UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

6. sjednica Glavnog odbora SUH-a

SUH nezadovoljan položajem umirovljenika

• Kako bi osnažio, SUH mora omasoviti svoje članstvo!

 

Članovi Glavnog odbora Sindikata umirovljenika Hrvatske na šestoj su sjednici, održanoj u Zagrebu 21. travnja 2011., izrazili nezadovoljstvo nebrigom o dostojanstvu i sve težem položajem hrvatskih umirovljenika.

Kako je tijekom prezentacije o aktualnim problemima rekao predsjednik Stjepan Krajačić, SUH je javno od Vlade zatražio zaustavljanje divljanja cijena i odmrzavanje mirovina i njihovo usklađivanje, jer inače ugroženi umirovljenici još dublje klize u zonu siromaštva. Na žalost, gospodarski oporavak i razvoj odvijaju se presporo, eksperti poručuju da javnu potrošnju treba smanjiti za 20 milijardi kuna, od čega bi mirovine trebale činiti 10 milijardi! Inflacija će u ovoj i sljedećoj godini iznositi najmanje po 3%. Vlada ipak ne planira odmrznuti mirovine, pa će mirovine i dalje realno padati.

SUH je zatražio da se odmah pristupi reformi mirovinskog sustava i izdvoji posebne/ povlaštene mirovine iz fonda međugeneracijske solidarnosti. Nadalje, zajedno sa sindikatima aktivnih radnika, SUH je upozorio na fenomen neplaćanja doprinosa iz bruto plaća te zatražio kazneni progon neplatiša. SUH je intervenirao nizom prijedloga u program Nacionalnog vijeće za umirovljenike i starije osobe pri vladi RH, ali nije zadovoljan dosadašnjim pristupom rješavanju problema umirovljenika. Također, posredstvom SSSH-a i Gospodarskog socijalnog vijeća, upozoravalo se na pogoršan položaj umirovljenika, ali bez rezultata. Lista zahtjeva SUH-a je podugačka: uređenje drugog mirovinskog stupa, uključenje dodatka za tzv. nove umirovljenike u osnovicu, ukidanje dodatnog doprinosa za zdravstvo od 3% za više mirovine; smanjivanje iznosa dopunskog zdravstvenog osiguranja za uzdržavane članove obitelji, povećanje poreznog cenzus za umirovljenike... Vrhu vlasti je predložena i promjena izbornog modela, kako bi se omogućilo glasanje za osobe, a ne za stranačke liste.

Što će SUH poduzeti? Sukladno svojim temeljnim ciljevima i programima, zaključeno je, SUH će se i dalje boriti za dostojanstvo i bolji položaj umirovljenika i starijih osoba prvenstveno kvalitetnim i stručnim prijedlozima o svim bitnim pitanjima koja utječu na položaj umirovljenika. Da bi u tome bio učinkovitiji, SUH će intenzivirati svoje aktivnosti na povećanju broja članova i jačanju organizacijske strukture. S tim je ciljem odlučeno da će se u svim županijama održati tematske rasprave o načinima pridobivanja članova i zaštite njihovih interesa.