UVODNA RIJEČ

Psihijatar iz kontejnera

Piše: Jasna A. Petrović

     Zove se Trpimir Glavina i predstojnik je splitske klinike za psihijatriju. On je ili lud, ili je bolestan ili je zao. Pročitajte što je rekao o starima u radijskoj emisiji U mreži Prvoga, emitiranoj na četvrtom programu HRT-a. “Današnja civilizacija, rekao bih, ima najviše problema, nažalost, sa starim ljudima i smećem, koliko god to groteskno zvučalo. Ne znamo što ćemo ni s jednima ni s drugima!”

     Na tematskoj Facebook stranici Pokret protiv siromaštva starijih osoba ovu je izjavu prokomentiralo šestotinjak pratitelja. Globalni je zaključak da je riječ o čovjeku koji je zao, iako možda nije usamljen u takvom mišljenju. Definitivno nije preporučljivo starima skončati u njegovom reciklažnom psihijatrijskom dvorištu.

     Usporedba starih ljudi i smeća možda i nije previše šokantna, jer ova zemlja nije razvila strategije, politike i mjere kojima bi obranila njihovo dostojanstvo i standard. Osim Irske, Hrvatska je najgora EU zemlja po vrednovanju starijih osoba, jer za razliku od drugih država, jedan umirovljenik vrijedi samo 38 posto radnika, koliko iznosi udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći. U Hrvatskoj je taj negativni trend opadanja realne vrijednosti mirovina čak propisan zakonom, jer se mirovine usklađuju po nepovoljnoj formuli.

     Da, stari su teret društvu, siromasi bez priznanja za svoj prosječno 32-godišnji rad i isto toliko godina punjenja državnog proračuna porezima i doprinosima. Da, stari su obezvrijeđeni, poniženi i prevareni. U zadnjih tridesetak godina se nisu gradili ni domovi umirovljenika, već se poticalo privatizaciju socijalnih usluga, bez kriterija i nadzora. Takvi su domovi naprosto spremišta potrošenih tijela, riblje konzerve u kojima su korisnici natiskani bez ikakvog poštovanja. I onda svako toliko plane neka baklja, a samo ove godine izgorjelo ih je osam, a nedavno je gorio još jedan na sjeveru Hrvatske, ali su ih pravovremeno pretovarili.

     Treba li onda kriviti tog psihijatra Glavinu i mahati mu pri­jetnjom prijave zbog govora mržnje temeljem dobi? Zašto nije reagirala Pučka pravobraniteljica koja se uporno protivi osnivanju ureda posebnog pravobranitelja za starije osobe? Možda ovom psihijatru samo treba psihijatar? Ili je on ipak samo glasnogovornik većinskog društvenog stava, bez srama i etike?    Njegova usporedba starih ljudi i smeća je slika njegove kulture i ljudskosti, ali i društvenog motrišta ojačanog pandemijom. Zbog starih se, a ne zbog pandemije, ne može živjeti normalno?!

     Psihijatar Glavina, poručuju stari kroz brojne komentare njegovog javnog ispada, trebao bi se pogledati u ogledalo, pa će vidjeti - cijeli deponij. I da, točno je da je veliki društveni problem suočiti se sa starenjem stanovništva, ali i odstranjiva­njem i recikliranjem smeća. No, pored brige o starcima i smeću, možda nam je prioritet riješiti se budala, na vlasti i pri vlasti.

 


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

Akcija Sindikata umirovljenika Hrvatske na prikupljanju potpisa na Peticiji „Glasam protiv siromaštva starijih osoba“ je pri kraju –

 

do sada – 18.000 potpisa!

 

-       Naš je život noćna mora, moramo birati hoćemo li jesti ili platiti režije.

 

-       Smatram da nakon sedamnaest godišnjeg redovnog školovanja, dodatnih edukacija i 35 godina POŠTENOG rada zavređujem život koji nije opterećen strahovima kako ću nadalje s mojom mirovinom od 2.358 kn.

 

-       Pa treba biti umjetnik za preživjeti sa 2.632,32 kn u ovoj Lijepoj našoj, ali ju svejedno ne bih mijenjala za ništa na svijetu.

 

            Sindikat umirovljenika Hrvatske 29. listopada je najavio akciju prikupljanja potpisa na Peticiji protiv siromaštva starijih osoba, postavivši za cilj 10.000 potpisa, a prikupljanje je započelo odmah po održavanju parlamentarnih izbora.

 

            U iščekivanju formiranja hrvatske vlade, aktivisti SUH-a u Gradu Zagrebu i 12 županija do danas su prikupili 18.000 potpisa, a gotovo i nema mjesta u Hrvatskoj iz kojeg nije pristiglo barem nekoliko potpisa putem interneta. Potpisa bi bilo i daleko više da je SUH mogao platiti najam skupih štandova, te se stoga potpisivanje na javnim mjestima omogućilo tek u nekoliko gradova.

 

            Mučna svjedočenja koja su aktivisti dnevno slušali prikupljajući potpise, bolne poruke koje su stizale elektronskom poštom ili na online peticiji, potvrđuju kako Hrvatska zasluženo nosi četvrto mjesto od 28 zemalja Europske unije po udjelu siromaštva starijih osoba.

 

            Kroz ovu Peticiju progovorila je Hrvatska zanemarenih starica i staraca koje politika percipira kao društveni teret, a njihov očaj i osjećaj osramoćenosti javnost tek površno prepoznaje. Nije siromaštvo samo u redovima pred javnim kuhinjama, ili u kopanju pod kantama za smeće, već siromaštvo stanuje u našim domovima, u susjedstvu, tu iza ugla.   

 

            Sindikat umirovljenika Hrvatske zatražio je uvođenje tri grupe mjera protiv siromaštva. U prvoj grupi je podizanje zida za obranu od siromaštva uz povećanje mirovine za sve one koji su umirovljeni nakon 1.1.1999. godine (zakinuti su za oko 19 posto pogrešno utvrđenom vrijednošću prve aktualne vrijednosti), uvođenje minimalne mirovine u visini 50% od minimalne plaće; te uvođenje tzv. socijalne mirovine (državna naknada za starije od 65 godina bez mirovine) na teret proračuna.

 

            Drugom grupom zahtjeva poziva se na poboljšanje modela usklađivanja mirovina, jer su dosadašnjom „švicarskom formulom“ mirovine gubile realnu vrijednost za oko jedan posto godišnje. Zahtijeva se nova varijabilna formula usklađivanja s rastom plaća zaposlenih i  potrošačkim indeksom izrađenim posebno za usklađivanje mirovina, i to na temelju kretanja cijena bez luksuznih i sličnih proizvoda, već samo cijena hrane, stanovanja, zdravlja i prijevoza i sl. Adekvatni model usklađivanja najbolji je štit protiv siromaštva.

 

            Treća grupa zahtjeva teži unapređenju zaštite i participacije umirovljenika. Pod time se na prvom mjestu traži uvođenje posebnog pravobranitelja za starije osobe, ali i uvođenje savjetodavnih tijela za umirovljenike i starije osobe na svih razini županija, gradova i općina.

 

            Hoće li se ovi zahtjevi ispuniti? Ako je suditi po recentnim pregovorima i prioritetima dvije glavne koalicije i Mosta, u njihovim reformama nema pitanja siromaštva, niti uobičajenih pitanja socijalne države poput javnog zdravstva i besplatnog školstva. To je zasigurno razlogom što je većina potpisnika peticije izrazila nevjericu da je išta moguće promijeniti na bolje, te da ponižavanju i obezvrjeđivanju starijih osoba nema kraja.

 

            Sigurno je ipak jedno - novu će vladu dočekati ova peticija i bit ćemo joj prvi na vratima progovorivši glasovima onih koji šute.

 

            Ante Gavranović, publicist, predsjednik Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe RH, je poručio: „Podržavam stavove izražene u Peticiji. Hrvatska je prepuna zaista siromašnih ljudi, a povratak dostojanstva tih nesretnika trebao bi biti jedan od najvažnijih zadataka svih društvenih i političkih elita.“

 

 

 

Uz srdačan pozdrav,                                

 

  Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a

 

           Kontakti:  01/4615797; 095 925 1667