UVODNA RIJEČ

Daj glas za svoj spas

     Koji potencijalni Predsjednik Republike Hrvatske voli umirov­ljenike? Pođimo redom, od aktualne predsjednice. Znamo da je na Silvestrovo 2018. godine donijela košaru slatkiša, pića, kave i tortu u zagrebački Dom za starije Sveta Ana, a oni su joj uzvratili kulturno-umjetničkim programom i pitanjem zašto su mirovine tako male. Odgovor "nešto malo rasle ove godine, ali ni izdaleka blizu kako bi mogle".

Znamo da je u povodu Međunarodnog dana starijih osoba najavljena sudjelovati na Gerontološkom tulumu u Zagrebu, gdje ju je čekalo više stotina umirovljenika, ali je nakon dvadesetak minuta objavljeno kako ne stigne doći. Ima važnija posla. Zato je, da se oduži, 18. listopada organizirala Dan otvorenih vrata na Pantovčaku na temu „Za dostojanstvenu i sretnu treću dob", pa je tamo primala darove od raznih udruga, koje su joj i pjevale i plesale. Predstavnici gradske organizacije SUH-a su se odazvali i uručili joj informaciju o položaju umirovljenika u običnoj žutoj koverti. Slikala se s njima.

     Na jednoj konferenciji pod nazivom „Hrvatska kakvu treba­mo" Predsjednica je upitala okupljene može li itko živjeti s mini­malnom plaćom od 3.000 kuna, jer da je to premalo. Ali nije spo­menula činjenicu da 800 tisuća umirovljenika koji imaju manju mirovinu od spomenutog minimalca doista jedva preživljavaju kopajući po kontejnerima i kantama za smeće. Oni nisu „tko", oni su „nitko".

     Nedavno je zborila odlučno: "Naši ljudi ne traže socijalnu po­moć, nego dobro plaćeno i dostojanstveno radno mjesto i više od 3.000 kuna plaće", ali nije rekla da dostojanstvenu starost zaslužu­ju i umirovljenici.

     Eto poučka o dostojanstvu. Predsjednica Grabar-Kitarović ka­zala je kako svatko od nas starenje doživljava osobno, kao proces razvoja u kojemu se mijenjamo i proživljavamo nova iskustva, no kako se i dalje želimo radovati životu, bez obzira na godine. Rekla je da osjetila koliko veselja i iskrene životne radosti postoji među ljudima koje iskustvo života upozorava kako treba pamtiti samo sretne dane.

     Predsjednice, u kojem to ružičastom svijetu živite? Ili Vam je pala Željezna zavjesa pred oči pa ne vidite stvarnost?

Pa onda spomenimo Miroslava Škoru koji umirovljenike do sada nije spomenuo, iako se i njemu približavaju sijede godine. Ili još gore, kandidata Mislava Kolakušića, koji je samo opleo braniteljske mirovine i katastrofično rekao kako mirovinski sustav u Hrvatskoj ne postoji, da nema novca za mirovine. Niti je razumio mirovinski sustav, niti je spomenuo čovjeka.

     U listopadu je Milanović objavio kako ima radosnu vijest, jer će saborski zastupnici ostati bez povlaštenih mirovina. I od toga će valjda bolje živjeti siromašni umirovljenici?

     Spomenuo je ipak da su mirovine male„i tu će Vlada, koja god bila, morati više dati". „Umirovljenici su naši građani, svaki od njih zaslužuje dostojnu mirovinu za život i to nema veze s ideologi­jom. A svatko tko je na vlasti mora znati da je na vlasti i radi tih ljudi", zaključio je zagovornik„normalne Hrvatske".

Pa vi sada birajte kome ćete dati svoj glas. Za svoj spas.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

ODBOR ZA ZDRAVSTVO

Psihičke posljedice siromaštva

     24. Studenog održan je sastanak Odbora za zdravstvo na kojem su bili prisutni svi članovi - prof. dr. sc. Boško Barac dr. med., neurolog; prof. dr. sc. Zvonimir Kaić, dr. dent. med., stoma­tolog, prof. dr. sc. Nikola Mandić dr. med., psihijatar, prim. dr. sc. Antun Šalamon dr. med., kirurg, prim. Vlasta Vučevac, dr. med., spec. opće medici­ne te prim. mr. sc. Peter Brinar dr. med., opći i vaskularni kirurg, ujedno i predsjednik Odbora SUH-a za zdrav­stvo. Sastanku su prisustvovale i pred­sjednica SUH-a Jasna A. Petrović te predsjednica Odbora za socijalna i zdravstvena prava SUH-a Biserka Budigam.

     Peter Brinar podnio je izvještaj o ra­du od 2013. godine, naglasivši kako su djelovali pod nazivom pododbora, što drže neodgovarajućim, te su zatražili da službeni naziv bude odbor. Time se, drže, kvalitetnije nastavlja naslijeđe ko­je je na čelo istoimenog odbora za zdravstvo utemeljio pokojni prof. dr.sc. Dragutin Droždjek. Predsjednica Jas­na Petrović objasnila je da je u međuv­remenu organizacijski smanjen broj odbora i da je sada Odbor za zdrav­stvo i socijalnu zaštitu jedan odbor, a da postoji više pododbora. No, ocijeni­la je da nema prepreke uporabi naziva odbor, iako ne u statutarnom smislu. Članovima će se ubuduće dostavljati redovito Glas umirovljenika, kako bi bi­li informirani o aktivnostima SUH-a, a redovito će se pripremati i zapisnik sa svih sjednica, te izvještavati tijela odlu­čivanja SUH-a o aktivnostima i prijed­lozima. Predloženo je 18 tema koje bi Odbor želio pripremiti i prezentirati čla­novima Sindikata umirovljenika, te široj javnosti. Dogovoreno je također da će se prioritet trenutno dati organiziranju odgovarajućih skupova o institucional­nom smještaju u Zagrebu, o palijativnoj skrbi i hospiciju (zadužena prim. Vuče­vac), dok su članovi Odbora posebno zamoljeni da promisli o temi psihičkih posljedica siromaštva, kako bi se o to­me progovorilo i kroz glasilo SUH-a (prim. Mandić). Usvojen je i zahtjev Odbora da se u „Alijansu za Alzheime- rovu bolest“ kao predstavnik SUH-a delegira prof. dr. sc. Nikola Mandić.