UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

PETICIJA KRENULA NA PUT: Od „socijalnog referenduma“ do pravice

Ministrica očekuje uručenje 26.000 potpisa - umirovljenici očekuju sigurne i adekvatne mirovine!

     Na 27. sjednici Predsjedništva Sindikata umirovljenika Hr­vatske, održanoj 28. siječnja službeno su proglašeni re­zultati Peticije Glasam protiv siromaštva starijih osoba, koju je provodio SUH kroz dva posljednja mjeseca prošle godi­ne. Predsjedništvo je zaključilo kako je posao u vezi peticije odrađen vrlo kvalitetno. Prikupljen je zadovoljavajući broj potpi­sa, potaknut interes u medijima i osnažen osjećaj pripadnosti udruzi.

     Siromaštvo starijih u Hrvatskoj postaje zabrinjavajuće, a Hr­vatska uživa neslavno četvrto mjesto po siromaštvu te dobne skupine od 28 članica Europske unije. Međutim, riječ je o pita­nju o kojem svi šute. Politička elita ga prešućuje, a starija popu­lacija trpi i stidi se svojeg poniženja.

Facebook stranica - kutak za skrivene suze i bijes

     Koordinatorica akcije Vesna Bečić upoznala je prisutne kako je prikupljeno gotovo 26 tisuća potpisa, a podsjetila je kako je na samom početku bio zacrtan skromni cilj od 10 tisuća potpisa, koji se tada nekima činio nedohvativim. Istaknula je kako mora­mo biti zadovoljni akcijom unatoč sumnjama u dobar tajming, jer su potpisi prikupljani po parlamentarnim izborima, u jeku koali­cijskih slaloma.

     Predsjednica Jasna A. Petrović naglasila kako je SUH za cilj imao što širu senzibilizaciju javnosti za problem siromaštva sta­rijih, pri čemu se uz tradicionalne načine prikupljanja potpisa, poslužio i novim tehnologijama. Prvo je otvorena online peticija, preko koje je prikupljeno 2.643 potpisa iz brojnih zemalja, ali i više stotina komentara potpisnika, koje su dijelom objavljeni u Glasu umirovljenika. Ta svjedočenja su vjerodostojna i bolna.

Najuspješniji je potez bilo otvaranje Facebook stranice Peti­cije, na kojoj je za vrijeme trajanja akcije zabilježeno više od 150.000 posjeta, a pojedine postove pročita i više od 3.000 oso­ba. Čitaju siromasi, ojađeni, bijesni, mladi i stari, uglavnom že­ne, a sve češće progovara se otvoreno i oštro. Hrvatska je time dobila skromni kutak za skrivene suze.

Platfusarenje za boljitak

     Kao „proizvod Peticije oživjela je i web stranica SUH-a, na kojoj je uvedeno i online učlanjivanje. Već 48.000 posjeta web člancima na webu govori o sve većem interesu za problematiku umirovljenika i starijih osoba.

     Bilo je i poteškoća raznih tipova. U Zagrebu su, primjerice, naišli na problem kako dobiti dozvole i osigurati novce za štan­dove, pa su 5.662 prikupljena potpisa jako dobar rezultat, oso­bito s obzirom na broj članova. Na prvom je mjestu, očekivano, Istarska županija sa 6.766 potpisa prikupljenih na štandovima, tržnicama, pred trgovačkim centrima... Neki su penzići „ilegalči- li1 - skupljali su potpise pred tržnim centrima, a onda bi pobjegli kad bi došla policija upitati za dozvolu. Većina SUH-ovih aktivis­ta prikupljala je potpise od kuće do kuće, od prijatelja do prija­telja. Mnogima je to bio prvi izlazak na ulicu, prvo platfusarenje za svoja prava.

     Županija s najmanje uspjeha je Splitsko-dalmatinska, stoga što je podružnica u Splitu skupila jedva 300 potpisa, ali je zato Trogir popravio rezultat. Od dvije, pak, umirovljeničke parla­mentarne stranke - Hrvatska stranka umirovljenika nije javno podržala Peticiju, ali su njezini članovi nerijetko zdušno davali potpise, dok je BUZ i javno podržao akciju SUH-a. U Zadru je prikupljeno stotinjak potpisa branitelja, a neki su prikupili i po­nešto potpisa pred crkvom za vrijeme mise.

     Bilo je dosta javnih i medijskih istupa, iako najviše u televizij­skim i radijskim emisijama. Problem siromaštva starijih izašao je na svjetlo dana.

Oreškovićeva šutnja?

     Odmah po sklapanju reformskog sporazuma između Domo­ljubne koalicije i Mosta, upućeno je pismo s tekstom Peticije na imena svih novoizabranih saborskih zastupnika, a po konstitui­ranju Vlade RH, već 25. siječnja urudžbiran je dopis premijeru Tihomiru Oreškoviću, sa zahtjevom za termin za uručenje. Dnevni pozivi u Ured Predsjednika Vlade potvrdili su kako se ta­mo još teško nose s mnoštvom dopisa i poruka, ali i da ovo ni­je Vlada koju zanimaju stare osobe niti ima empatiju prema nji­ma. Orešković je svoje odšutio, jer ljudi nisu njegov fah, a pogo­tovo ne potrošeni i razočarani starci.

     Umirovljenike čeka borba. Što reći kad i predsjednik najveće umirovljeničke stranke uporno tvrdi kako starci „nisu bokci“, te da imaju najveće štedne pologe u bankama!? Nova Vlada, s druge strane, još ne zna hoće li i koje mirovine rezati, ali već na­javljuje uvođenje poreza ne nekretnine, koji bi mogao najviše pogoditi upravo starije osobe, jer onda slijedi rasprodaja bud- zašto i otimačina imovine starih jer još nema razvijenog nekret- ninskog tržišta.

Ministrica otvorila vrata

     Na posljetku je potvrđen termin za predaju izvornih potpisa dr.sc. Nadi Šikić, ministrici rada i mirovinskog sustava u četvr­tak 18. veljače točno u podne. Peticija i njezini zahtjevi za uvođ­enje hitnih mjera protiv siromaštva krenuli su na put. Na dugi put do realizacije.

     Zahvaljujući ovoj akciji SUH-a, mnoge su starije osobe osvi­jestile ne samo problem osobne neimaštine i izolacije, već i glasno izgovorile „ne“ nastavku poniženja. Tijekom ovog svoje­vrsnog „socijalnog referenduma“ na listi zahtjeva, koji će biti prezentirani ministrici, pridodani su brojni problemi i prijedlozi rješenja. No, ovoga puta umirovljenici neće čekati, već su spremni za otvorenu borbu za svoja prava. To je potvrdilo 26.000 potpisa. To potvrđuju telefonski potpisi i e-mailovi s upi­tima: ako nas ignoriraju, idemo dalje!