UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Aktivnosti: POVJERENIŠTVO SUH-A ZAGREB

Znate li svoja prava?

     Tribina za umirovljenike i starije osobe pod naslovom „Znate li svoja prava“, održana je 4. veljače u 10,30 sati u Radničkom domu. Organizatori tribine bili su Povjereništvo Sindikata umirovljenika Zagreb i udruga „Promeza“, koja provodi aktivnosti za unapređenje kvalitete života umirovljenika i starijih osoba. Na tribini su govorili socijalna radnica Ivana Crnjac, pravni savjetnik SUH-a Milan Tomičić, predsjednica Povjereništva Zagreba Biserka Budigam te predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović, a prikazan je i kratki film SUH-a „Prevareni i poniženi“ iz projekta „Zaustavimo zlostavljanje starijih osoba“.

     Socijalna radnica Ivana Crnjac prvo je govorila o pravima starijih iz sustava socijalne skrbi, a Milan Tomičić predstavio je Pravno savjetovalište SUH-a i aktivnosti u borbi protiv zloporabe starijih osoba kroz institute dosmrtnog i doživotnog uzdržavanja. Nakon prikaza filma, šezdesetak sudionika tribine pokrenulo je bogatu raspravu o problemima materijalnog iskorištavanja i zanemarivanja umirovljenika i starijih osoba upravo zbog neupućenosti i neinformiranosti, zbog čega kao posljedica sli­jede mnoge prijevare koje starije osobe dovode na rub siromaštva, kao i najgori oblici zlostavljanja. Jedna od sudionica je, primjerice, ispričala kako je kćerki dala u vlasništvo dva stana i kuću na moru, a sada je kćer želi smjestiti u dom kako bi mogla prodati jedini preostali stan u kojem gospođa živi.

     Priča starije gospođe, invalidne još od djetinjstva, dirnula je sve prisutne. Cijeli je život radila u specijalnim radionicama za invalidne osobe, kod kuće brinula o djeci i suprugu i svakoga mjeseca nastojala uštedjeti iznos u vrijednosti sadašnjih dese­tak kuna. Sada ima malu ušteđevinu od 500 eura, zbog koje je izgubila pravo na socijalnu potporu, koja joj je potrebna da operiranom suprugu plati tuđu njegu.

      Tako su se redale svakodnevne, a opet posebne priče stari­jih osoba. Sustav ima puno rupa, a umirovljenici su žrtve nedorečenosti zakona i praksi. Slijedeća tribina s istim sadrža­jem i istim predavačima održat će se u prostorijama Mjesnog odbora u Primorskoj ulici 32 u Zagrebu, 11. veljače u 10.30 sati.