UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

JAVNI POZIV UMIROVLJENICIMA S BLOKIRANIM RAČUNIMA:

Otvorite zaštićeni račun u FINA-i!

     Sindikat umirovljenika Hrvatske bio je zasut dnevnim upitima umirovlje­nika u vezi „božićnice", isplata koja je započela 18. prosinca ove godine. Naime, iako je Sindikat svojom inicija­tivom za omogućavanje isplate tog jednokratnog novčanog primanja iz Umirovljeničkog fonda, uspio postići da i oni s blokiranim tekućim računima dobiju „božićnicu" na zaštićene raču­ne, vidljivo je da dio umirovljenika nije upućen u tu mogućnost.

     Stoga je Sindikat umirovljenika Hrvatske 3. prosinca uputio javni poziv svim umirovljenicima, čiji su tekući računi blokirani, da što prije u obližnjoj poslovnici FINA-e, uz predočenje osobne iskaznice i ban­kovne kartice blokiranog računa is­pune obrazac za otvaranje zaštiće­nog računa, na kojem će se isplaći­vati dvije trećine njihovih mirovin­skih primanja, dio koji će time biti zaštićena od ovrhe. I „božićnica" će tako biti zaštićena te upotrijebljena u željene svrhe, da obogati blag­danski stol. Umirovljenici nakon primitka potvrdu o otvorenom zaštićenom računu, trebaju istu odnijeti u ispostavu Zavoda za mi­rovinsko osiguranje. Tek nakon to­ga će se zaštićeni dio mirovine i jednokratna „božićnica" doznačiti na taj račun.

     Podsjećamo da 325 kuna dobi­vaju umirovljenici čija mirovina izno­si do tisuću kuna, 225 kuna oni s mi­rovinama od tisuću do dvije tisuće kuna, 145 kuna s mirovinama od dvije do tri tisuće kuna, a svima koji imaju mirovine veće od tri tisuće ku­na pripada po sto kuna božićnice.