UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Peticija GLASAM PROTIV SIROMAŠTVA STARIJIH OSOBA

uručena ministrici rada


            Ministrica rada i mirovinskog sustava, dr.sc. Nada Šikić primila je danas u 12 sati delegaciju Sindikata umirovljenika Hrvatske (u sastavu: predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović, zamjenik predsjednice Milan Tomičić, potpredsjednici Biserka Budigam i Vladimir Buršić, član Predsjedništva Andrija Vučković i koordinatorica peticije Vesna Bečić), koja joj je došla uručiti prikupljenih 25.710 potpisa Peticije Glasam protiv siromaštva starijih osoba. Ministrica je odmah na početku naglasila kako podržava borbu protiv siromaštva, jer je cilj ove Vlade poboljšanje životnog standarda svih hrvatskih građana, a njezina je želja osobito popraviti položaj umirovljenika i starijih osoba.

            Prvi zahtjev SUH-a je bio da se hitno donese odluka o produženju postojećeg mandata Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe kao savjetodavnog tijela pri Vladi Republike Hrvatske, što je ministrica u potpunosti podržala.

            Delegacija je potom ministricu i njezine pomoćnike Tatjanu Dalić, Marija Bebića i Marinka Papugu te saborskog zastupnika Milivoja Špiku iz BUZ-a, upoznala s idejom i ciljevima same peticije: povećati mirovine za sve one koji su umirovljeni nakon 1.1.1999. jer su zakinuti za oko 19 posto, uvesti minimalnu mirovinu u visini 50 posto od minimalne plaće te tzv. socijalnu mirovinu na teret proračuna za starije od 65 godina bez mirovine. Uz to, traži se poboljšanje modela usklađivanja mirovina i uvođenje posebnog pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe, kao i savjetodavnih tijela na svim razinama teritorijalne piramide.  Ministrica je u potpunosti podržala sve zahtjeve, a na neposredan upit naglasila je da neće biti rezanja mirovina. Obje strane su se suglasile kako će umirovljeničke udruge surađivati s Ministarstvom na bazi partnerskih odnosa.

            Uz zahtjeve peticije, SUH je iznio i brojne druge prijedloge vezano uz ukidanje nekih prava i programa u zdravstvu, uvođenja poreza na nekretnine, masovne zloporabe ugovora o doživotnom i dosmrtnom osiguranju, reguliranje nameta na ovrhe i drugo, poručujući kako se sva ova pitanja trebaju naći na dnevnom redu Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Na kraju su uručeni originali svih potpisa, gotovo 26 tisuća građana, poglavito starijih osoba, koje su zatražile hitne mjere protiv siromaštva koje pogađa svaku treću osobu stariju od 65 godina.   

 

            Kontakti:  01/4615797; 095 925 1667