UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

PROJEKT „SIGURNOST U TREĆOJ DOBI

Kako izbjeći rizike pri raspolaganju imovinom

     23. studenog 2015. godine u prostorija­ma Gradskog društva Crvenog križa Zagreba svečano je predstavljen Projekt “Si­gurnost u trećoj dobi - kako izbjeći rizike pri raspolaganju imovinom”. Nositelj Projekta je Hrvatski pravni centar, a partner na Projektu je Centar za socijalnu skrb Zagreb, dok su suradnici Gradsko društvo Crvenog križa i Sindikat umirovljenika Hrvatske. SUH je pozvan u projekt upravo zbog toga što još od početka 2013. godine vodi intenzivnu kampanju za osvješćivanje starije populaci­je o rizicima potpisivanja dosmrtnog i doži­votnog ugovora o uzdržavanju.

     Na predstavljanju Projekta uvodni­čari su bili ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Ivan Penava, ravnate­ljica Centra za socijalnu skrb Zagreb Božena Horvat-Alajbegović, zamjenik predsjednice Sindikata umirovljenika Hrvatske Milan Tomičić te ispred Hr­vatskog pravnog centra koordinatori­ca Projekta Ana Paska. Svi su nagla­sili značaj ovog Projekta za poveća­nje pravne sigurnosti osoba treće ži­votne dobi.

     Cilj Projekta je informiranje starijih građana o prednostima i rizicima sklapanja ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju i drugim obli­cima raspolaganja imovinom (darovni ugovori, punomoći, hipoteke i dr.), a kako bi se osigurala veća pravna si­gurnost i zaštita ove ranjive skupine građana u riziku od zlouporaba i manipulacija.

     Projektne aktivnosti sastojati će se od tiskanja i distribucije letaka i bro­šura, javnih tribina i pravnog savjeto­vališta u kojem će se razmatrati kon­kretne situacije i pružati neposredna pravna pomoć i savjetovanje. Takođ­er će se u cilju daljnje održivosti Pro­jekta educirati određeni broj aktivista SUH-a u Zagrebu, Slavonskom Bro­du, Puli i Splitu.