UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Aktualno: DVIJE POBJEDE SINDIKATA UMIROVLJENIKA HRVATSKE

 

1. pobjeda: „Božićnica" i blokiranima

     13.listopada_na Nacionalnom je vijeću podržana i upućena Vladi RH na usvajanje odluka o „božićnici“, odnosno o jedno­kratnom novčanom primanju iz Umirovljeničkog fonda (iz nova­ca koji je preostao od povrata duga umirovljenicima). SUH je pozdravio primjenu socijalnih kriterija.

     14.listopada Vlada Republike Hrvatske je usvojila takvu od­luku. Isti dan, 14. listopada, Sindikat umirovljenika Hrvatske uputio je hitnu inicijativu ravnatelju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Srećku Vukoviću tražeći da se posebnim uputama omogući da jednokratnu novčanu pomoć dobiju i umirovljenici či­ji su računi blokirani. „SUH upozorava kako je riječ o primanju socijalne naravi, te ukoliko se ne omogući da ono dođe na zašti­ćene račune, bit će kažnjeni zapravo socijalno najugroženiji", pi­še u obrazloženju SUH-a.

     22. listopada oglašava se udruga „Blokirani", pretvarajući to u političku kampanju protiv Vlade, a ne u korist građana s blokiranim mirovinama. Prijete, galame, vrijeđaju, predstavljajući se kao jedini glasnogovornici svih 320 tisuća blokiranih.

     4. studenoga na 39. sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog za­voda za mirovinsko osiguranje raspravljen je i podržan Pravilnik o načinu obračuna i isplate jednokratnog novčanog primanja. Nakon konzultacija s Ministarstvom financija i drugim relevant­nim stranama, HZMO je pronašao pravno rješenje te je inicijati­va SUH-a ugrađena u Pravilnik i Vlada RH je dopunila svoju od­luku. Primatelji mirovina čiji su računi blokirani, tu tzv. božićni­cu primit će na zaštićeni račun.

     SUH je još jednom pokazao kako se može djelotvorno i brzo pokretati inicijative i postizati kvalitetne promjene. Primjerice, kao što je prije nekoliko mjeseci postigao ukidanje diskriminaci­je starijih od 65 godina pri produljenju vozačke dozvole, tako smo i ovaj put postigli poboljšicu u korist umirovljenika, bez veli­ke buke. Naime, Hrvatska ima svoje institucije i procedure, te ni­je mudro niti potrebno neprekidno voditi predizborne kampanje.

 

2. pobjeda: Svima informacija o ovrsi nad mirovinom!

     SUH je još 30. srpnja 2012. godine uputio ravnatelju HZMO-a žu­rnu zamolbu za uvođenje dopune podataka o ovrhama u obavijesti o mirovini, jer se ne navodi ovrhovoditelj, niti broj ovrhe, a taj izostanak uzrokuje štetu umirovljenicima, jer katkad dvostruko plaćaju isti ra­čun. Na žalost, odgovor nikad nije stigao, unatoč požurnicama.

     Nakon toga je SUH 6. prosinca 2012. godine, zbog velikog broja pritužbi umirovljenika i drugih starijih osoba, podnio Vladi Republike Hrvatske hitnu inicijativu za izmjene i dopune Ovršnog zakona koji­ma bi se uvela obveza ovrhovoditelja da obavijesti ovršenika o visi­ni duga i roku za njegovo podmirenje; obveza unošenja podataka na izvod o plaći ili mirovini o ovrhovoditelju i dugu, te propisala neovrši- vost dijela plaće ili mirovine neophodne za život. Iako se postiglo da se mirovine više ne ovršuju iznad trećine iznosa, obveza informira­nja o ovrsi nije prihvaćena.

     11. veljače 2013. delegacija SUH-a je obavila službeni posjet HZMO, gdje se postavilo i pitanje kršenja prava primatelja mirovi­na na informiranje o tome što i zašto im se usteže iz mirovine. Saznali smo kako HZMO ima sporazume s bankama, te da je mo­guće revidirati protokol kao dodatak ugovoru, kojim bi se proširio broj informacija u obavijesti o mirovini, a što zahtjeva dodatne na­pore i tehničke prilagodbe od strane HZMO-a koji podatke treba dostavljati, te pristanak banaka da ih uključe u obavijest koju će dostaviti korisniku mirovine. Od svega toga nije bilo ništa. Na na­še požurnice nismo primili odgovor.

     SUH je bitku nastavio kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, gdje je na više sjednica zahtijevao od nazočnih predstavnika HZMO-a, te Ministarstva rada i mirovinskog sustava da se problem prava na informaciju o ovrhama nad mirovinama konač­no riješi. Ministarstvo je pokušalo obaviti razgovor s bankama da u obavijest o mirovini unesu i podatke o ovrhama, ali su one, kako smo izviješteni, odbile.

     Od 20. ožujka 2014. borba za pravo na informiranje preseljena je i na Upravno vijeće HZMO-a, od kada gotovo i nije bilo sjedni­ce na kojoj predsjednica SUH-a nije postavila to pitanje. Konačno je ravnatelj HZMO-a izvijestio kako se od početka 2015. može pre­ko Online usluge, odnosno kroz sustav e-građanin, dobiti informa­cija o ovrhovoditelju, glavnici ovrhe i inom. Prvi korak je naprav­ljen, ali se odnosi samo na informatički „pismene" i u posjedu od­govarajućeg elektroničkog pomagala. Dakle, to je mogućnost sa­mo za oko 9 posto starijih od 65 godina, ali i to uz prethodnu pri­javu i korištenje pristupne šifre.

     21. svibnja 2015. predstavnica SUH-a je, uz podršku predstavni­ka sindikata u Upravnom vijeću, postigla da se na 35. sjednici usvo­ji naputak rukovodstvu HZMO-a da poduzme aktivnosti prema ban­kama kako bi se ishodilo uključivanje informacija o ovrhama u oba­vijest o mirovini. Sindikalni predstavnik je jasno rekao kako se pos­lodavci kao isplatitelji plaća nikada ne bi usudili izvršiti bilo kakvu us- tegu, bez pismene informacije o kakvoj se ustegi radi.

     Konačno, 4. studenoga 2015. na 39. sjednici Upravnog vijeća HZMO-a podnesena je informacija o poduzetim sastancima s predstavnicima Ministarstva financija, FINA-e, Hrvatske narodne banke i Hrvatske udruge banaka, na kojem se HZMO obvezao obavijestiti poslovne banke o načinu provođenja obavještavanja korisnika o ustegama iz mirovinskih primanja. Obavijest o ustega- ma je izrađena i upućena na testiranje u studenom o.g., a neke manje banke su odmah potvrdile kako će je primijeniti od početka sljedeće godine. Obavijest bi sadržala podatak o ovrhovoditelju, ukupnoj svoti ustege, obračunatoj mjesečnoj svoti, broju doku­menta i broju računa ovrhovoditelja.

     Kako velike banke iskazuju nevoljkost primijeniti obvezu informi­ranja ovršenih korisnika mirovina o ustegama, organizirat će se daljnji razgovori s Hrvatskom udrugom banaka, kako bi se obavješ­tavanje započelo primjenjivati od početka sljedeće godine za sve ovršene umirovljenike, neovisno u kojoj banci imaju račun.

     Sporo? Dakako. No, zanimljivo je kako osim SUH-a nitko do sada nije uopće postavio to pitanje ili pokrenuo javnu inicijativu, a poznato je da umirovljenici, zbog neimanja informacije o ovrsi, ako imaju više ovrha u realizaciji ili na čekanju, katkad duplo plate ra­čune za koje nekako skupe novce, ne znajući da su oni već ovrše- ni, ili da im se „skida" dug koji zapravo ne postoji, a oni ne mogu reagirati jer ne znaju što im se usteže. Sada bi se, nakon tri i pol godine borbe, taj problem konačno riješio zahvaljujući SUH-u.