UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Aktualno: DVIJE POBJEDE SINDIKATA UMIROVLJENIKA HRVATSKE

 

1. pobjeda: „Božićnica" i blokiranima

     13.listopada_na Nacionalnom je vijeću podržana i upućena Vladi RH na usvajanje odluka o „božićnici“, odnosno o jedno­kratnom novčanom primanju iz Umirovljeničkog fonda (iz nova­ca koji je preostao od povrata duga umirovljenicima). SUH je pozdravio primjenu socijalnih kriterija.

     14.listopada Vlada Republike Hrvatske je usvojila takvu od­luku. Isti dan, 14. listopada, Sindikat umirovljenika Hrvatske uputio je hitnu inicijativu ravnatelju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Srećku Vukoviću tražeći da se posebnim uputama omogući da jednokratnu novčanu pomoć dobiju i umirovljenici či­ji su računi blokirani. „SUH upozorava kako je riječ o primanju socijalne naravi, te ukoliko se ne omogući da ono dođe na zašti­ćene račune, bit će kažnjeni zapravo socijalno najugroženiji", pi­še u obrazloženju SUH-a.

     22. listopada oglašava se udruga „Blokirani", pretvarajući to u političku kampanju protiv Vlade, a ne u korist građana s blokiranim mirovinama. Prijete, galame, vrijeđaju, predstavljajući se kao jedini glasnogovornici svih 320 tisuća blokiranih.

     4. studenoga na 39. sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog za­voda za mirovinsko osiguranje raspravljen je i podržan Pravilnik o načinu obračuna i isplate jednokratnog novčanog primanja. Nakon konzultacija s Ministarstvom financija i drugim relevant­nim stranama, HZMO je pronašao pravno rješenje te je inicijati­va SUH-a ugrađena u Pravilnik i Vlada RH je dopunila svoju od­luku. Primatelji mirovina čiji su računi blokirani, tu tzv. božićni­cu primit će na zaštićeni račun.

     SUH je još jednom pokazao kako se može djelotvorno i brzo pokretati inicijative i postizati kvalitetne promjene. Primjerice, kao što je prije nekoliko mjeseci postigao ukidanje diskriminaci­je starijih od 65 godina pri produljenju vozačke dozvole, tako smo i ovaj put postigli poboljšicu u korist umirovljenika, bez veli­ke buke. Naime, Hrvatska ima svoje institucije i procedure, te ni­je mudro niti potrebno neprekidno voditi predizborne kampanje.

 

2. pobjeda: Svima informacija o ovrsi nad mirovinom!

     SUH je još 30. srpnja 2012. godine uputio ravnatelju HZMO-a žu­rnu zamolbu za uvođenje dopune podataka o ovrhama u obavijesti o mirovini, jer se ne navodi ovrhovoditelj, niti broj ovrhe, a taj izostanak uzrokuje štetu umirovljenicima, jer katkad dvostruko plaćaju isti ra­čun. Na žalost, odgovor nikad nije stigao, unatoč požurnicama.

     Nakon toga je SUH 6. prosinca 2012. godine, zbog velikog broja pritužbi umirovljenika i drugih starijih osoba, podnio Vladi Republike Hrvatske hitnu inicijativu za izmjene i dopune Ovršnog zakona koji­ma bi se uvela obveza ovrhovoditelja da obavijesti ovršenika o visi­ni duga i roku za njegovo podmirenje; obveza unošenja podataka na izvod o plaći ili mirovini o ovrhovoditelju i dugu, te propisala neovrši- vost dijela plaće ili mirovine neophodne za život. Iako se postiglo da se mirovine više ne ovršuju iznad trećine iznosa, obveza informira­nja o ovrsi nije prihvaćena.

     11. veljače 2013. delegacija SUH-a je obavila službeni posjet HZMO, gdje se postavilo i pitanje kršenja prava primatelja mirovi­na na informiranje o tome što i zašto im se usteže iz mirovine. Saznali smo kako HZMO ima sporazume s bankama, te da je mo­guće revidirati protokol kao dodatak ugovoru, kojim bi se proširio broj informacija u obavijesti o mirovini, a što zahtjeva dodatne na­pore i tehničke prilagodbe od strane HZMO-a koji podatke treba dostavljati, te pristanak banaka da ih uključe u obavijest koju će dostaviti korisniku mirovine. Od svega toga nije bilo ništa. Na na­še požurnice nismo primili odgovor.

     SUH je bitku nastavio kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, gdje je na više sjednica zahtijevao od nazočnih predstavnika HZMO-a, te Ministarstva rada i mirovinskog sustava da se problem prava na informaciju o ovrhama nad mirovinama konač­no riješi. Ministarstvo je pokušalo obaviti razgovor s bankama da u obavijest o mirovini unesu i podatke o ovrhama, ali su one, kako smo izviješteni, odbile.

     Od 20. ožujka 2014. borba za pravo na informiranje preseljena je i na Upravno vijeće HZMO-a, od kada gotovo i nije bilo sjedni­ce na kojoj predsjednica SUH-a nije postavila to pitanje. Konačno je ravnatelj HZMO-a izvijestio kako se od početka 2015. može pre­ko Online usluge, odnosno kroz sustav e-građanin, dobiti informa­cija o ovrhovoditelju, glavnici ovrhe i inom. Prvi korak je naprav­ljen, ali se odnosi samo na informatički „pismene" i u posjedu od­govarajućeg elektroničkog pomagala. Dakle, to je mogućnost sa­mo za oko 9 posto starijih od 65 godina, ali i to uz prethodnu pri­javu i korištenje pristupne šifre.

     21. svibnja 2015. predstavnica SUH-a je, uz podršku predstavni­ka sindikata u Upravnom vijeću, postigla da se na 35. sjednici usvo­ji naputak rukovodstvu HZMO-a da poduzme aktivnosti prema ban­kama kako bi se ishodilo uključivanje informacija o ovrhama u oba­vijest o mirovini. Sindikalni predstavnik je jasno rekao kako se pos­lodavci kao isplatitelji plaća nikada ne bi usudili izvršiti bilo kakvu us- tegu, bez pismene informacije o kakvoj se ustegi radi.

     Konačno, 4. studenoga 2015. na 39. sjednici Upravnog vijeća HZMO-a podnesena je informacija o poduzetim sastancima s predstavnicima Ministarstva financija, FINA-e, Hrvatske narodne banke i Hrvatske udruge banaka, na kojem se HZMO obvezao obavijestiti poslovne banke o načinu provođenja obavještavanja korisnika o ustegama iz mirovinskih primanja. Obavijest o ustega- ma je izrađena i upućena na testiranje u studenom o.g., a neke manje banke su odmah potvrdile kako će je primijeniti od početka sljedeće godine. Obavijest bi sadržala podatak o ovrhovoditelju, ukupnoj svoti ustege, obračunatoj mjesečnoj svoti, broju doku­menta i broju računa ovrhovoditelja.

     Kako velike banke iskazuju nevoljkost primijeniti obvezu informi­ranja ovršenih korisnika mirovina o ustegama, organizirat će se daljnji razgovori s Hrvatskom udrugom banaka, kako bi se obavješ­tavanje započelo primjenjivati od početka sljedeće godine za sve ovršene umirovljenike, neovisno u kojoj banci imaju račun.

     Sporo? Dakako. No, zanimljivo je kako osim SUH-a nitko do sada nije uopće postavio to pitanje ili pokrenuo javnu inicijativu, a poznato je da umirovljenici, zbog neimanja informacije o ovrsi, ako imaju više ovrha u realizaciji ili na čekanju, katkad duplo plate ra­čune za koje nekako skupe novce, ne znajući da su oni već ovrše- ni, ili da im se „skida" dug koji zapravo ne postoji, a oni ne mogu reagirati jer ne znaju što im se usteže. Sada bi se, nakon tri i pol godine borbe, taj problem konačno riješio zahvaljujući SUH-u.