UVODNA RIJEČ
Nemam za kilo breskvi
Piše: Igor Knežević
Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.
No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromašnima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.
Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna mirovine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.
Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.
Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često donositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.
U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...
Web stranice naših podružnica
BUZ: Podržavamo Peticiju SUH-a
BLOK UMIROVLJENICI ZAJEDNO (BUZ) na svojim web stranicama, te stranicama ogranaka, javno je podržao akciju SUH-a „Glasam protiv siromaštva starijih osoba!” Također, predsjednik BUZ-a Milivoj Špika i predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović zajedno su sudjelovali u emisiji HTV-a T reća dob, koju je uredila Anita Hrstić. Pričalo se o peticiji i njezinim zahtjevima, ali i o tome hoće li BUZ, kao dio Domoljubne koalicije, uspjeti utjecati na životni standard starijih.
PODRŠKA PETICIJI IZ ŠATORA: Velik broj branitelja na rubu je siromaštva
Đuro Glogoški je krajem listopada spontano nazvao zagrebački ured Sindikata umirovljenika SUH-a, te kolegici Milici Čavkić rekao kako podržava Peticiju SUH-a protiv siromaštva, koju smo netom pokrenuli.
Pozvali smo ga na razgovor i jedno zimsko poslijepodne u prostorijama Radničkog doma razgovarali o našoj Peticiji i problemima starijih osoba, a osobito umirovljenih branitelja i invalida Domovinskog rata. Glogoški, u pratnji supruge i Zorice Gre- gurić, braniteljske aktivistice, bio je vrlo zaokupljen i problemom kratkog životnog vijeka branitelja te brojem samoubojstava, jer je netom pristigao s prezentacije istraživanja samoubojstava umirovljenih branitelja Domovinskog rata.
Naglasio je i sam da je u javnosti stvorena pogrešna predodžba kako su branitelji bogati umirovljenici, a zapravo ih većina teško preživljava s niskim opskrbninama iz socijalne zaštite.
Mnogi su na rubu siromaštva, a osobito su u toj situaciji udovice hrvatskih branitelja i članovi obitelji umrlih jer su njihove mirovine relativno niske.
Uz navedene probleme, Glogoški naglašava i socijalnu isklju- čenost branitelja odmah nakon rata, koja traje do danas, jer nakon rata nije izvršena profesionalna orijentacija i procjena ostatka radne sposobnosti i mogućnost zapošljavanja branitelja, a još manje nastavka školovanja ili prekvalifikacije.
Dogovoreno je da se u suradnji sa SUH-om organizira okrugli stol o siromaštvu i socijalnom statusu hrvatskih branitelja, što će biti realizirano u veljači.
U razgovorima su sudjelovali predsjednica SUH-a Jasna Petrović, zamjenik Milan Tomičić, potpredsjednica Biserka Budi- gam, predsjednik Podružnice umirovljenika Oružanih snaga RH Ivica Jularić i tajnik Anđelko Vižintin.
