti održane 4 radionice na temu „Sigurnost u trećoj dobi: Kako izbjeći rizike pri raspolaganju imovinom”, kako bi se produbilo znanje sudionika o pojedinim načinima raspolaganja imovinom starijih osoba, te time doprinijelo prevenciji rizika za krajnje korisnike - starije osobe.
Cilj radionica jest raspraviti i pojasniti pitanja iz prakse koja se sudionicima (koji će djelovati kao savjetnici osoba treće životne dobi) pojavljuju u svakodnevnom radu s korisnicima, a tiču se načina raspolaganja imovinom starijih osoba i problema koji se javljaju u vezi s tim. Naglasak je na ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, darovanju, ugovoru o ustupu i raspodjeli imovine za života, kao i na osnovnim institutima nasljednog prava poput oporuke.
Prva će se takva radionica održati u Puli 21. travnja 2016., zatim u Splitu 28. travnja, u Zagrebu 17. svibnja te u lipnju u Slavonskom Brodu. Radionica je namijenjena osobama koje izravno rade sa starijom populacijom u situacijama kad im je potrebna pomoć pri raspolaganju imovinom. Predviđeno je 60 sudionika za sve 4 radionice, odnosno oko 15 sudionika po radionici - 10 lokalnih koordinatora SUH-a, 4 djelatnika lokalnog Centra za socijalnu skrb i 1 djelatnik lokalnog gradskog društva Crvenog križa.
Na početku radionice će Olga Jelčić, glavna pravna stručnjakinja na projektu i sutkinja Vrhovnog suda RH u miru, dati kratak pregled teme „Sigurnost u trećoj dobi: Kako izbjeći rizike pri raspolaganju imovinom”, a zatim će otvoriti raspravu u cilju razjašnjavanja dilema koje imaju sudionici radionice u odnosu na pojedina pitanja iz tog pravnog područja. U završnom dijelu radionice sudionici će zajedno obraditi hipotetski slučaj kako bi na praktičnom primjeru primijenili stečena znanja.
Opasan ugovor o dosmrtnom uzdržavanju
Informativno-instruktivni priručnik daje opsežan pregled postojećeg zakonodavnog uređenja svih navedenih pravnih instituta, potkrijepljenih pregledom sudske prakse, a sadrži i neke praktične primjere ugovora ili primjerice tužbe za raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju.
Pravni savjetnik SUH-a Milan Tomi- čić, koji predstavlja SUH u projektnom timu, smatra da je priručnik izuzetno koristan alat za praktičnu primjenu od strane svih osoba koje imaju nedoumice u pogledu ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Napominje kako je za starije osobe posebno opasan ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, kojim vlasništvo na imovini prelazi na drugu osobu odmah poslije sklapanja ugovora, zbog čega je SUH tražio izmjene zakona.
Iz SUH-a ocjenjuju kako je riječ o korisnom projektu, kojim će se nastaviti os- vješćivati umirovljenike i starije osobe o potencijalnim zlouporabama te tako zaštititi njihova imovina i dostojanstvo.
(M. Šubarić-Mamuljin)
KADA PRAVO NA INFORMACIJU O OVRSI?
Čekanje na milost banaka
SUH se već više od tri godine bori za to da umirovljenici u svakoj obavijesti o mirovini dobiju detaljnu informaciju o ovrsi na svojoj mirovini. Naime, mnogima se dogodi da im se ovrši neki dug, a oni naknadno pronađu račun i plate. Sve zato što nisu ostvarili svoje ustavno pravo na informaciju o ovrsi, ovršitelju i glavnici.
Nakon prve dvije godine borbe HZMO je prihvatio izraditi program kojim se to omogućava saznati svim informatički pismenim penzićima, a njih je jedva 8 posto. Za ostale su HZMO-ovci hodočastili kod banaka, izradili poseban softwere koji su im ponudili, i nakon godinu dana uvjeravanja, pristala je samo jedna veća banka i desetak manjih. Očekuje se da će se do kraja polovice godine odazvati i veće banke. SUH je u međuvremenu pisao i Hrvatskoj udruzi banaka, ali su na žalost, hladno odgovorili kako to nije u njihovoj domeni. Savjetnica Sandra Ruso je odgovorila: „Hrvatska udruga banaka je gospodarsko interesno udruženje i nema ingerenciju nad poslovanjem poslovnih banaka. Dodatno moramo napomenuti da, iako većina jest, ima banaka koje nisu članice HUB-a. Stoga se za sve detalje morate obratiti direktno Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje koje to pitanje rješava sa svakom bankom ponaosob, pri čemu sve uključene stranke moraju imati na umu i pravnu regulativu koja u trenutku kreiranja takve obavijesti mora biti ispoštovana.”
SUH je o ovom dugogodišnjem problemu informirao novog predsjednika Upravnog vijeća HZMO-a Marinka Papugu i on je odlučio konačno to staviti kao točku dnevnog reda sljedeće sjednice tog tijela.