UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

SUH traži od Tihomira Oreškovića termin da mu uruči 26.000 potpisa na Peticiji Glasam protiv siromaštva starijih osoba, kojima se zahtijeva pokretanje hitnih mjera protiv siromaštva

     Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) uputio je novom predsjedniku Vlade, gospodinu Tihomiru Oreškoviću, dopis kojim traži termin za uručivanje 25.556 potpisa građanki i građana za Peticiju Glasam protiv siromaštva starijih osoba, kojima se od nove Vlade traži da se uvedu hitne mjere protiv siromaštva! Akcija SUH-a na prikupljanju potpisa započela je po održavanju parlamentarnih izbora, te je uspješno okončana na dan formiranja nove Vlade.

     Kako je Hrvatska po udjelu siromašnih osoba starijih od 65 godina četvrta na listi najsiromašnijih zemalja u Europskoj uniji, a 76,5 posto hrvatskih umirovljenika ima mirovine niže od 3.000 kuna, posve je jasno da šansu za razvitak nema zemlja koja ima toliki postotak siromašnih. Stoga je SUH u Peticiji predložio niz mjera za zaustavljanje siromašenja starijih, provjerenih u brojnim drugim europskim zemljama.

     Svaki treći građanin Hrvatske stariji od 65 godina, a svaka druga žena te dobne skupine – su siromašni. Hrvatska prosječna mirovina od 2.238 kuna iznosi 39,6 posto prosječne neto plaće, udjel koji je u stalnom padu, iako je prema konvenciji br. 102. Međunarodne organizacije rada propisan minimalni standard od 40 posto. Uz to, imamo i najniže relativne mirovine od zemalja nastalih od bivše Jugoslavije u okruženju.

     U tekstu Peticije vidljivo je da Hrvatska ima najnižu mirovinu za 15 godina radnog staža od samo 885 kuna, da nema minimalnu mirovinu, kao ni tzv. socijalnu mirovinu odnosno državnu naknadu za građane starije od 65 godina, koji nemaju uvjete za mirovnu. Usklađivanja mirovina nema, jer su u posljednje dvije godine mirovine praktički bile zamrznute (jer su usklađene za prosječno 5 kuna). Kvalitetan model usklađivanja mirovina jedan je od temelja borbe protiv siromaštva starijih osoba.

     Rješavanje pitanja siromaštva starijih osoba u Republici Hrvatskoj je preduvjet bez kojega je nemoguće ostvariti glavni cilj nove Vlade - poboljšanje životnog standarda hrvatskih građana, koji je mandatar Orešković naveo u svojoj programskoj prezentaciji u Hrvatskom saboru. Još jedan od navednih ciljeva jest postizanje socijalno odgovornog i produktivnog društva, stoga pozivamo novu Vladu da iskaže  socijalnu osjetljivost i odgovornost za starije stanovnike Republike Hrvatske i žurno potakne mjere za gradnju zida protiv siromaštva.

                                                                                     Jasna A. Petrović,                

                                                                                      predsjednica SUH-a