UVODNA RIJEČ

Sloboda pod ključem

Piše: Jasna A. Petrović

     Na društvenim mrežama portala orijentiranih na stariju popu­laciju je opći predizborni tulum. Jedni druge optužuju kako bi im bilo pametnije manje zboriti, a više paziti za koga glasaju. Uglavnom, poneki zalutali mlađi komentator glasno optužuje sta­re kako su oni krivi zbog koruptivnih lokalnih „vlada" i masovnog iseljavanja cijelih obitelji u inozemstvo.

     Dobro je to da su se stari aktivirali i jedni druge opominju na važnost sudjelovanja u izborima. Da, svojim glasom pišete sud­binu zemlje i šanse za svoj dostojanstveniji život. No, sada dolazi realnost. Koliko zapravo ova ili bilo koja druga vlada želi da starije osobe glasaju? Je li točno da stariji iz ruralnih područja uglavnom glasaju za desnu opciju, a iz urbanih dijelova za stranački spektar od centra do lijevog? Što god da bilo, stariji su izabrali promjenu, ma što to značilo. Jer, loši političari bivaju izabrani zahvaljujući dobrim građanima koji ne izlaze na izbore.

     Legenda Facebooka je umirovljenica Ivanka Mijić iz doma u centru Zagreba, koja je stavila ovaj post:„Želim biti slobodna osoba, a ne daju mi. Za vrijeme ručka, koji mi je prisjeo, dobili smo obavi­jest da se izbori neće održati kao do sada u domu, nego možemo vidjeti gdje spadamo na web stranici doma za izbor čelnika mjesta u kojem živimo. U domu je 70% korisnika iz drugih mjesta, a ne iz Zagreba." Odlučili smo i mi dići glas.

     Iako su za prošle predsjedničke izbore svim domovima umirov­ljenika omogućili da svi njihovi korisnici glasaju u domovima, kako saznajemo od GONG-a, na lokalnim izborima birači mogu glasati samo u mjestu svoga prebivališta, pa tako zakonski nije predviđeno formiranje posebnih biračkih mjesta u ustanovama socijalne skrbi.     Državno izborno povjerenstvo je vezano za glasanje u tim ustano­vama jedino predvidjelo mogućnost da korisnici domova glasaju izvan, odnosno unutar doma, ali radi se o manjini koja je prijavljena na adresu doma ili ima prebivalište na adresi kojoj pripada biračko mjesto koje pokriva i područje doma.

     GONG je po pitanju nemogućnosti glasanja u staračkim domo­vima ili na primjer bolnicama u više navrata isticao kako se radi o lošoj praksi upozorivši kako bi glasanje trebalo biti dostupno svima.

     A možda se nekoj starijoj osobi naprosto kao starijoj osobi ne sviđa pomisao da uranite i s maskom na licu satima čekate u redu kako biste dali svoj glas na izborima? Više vam se sviđa pomisao da ime omiljene stranke ili kandidata zaokružite u domu ili kod kuće - na kauču? I na sam dan izbora odspavate koliko želite? U doba korone je dopisno glasovanje sve popularnije. U SAD-u su na prošlim predsjedničkim izborima demonstrirali kako to može funkcionirati - rekordan broj birača je sudjelovao na izborima putem dopisnog glasovanja, a zahvaljujući tome povećala se i stopa izlaznosti. U vre­menima pandemije je dopisno glasovanje sigurnije, udobnije i - u trendu. Iako se mišljenja oko te vrste glasovanja razilaze, stručnjaci u Njemačkoj očekuju da bi udio dopisnih birača u ukupnoj biračkoj masi na sljedećim izborima za Bundestag mogao biti i veći od 50%.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

ŽENSKI KOMITET FERPA-E

Manifest za žene

      Ženski komitet FERPA-e osudio je 3. ožujka na sas­tanku u Bruxellesu kompleksnost i težinu situacije s kojom se suočavaju starije Europljanke. U želji da se pokrenu promjene, zaključeno je kako prosječna miro­vina žena mora dosegnuti razinu prosjeka Europske unije, jer su sada muške mirovine za gotovo 40 posto više od ženskih. Prema mišljenju Europske komisije trebat će 70 godina da bi se ukinule razlike u plaćama širom EU. Kad bismo to preračunali u radne dane, proizlazi da za istu plaću, žene godišnje moraju raditi 117 dana više od muških kolega.

     Posve je jasno da je do ovog jaza došlo zbog činjenice da žene nisu dobro integrirane u tržišta rada, pa za posljedicu imaju i niže mirovine. Zbog toga Ženski komitet FERPA-e traži da se ustanove egalitarniji državni mirovinski sustavi, kako bi se konačno dokinule razlike s osnova spola, invalidnosti, rase, etniciteta, seksualne orijentacije, religije, političkih pogleda, socijalnog statusa itd.

     Javnost nije upoznata s teškim položajem sta­rijih žena, te je stoga potrebno provesti osvješći­vanje, kako starijih osoba, tako i ukupne popula­cije. Starije žene su žrtve najvećih socijalnih raz­lika i nepravdi u posljednjim desetljećima, vrlo su ranjive i nerijetko žive u siromaštvu. Zbog pogor­šanja i reduciranja zdravstvene skrbi, siromašne starije žene su još više ugrožene. Upravo zbog teškog zdravstvenog stanja u takvim okolnosti­ma, više ne raduje i očekivano produljenje život­ne dobi.

     U najgoroj situaciji su žene koje su ovisne o tuđoj njezi i pomoći, jer ovise uglavnom o svojim obiteljima, a većina smještajnih kapaciteta je u privatnom vlasništvu, uz vrlo visoke cijene, koje si starije žene ne mogu priuštiti - neki su od zak­ljučaka i zahtjeva koje je Ženski komitet FERPA- e oglasio povodom Međunarodnog dana žena.

 

FERPA protiv zidova i tvrđava

     Moramo se očitovati na ovo što se do­gađa u Europi, na rijeku migranata i izbje­glica. Znamo da je to osjetljivo pitanje, ali se slažemo u jednom: borba protiv po­vratka nacionalizma i nasilnih rješenja je zajedničko opredjeljenje. Europa mora bi­ti prostor slobode i demokracije, slobode kretanja i poštovanja ljudskih prava.

     Europa mora imati održivi razvojni plan, tako da niti jedno ljudsko biće ne bude os­tavljeno po strani. Ako će svaka zemlja graditi zidove, val izbjeglica i migranata će svejedno doći, jer je očaj jači od prepreka. Europa ne može postati mjestom mnogih zatvorenih zemalja, ograđenih žilet žica­ma, kao da one sebe brane. Bit će to ogro­man problem za naš koncept socijalne Eu­rope i zaposlenosti bez granica. Europa mora biti protiv sile te održati kontinuitet mira, kao kroz posljednjih 70 godina.

 

IZVRŠNI ODBOR FERPA-E

Protiv siromaštva

  U Bruxellesu je 3. i 4. ožujka održan Izvršni odbor FERPA-e, na kojem se vodila burna rasprava o budućim prioritetima FERPA-e, njezinu snaženju, jačem povezivanju s dru­gim sekcijama i odjelima u ETUC/Europskoj konfederaciji sindikata, web-stranici, osniva­nju opservatorija, promjeni statuta, privlače­nju novih članica iz zemalja koje za sada nisu uključene.

     Vrućih je komentara bilo i u vezi izbjegličke krize, u vezi čega su reagirale brojne žene, dok su poneki muškarci zagovarali obranu od religij­ski i kulturološki „tuđih” doseljenika. Generalna tajnica Carla Cantone je vrlo odrješito rekla kako FERPA hoće otvorene granice, a ne ograđene tvrđave, te je inicirala usvajanje zajedničke izja­ve.

     Zanimljivo i inovativno je i sudjelovanje pred­sjednika Odbora mladih ETUC-a u radu FERPA-e, te prepoznavanje brojnih pitanja od zajedničkog interesa. Tom Vrijens (Belgija) je naglasio kako nema konkurencije u zapošljavanju starijih i mla­dih te da međugeneracijska solidarnost ostaje te­melj mirovinskih sustava. No, naglašena je potre­ba za borbu protiv dominacije prekarnih poslova, jer se time neće osigurati dovoljno za socijalne naknade. U radu Izvršnog odbora je sudjelovala i Marina      Monaco, savjetnica ETUC-a, a tijekom dvodnevnog rada dominirala je vrlo otvorena, kon­struktivna i zanimljiva rasprava predstavnika iz svih zemalja.

 

RIM:Direkcija odlučno o aktivnostima

     Direkcija FERPA-e, u čijem je članstvu i predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović, održala je po prvi put sjednicu u Rimu, gdje su se general­noj tajnici FERPA-e Carli Cantone pridružila sva trojica predsjednika sindikata umirovljenika Italije, Ivan Pedretti, generalni tajnik SPI-CGIL, Ermenegildo Bonfanti, generalni tajnik FNP-CISL i Romano Bellissima, generalni tajnik UILP-UIL, koji predstavljaju više od sedam milijuna um­irovljenih članova sindikata odnosno više od 40 posto ukupnog sindikal­nog članstva. Njihovi su govori ukazivali na potrebu zajedništva i koor­diniranog djelovanja, ali i na potrebu jačanja veze aktivnih i umirovljenih radnika.