UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

SUH traži od Tihomira Oreškovića termin da mu uruči 26.000 potpisa na Peticiji Glasam protiv siromaštva starijih osoba, kojima se zahtijeva pokretanje hitnih mjera protiv siromaštva

     Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) uputio je novom predsjedniku Vlade, gospodinu Tihomiru Oreškoviću, dopis kojim traži termin za uručivanje 25.556 potpisa građanki i građana za Peticiju Glasam protiv siromaštva starijih osoba, kojima se od nove Vlade traži da se uvedu hitne mjere protiv siromaštva! Akcija SUH-a na prikupljanju potpisa započela je po održavanju parlamentarnih izbora, te je uspješno okončana na dan formiranja nove Vlade.

     Kako je Hrvatska po udjelu siromašnih osoba starijih od 65 godina četvrta na listi najsiromašnijih zemalja u Europskoj uniji, a 76,5 posto hrvatskih umirovljenika ima mirovine niže od 3.000 kuna, posve je jasno da šansu za razvitak nema zemlja koja ima toliki postotak siromašnih. Stoga je SUH u Peticiji predložio niz mjera za zaustavljanje siromašenja starijih, provjerenih u brojnim drugim europskim zemljama.

     Svaki treći građanin Hrvatske stariji od 65 godina, a svaka druga žena te dobne skupine – su siromašni. Hrvatska prosječna mirovina od 2.238 kuna iznosi 39,6 posto prosječne neto plaće, udjel koji je u stalnom padu, iako je prema konvenciji br. 102. Međunarodne organizacije rada propisan minimalni standard od 40 posto. Uz to, imamo i najniže relativne mirovine od zemalja nastalih od bivše Jugoslavije u okruženju.

     U tekstu Peticije vidljivo je da Hrvatska ima najnižu mirovinu za 15 godina radnog staža od samo 885 kuna, da nema minimalnu mirovinu, kao ni tzv. socijalnu mirovinu odnosno državnu naknadu za građane starije od 65 godina, koji nemaju uvjete za mirovnu. Usklađivanja mirovina nema, jer su u posljednje dvije godine mirovine praktički bile zamrznute (jer su usklađene za prosječno 5 kuna). Kvalitetan model usklađivanja mirovina jedan je od temelja borbe protiv siromaštva starijih osoba.

     Rješavanje pitanja siromaštva starijih osoba u Republici Hrvatskoj je preduvjet bez kojega je nemoguće ostvariti glavni cilj nove Vlade - poboljšanje životnog standarda hrvatskih građana, koji je mandatar Orešković naveo u svojoj programskoj prezentaciji u Hrvatskom saboru. Još jedan od navednih ciljeva jest postizanje socijalno odgovornog i produktivnog društva, stoga pozivamo novu Vladu da iskaže  socijalnu osjetljivost i odgovornost za starije stanovnike Republike Hrvatske i žurno potakne mjere za gradnju zida protiv siromaštva.

                                                                                     Jasna A. Petrović,                

                                                                                      predsjednica SUH-a