UVODNA RIJEČ

Dobizam i klaunovi

Piše: Jasna A. Petrović

     Zamislite na trenutak svijet u kojemu se koronavirus širi ubrzano i to najviše šireći zarazu na mlađe od 50 godina. I da je danak u smrti najviši među djecom i školarcima. I zamislite da znanstvenici procjenjuju da su upravo stari ti kod kojih je niži rizik zaraze zbog dugogo­dišnje izloženosti sličnim virusima. Kako biste vi reagirali na bolest koja većinom ubija mlade diljem planeta?

Vaša reakcija bi bila različita od ove koju sada imate, a osobito bi mnogi mlađi stanovnici svijeta imali drugi rječnik u javnosti. Ta danas čak i stariji građani smatraju kako je prirodno da oni prvi umru, „jer stari ionako treba­ju od nečega umrijeti".

     Slijede teška pitanja: jesu li neke vlade zemalja, po­put SAD-a, reagirale s ignoriranjem i odgodom spram prijetnji pandemije, samo zato što je u stvarnosti veća opasnost da će oboljeti i umrijeti starije osobe? Da li je to razlog što nam se pred očima vraćaju strogo omeđene, s policijom i vojskom na granicama, europske države, koje nimalo ne nalikuju na zajednicu ravnopravnih europskih država? Bez zajedničke politike u odnosu na pandemiju. Je li tu riječ o kašnjenju koje se ne bi dogodilo da je virus za prvotne žrtve „odabrao" mlade?

     Dobizam (ageism) igra ulogu, ne samo u kreiranju po­litika i mjera, već i u praktičnoj ulozi božjeg djelitelja smr­ti ili života. U Italiji su mnogi liječnici svjedočili kako su donosili teške odluke hoće li na respiratore spojiti mlađe, a starije ostavljati da umru. Što su i činili. Otuda i loše šale da su zapravo mirovinski fondovi financirali stvaranje i širenje takvog virusa, kako bi mogli ojačati mirovinske sustave i odgoditi njihov raspad. U stvarnosti se stvorila shizoidna podvojenost apela za zaštitu svojih starih od izlaganja virusu, zabranama izlazaka iz kuće, ali s podtek­stom kako bi njihov pritisak na zdravstvene ustanove bio manji. I to postaju protokoli trijaže, ostavite stare doma, a mlade spašavajte; dobizam u zdravstvenim uslugama bez presedana.

     Hrvatska je ponešto atipično postupila, doista štite­ći starije i u domovima umirovljenika, gdje se zbog toga zaraza nije proširila, kao i u medijskom prostoru produ­bljujući suosjećanje spram starijih. Izuzetak su javne bu­dale čiji govor mržnje sad već svatko prepoznaje. Klauni koji nikada neće doći na vlast. Osim u zemljama gdje već jesu na vlasti i gdje stari već plaćaju velik danak, ne samo zbog koronavirusa.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

6. sjednica Glavnog odbora SUH-a

SUH nezadovoljan položajem umirovljenika

• Kako bi osnažio, SUH mora omasoviti svoje članstvo!

 

Članovi Glavnog odbora Sindikata umirovljenika Hrvatske na šestoj su sjednici, održanoj u Zagrebu 21. travnja 2011., izrazili nezadovoljstvo nebrigom o dostojanstvu i sve težem položajem hrvatskih umirovljenika.

Kako je tijekom prezentacije o aktualnim problemima rekao predsjednik Stjepan Krajačić, SUH je javno od Vlade zatražio zaustavljanje divljanja cijena i odmrzavanje mirovina i njihovo usklađivanje, jer inače ugroženi umirovljenici još dublje klize u zonu siromaštva. Na žalost, gospodarski oporavak i razvoj odvijaju se presporo, eksperti poručuju da javnu potrošnju treba smanjiti za 20 milijardi kuna, od čega bi mirovine trebale činiti 10 milijardi! Inflacija će u ovoj i sljedećoj godini iznositi najmanje po 3%. Vlada ipak ne planira odmrznuti mirovine, pa će mirovine i dalje realno padati.

SUH je zatražio da se odmah pristupi reformi mirovinskog sustava i izdvoji posebne/ povlaštene mirovine iz fonda međugeneracijske solidarnosti. Nadalje, zajedno sa sindikatima aktivnih radnika, SUH je upozorio na fenomen neplaćanja doprinosa iz bruto plaća te zatražio kazneni progon neplatiša. SUH je intervenirao nizom prijedloga u program Nacionalnog vijeće za umirovljenike i starije osobe pri vladi RH, ali nije zadovoljan dosadašnjim pristupom rješavanju problema umirovljenika. Također, posredstvom SSSH-a i Gospodarskog socijalnog vijeća, upozoravalo se na pogoršan položaj umirovljenika, ali bez rezultata. Lista zahtjeva SUH-a je podugačka: uređenje drugog mirovinskog stupa, uključenje dodatka za tzv. nove umirovljenike u osnovicu, ukidanje dodatnog doprinosa za zdravstvo od 3% za više mirovine; smanjivanje iznosa dopunskog zdravstvenog osiguranja za uzdržavane članove obitelji, povećanje poreznog cenzus za umirovljenike... Vrhu vlasti je predložena i promjena izbornog modela, kako bi se omogućilo glasanje za osobe, a ne za stranačke liste.

Što će SUH poduzeti? Sukladno svojim temeljnim ciljevima i programima, zaključeno je, SUH će se i dalje boriti za dostojanstvo i bolji položaj umirovljenika i starijih osoba prvenstveno kvalitetnim i stručnim prijedlozima o svim bitnim pitanjima koja utječu na položaj umirovljenika. Da bi u tome bio učinkovitiji, SUH će intenzivirati svoje aktivnosti na povećanju broja članova i jačanju organizacijske strukture. S tim je ciljem odlučeno da će se u svim županijama održati tematske rasprave o načinima pridobivanja članova i zaštite njihovih interesa.