UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

PROJEKT „SIGURNOST U TREĆOJ DOBI

Kako izbjeći rizike pri raspolaganju imovinom

     23. studenog 2015. godine u prostorija­ma Gradskog društva Crvenog križa Zagreba svečano je predstavljen Projekt “Si­gurnost u trećoj dobi - kako izbjeći rizike pri raspolaganju imovinom”. Nositelj Projekta je Hrvatski pravni centar, a partner na Projektu je Centar za socijalnu skrb Zagreb, dok su suradnici Gradsko društvo Crvenog križa i Sindikat umirovljenika Hrvatske. SUH je pozvan u projekt upravo zbog toga što još od početka 2013. godine vodi intenzivnu kampanju za osvješćivanje starije populaci­je o rizicima potpisivanja dosmrtnog i doži­votnog ugovora o uzdržavanju.

     Na predstavljanju Projekta uvodni­čari su bili ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Ivan Penava, ravnate­ljica Centra za socijalnu skrb Zagreb Božena Horvat-Alajbegović, zamjenik predsjednice Sindikata umirovljenika Hrvatske Milan Tomičić te ispred Hr­vatskog pravnog centra koordinatori­ca Projekta Ana Paska. Svi su nagla­sili značaj ovog Projekta za poveća­nje pravne sigurnosti osoba treće ži­votne dobi.

     Cilj Projekta je informiranje starijih građana o prednostima i rizicima sklapanja ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju i drugim obli­cima raspolaganja imovinom (darovni ugovori, punomoći, hipoteke i dr.), a kako bi se osigurala veća pravna si­gurnost i zaštita ove ranjive skupine građana u riziku od zlouporaba i manipulacija.

     Projektne aktivnosti sastojati će se od tiskanja i distribucije letaka i bro­šura, javnih tribina i pravnog savjeto­vališta u kojem će se razmatrati kon­kretne situacije i pružati neposredna pravna pomoć i savjetovanje. Takođ­er će se u cilju daljnje održivosti Pro­jekta educirati određeni broj aktivista SUH-a u Zagrebu, Slavonskom Bro­du, Puli i Splitu.