UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

SUH traži od Tihomira Oreškovića termin da mu uruči 26.000 potpisa na Peticiji Glasam protiv siromaštva starijih osoba, kojima se zahtijeva pokretanje hitnih mjera protiv siromaštva

     Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) uputio je novom predsjedniku Vlade, gospodinu Tihomiru Oreškoviću, dopis kojim traži termin za uručivanje 25.556 potpisa građanki i građana za Peticiju Glasam protiv siromaštva starijih osoba, kojima se od nove Vlade traži da se uvedu hitne mjere protiv siromaštva! Akcija SUH-a na prikupljanju potpisa započela je po održavanju parlamentarnih izbora, te je uspješno okončana na dan formiranja nove Vlade.

     Kako je Hrvatska po udjelu siromašnih osoba starijih od 65 godina četvrta na listi najsiromašnijih zemalja u Europskoj uniji, a 76,5 posto hrvatskih umirovljenika ima mirovine niže od 3.000 kuna, posve je jasno da šansu za razvitak nema zemlja koja ima toliki postotak siromašnih. Stoga je SUH u Peticiji predložio niz mjera za zaustavljanje siromašenja starijih, provjerenih u brojnim drugim europskim zemljama.

     Svaki treći građanin Hrvatske stariji od 65 godina, a svaka druga žena te dobne skupine – su siromašni. Hrvatska prosječna mirovina od 2.238 kuna iznosi 39,6 posto prosječne neto plaće, udjel koji je u stalnom padu, iako je prema konvenciji br. 102. Međunarodne organizacije rada propisan minimalni standard od 40 posto. Uz to, imamo i najniže relativne mirovine od zemalja nastalih od bivše Jugoslavije u okruženju.

     U tekstu Peticije vidljivo je da Hrvatska ima najnižu mirovinu za 15 godina radnog staža od samo 885 kuna, da nema minimalnu mirovinu, kao ni tzv. socijalnu mirovinu odnosno državnu naknadu za građane starije od 65 godina, koji nemaju uvjete za mirovnu. Usklađivanja mirovina nema, jer su u posljednje dvije godine mirovine praktički bile zamrznute (jer su usklađene za prosječno 5 kuna). Kvalitetan model usklađivanja mirovina jedan je od temelja borbe protiv siromaštva starijih osoba.

     Rješavanje pitanja siromaštva starijih osoba u Republici Hrvatskoj je preduvjet bez kojega je nemoguće ostvariti glavni cilj nove Vlade - poboljšanje životnog standarda hrvatskih građana, koji je mandatar Orešković naveo u svojoj programskoj prezentaciji u Hrvatskom saboru. Još jedan od navednih ciljeva jest postizanje socijalno odgovornog i produktivnog društva, stoga pozivamo novu Vladu da iskaže  socijalnu osjetljivost i odgovornost za starije stanovnike Republike Hrvatske i žurno potakne mjere za gradnju zida protiv siromaštva.

                                                                                     Jasna A. Petrović,                

                                                                                      predsjednica SUH-a