UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

Akcija Sindikata umirovljenika Hrvatske na prikupljanju potpisa na Peticiji „Glasam protiv siromaštva starijih osoba“ je pri kraju –

 

do sada – 18.000 potpisa!

 

-       Naš je život noćna mora, moramo birati hoćemo li jesti ili platiti režije.

 

-       Smatram da nakon sedamnaest godišnjeg redovnog školovanja, dodatnih edukacija i 35 godina POŠTENOG rada zavređujem život koji nije opterećen strahovima kako ću nadalje s mojom mirovinom od 2.358 kn.

 

-       Pa treba biti umjetnik za preživjeti sa 2.632,32 kn u ovoj Lijepoj našoj, ali ju svejedno ne bih mijenjala za ništa na svijetu.

 

            Sindikat umirovljenika Hrvatske 29. listopada je najavio akciju prikupljanja potpisa na Peticiji protiv siromaštva starijih osoba, postavivši za cilj 10.000 potpisa, a prikupljanje je započelo odmah po održavanju parlamentarnih izbora.

 

            U iščekivanju formiranja hrvatske vlade, aktivisti SUH-a u Gradu Zagrebu i 12 županija do danas su prikupili 18.000 potpisa, a gotovo i nema mjesta u Hrvatskoj iz kojeg nije pristiglo barem nekoliko potpisa putem interneta. Potpisa bi bilo i daleko više da je SUH mogao platiti najam skupih štandova, te se stoga potpisivanje na javnim mjestima omogućilo tek u nekoliko gradova.

 

            Mučna svjedočenja koja su aktivisti dnevno slušali prikupljajući potpise, bolne poruke koje su stizale elektronskom poštom ili na online peticiji, potvrđuju kako Hrvatska zasluženo nosi četvrto mjesto od 28 zemalja Europske unije po udjelu siromaštva starijih osoba.

 

            Kroz ovu Peticiju progovorila je Hrvatska zanemarenih starica i staraca koje politika percipira kao društveni teret, a njihov očaj i osjećaj osramoćenosti javnost tek površno prepoznaje. Nije siromaštvo samo u redovima pred javnim kuhinjama, ili u kopanju pod kantama za smeće, već siromaštvo stanuje u našim domovima, u susjedstvu, tu iza ugla.   

 

            Sindikat umirovljenika Hrvatske zatražio je uvođenje tri grupe mjera protiv siromaštva. U prvoj grupi je podizanje zida za obranu od siromaštva uz povećanje mirovine za sve one koji su umirovljeni nakon 1.1.1999. godine (zakinuti su za oko 19 posto pogrešno utvrđenom vrijednošću prve aktualne vrijednosti), uvođenje minimalne mirovine u visini 50% od minimalne plaće; te uvođenje tzv. socijalne mirovine (državna naknada za starije od 65 godina bez mirovine) na teret proračuna.

 

            Drugom grupom zahtjeva poziva se na poboljšanje modela usklađivanja mirovina, jer su dosadašnjom „švicarskom formulom“ mirovine gubile realnu vrijednost za oko jedan posto godišnje. Zahtijeva se nova varijabilna formula usklađivanja s rastom plaća zaposlenih i  potrošačkim indeksom izrađenim posebno za usklađivanje mirovina, i to na temelju kretanja cijena bez luksuznih i sličnih proizvoda, već samo cijena hrane, stanovanja, zdravlja i prijevoza i sl. Adekvatni model usklađivanja najbolji je štit protiv siromaštva.

 

            Treća grupa zahtjeva teži unapređenju zaštite i participacije umirovljenika. Pod time se na prvom mjestu traži uvođenje posebnog pravobranitelja za starije osobe, ali i uvođenje savjetodavnih tijela za umirovljenike i starije osobe na svih razini županija, gradova i općina.

 

            Hoće li se ovi zahtjevi ispuniti? Ako je suditi po recentnim pregovorima i prioritetima dvije glavne koalicije i Mosta, u njihovim reformama nema pitanja siromaštva, niti uobičajenih pitanja socijalne države poput javnog zdravstva i besplatnog školstva. To je zasigurno razlogom što je većina potpisnika peticije izrazila nevjericu da je išta moguće promijeniti na bolje, te da ponižavanju i obezvrjeđivanju starijih osoba nema kraja.

 

            Sigurno je ipak jedno - novu će vladu dočekati ova peticija i bit ćemo joj prvi na vratima progovorivši glasovima onih koji šute.

 

            Ante Gavranović, publicist, predsjednik Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe RH, je poručio: „Podržavam stavove izražene u Peticiji. Hrvatska je prepuna zaista siromašnih ljudi, a povratak dostojanstva tih nesretnika trebao bi biti jedan od najvažnijih zadataka svih društvenih i političkih elita.“

 

 

 

Uz srdačan pozdrav,                                

 

  Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a

 

           Kontakti:  01/4615797; 095 925 1667