UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Povećalo: AUTISTIČNA ADMINISTRACIJA

Što s ‘umirovljenicima na čekanju’

 

     Neki misle kako odlaskom u mirovinu za­počinje stanje zasluženog odmora i bez- brižnosti (naravno, samo ako imate solid­nu mirovinu i ne morate paziti na svaku kunu).

No, što je s razdobljem između, dok čekate rje­šenje za mirovinu?

S.M. (66) iz Poreča uredno je predala zahtjev za mirovinu, ali rješenje nikako nije stizalo. Na­kon mjesec i pol dana otišla je kod doktora na pregled i neugodno se iznenadila kada joj je priopćeno da bi morala platiti pregled, jer nema obvezno zdravstveno osiguranje jer ju je poslo­davac odjavio. Razljućena ‘umirovljenica na čekanju’ je otišla u obližnji zdravstveni ured - ali tek je tamo nastala zbrka, jer je shvatila da bi se morala zdravstveno osi­gurati.

     Kako je moguće da se ovako nešto dogodilo? Moraju li oso­be koje zatraže umirovljenje plaćati zdravstveno osiguranje za razdoblje od nekoliko mjeseci dok ne zbog sporosti administra­cije dobiju rješenje o umirovljenju?

Zdrav razum nam nalaže da se ovdje radi o nekoj pogreški jer ‘umirovljenici na čekanju’ takvo što ne bi trebali plaćati. No, jed­no su prava, a drugo poznavanje svojih prava. Što su naši bu­dući umirovljenici dužni napraviti kada im prestane radni odnos i u kojem roku? Kako izbjeći situacije poput ove u kojoj se naš­la S. M., ali i još poneki koji su nam se požalili na slične pute- šestvije.

Zakon je na vašoj strani!

     Kako bismo istražili ovu temu, prvo smo se obratili Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), a onda i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Odgovor je bio isti - osobe koje zatraže umirovljenje ne moraju plaćati zdravstveno osigu­ranje u razdoblju dok čekaju rješenje o umirovljenju.

Iz HZMO-a nam je ljubazno odgovorio pomoćnik ravnatelja Neven Špetić. Naglasio je kako nije upoznat sa svim detaljima slučaja S.M., ali da se svejedno ne može prihvatiti presumirana mogućnost da je gospođa morala platiti zdravstveno čekajući rješenje o mirovini, jer za to ne postoji zakonska osnova. Nai­me, prema članku 220. Zakona o doprinosima, razdoblje obve­ze doprinosa (mirovinsko i zdravstveno osiguranje) je razdoblje koje osiguranik provede u osiguranju prema bilo kojoj od osno­va obveznih osiguranja. Špetić kaže da obvezu plaćanja zdrav­stvenog doprinosa ima poslodavac od prvog do zadnjeg dana zaposlenja. Ako je netko stekao uvjete za umirovljenje, auto­matski je obvezno osiguran i kao korisnik mirovine.

     Osim toga, dodao je Špetić, člankom 132. novoga Zakona o mirovinskom osiguranju uvedena je mogućnost da se rješenje o priznanju prava na mirovinu može donijeti i ,,kada je u postup­ku za priznanje prava iz mirovinskog osiguranja utvrđeno da su ispunjeni uvjeti za mirovinu (prema podacima kojima raspolaže Zavod), a pripadajuća svota se ne može odmah odrediti”. U tom slučaju Zavod može donijeti rješenje o priznanju prava na miro­vinu i isplati predujma mirovine, ali to rijetko čine. Zato, ako se administrativne zavrzlame oduže, ne zaboravite zatražiti takvo rješenje!

     Dakle, već s prvim rješenjem o priznanju prava na mirovinu i određivanju predujma (koje se donosi kada Zavod nema svih podataka o plaći i stažu osiguranika ali ima do­voljno podataka za utvrđivanje jesu li ispunjeni uvjeti za priznanje prava na mirovinu), nastao je temelj za donošenje trajnog rješenja o priz­natom pravu i ostvarivanje prava na zdravstve­no osiguranje korisniku mirovine.

Novost je i to da osiguranik ne mora više sam podnositi prijavu kao korisnik mirovine, već se to obavlja automatskom razmjernom podataka s Hrvatskim zavodom za zdravstve­no osiguranje. lz svega navedenog proizlazi da nema zakonske osnove za plaćanje obvez­nih doprinosa za zdravstveno osiguranje za razdoblje od dana prestanka osiguranja pa do ostvarivanja prava na mirovinu.

HZZO: A što kad prođe 30dana?

     Druga vrata na koja smo zakucali su bila ona Hrvatskog za­voda za zdravstveno osiguranje (HZZO), gdje također potvrđu­ju kako ‘umirovljenici na čekanju’ imaju pokriveno zdravstveno osiguranje. Na naš upit vezano za utvrđivanje statusa u obvez­nom zdravstvenom osiguranju korisnika prava na mirovinu sti­gao je sljedeći odgovor.

     - Sukladno članku 7. stavku 1. točki 10. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine”, broj 80/13. i 137/13.) na obvezno zdravstveno osiguranje prema Zakonu ob­vezno se osiguravaju i stječu status osiguranika korisnici prava na mirovinu prema propisima o mirovinskom osiguranju Repu­blike Hrvatske, ako imaju prebivalište ili odobren stalni boravak u Hrvatskoj.

     S obzirom da osigurana osoba ostvaruje pravo na zdravstve­nu zaštitu na teret sredstava Zavoda na osnovi važećeg statu­sa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, a najduže 30 dana od dana prestanka statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, nakon prestanka radnog odnosa obvezna se javiti u roku od 30 dana kako bi se osigura­la prema osnovi za koju ispunjava zakonom propisane uvjete, pišu iz HZZO-a.

     Čini se kako je upravo ova informacija ključna za buduće umirovljenike. Znači, u roku od 30 dana od kada im završi rad­ni odnos moraju se prijaviti u najbliži ured HZZO-a kako bi ost­varili svoja prava. Iz HZZO-a potvrđuju da oni prijavu po nave­denoj osnovi (korisnici prava na mirovinu) provode temeljem podataka o korisnicima prava na mirovinu koje im HZMO dos­tavlja elektroničkim putem te dodaju: „Ukoliko nam navedene podatke ne dostave u zakonom propisanom roku od 30 dana, osigurane osobe mogu osobno zatražiti od HZMO-a prijavu ko­ju je potrebno dostaviti najbližem regionalnom uredu, odnosno područnoj službi HZZO-a.”

     Dakle, ukoliko ste zbog pogrešne informacije nekog službeni­ka uplatili doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje za vrije­me čekanja na mirovinu, a za koje je priznato i pravo na obvez­no zdravstveno osiguranje, možete zatražiti od svoje Porezne uprave povrat uplaćenih sredstava.

     Štite li zakoni umirovljenike na čekanju’? Štite, ali ih katkad ne štite činovnici na šalterima, a još manje njihova država koja ih ne uči koja su njihova prava.

Maja Šubarić Mahmuljin