UVODNA RIJEČ
Nemao pa nemao
Piše: Jasna A. Petrović
Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mnoge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si prethodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Višnja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.
No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada nemaju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio davati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Njima se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugradio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.
Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvatsko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina. Nećemo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i znali. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale. Možda je najbolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabogda nemao pa nemao.
Web stranice naših podružnica
ODBOR ZA ZDRAVSTVO
Psihičke posljedice siromaštva
24. Studenog održan je sastanak Odbora za zdravstvo na kojem su bili prisutni svi članovi - prof. dr. sc. Boško Barac dr. med., neurolog; prof. dr. sc. Zvonimir Kaić, dr. dent. med., stomatolog, prof. dr. sc. Nikola Mandić dr. med., psihijatar, prim. dr. sc. Antun Šalamon dr. med., kirurg, prim. Vlasta Vučevac, dr. med., spec. opće medicine te prim. mr. sc. Peter Brinar dr. med., opći i vaskularni kirurg, ujedno i predsjednik Odbora SUH-a za zdravstvo. Sastanku su prisustvovale i predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović te predsjednica Odbora za socijalna i zdravstvena prava SUH-a Biserka Budigam.
Peter Brinar podnio je izvještaj o radu od 2013. godine, naglasivši kako su djelovali pod nazivom pododbora, što drže neodgovarajućim, te su zatražili da službeni naziv bude odbor. Time se, drže, kvalitetnije nastavlja naslijeđe koje je na čelo istoimenog odbora za zdravstvo utemeljio pokojni prof. dr.sc. Dragutin Droždjek. Predsjednica Jasna Petrović objasnila je da je u međuvremenu organizacijski smanjen broj odbora i da je sada Odbor za zdravstvo i socijalnu zaštitu jedan odbor, a da postoji više pododbora. No, ocijenila je da nema prepreke uporabi naziva odbor, iako ne u statutarnom smislu. Članovima će se ubuduće dostavljati redovito Glas umirovljenika, kako bi bili informirani o aktivnostima SUH-a, a redovito će se pripremati i zapisnik sa svih sjednica, te izvještavati tijela odlučivanja SUH-a o aktivnostima i prijedlozima. Predloženo je 18 tema koje bi Odbor želio pripremiti i prezentirati članovima Sindikata umirovljenika, te široj javnosti. Dogovoreno je također da će se prioritet trenutno dati organiziranju odgovarajućih skupova o institucionalnom smještaju u Zagrebu, o palijativnoj skrbi i hospiciju (zadužena prim. Vučevac), dok su članovi Odbora posebno zamoljeni da promisli o temi psihičkih posljedica siromaštva, kako bi se o tome progovorilo i kroz glasilo SUH-a (prim. Mandić). Usvojen je i zahtjev Odbora da se u „Alijansu za Alzheime- rovu bolest“ kao predstavnik SUH-a delegira prof. dr. sc. Nikola Mandić.