UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

u fokusu: POTPIŠITE PETICIJU!

 

     Sindikat umirovljenika Hrvatske pokrenuo je potpisivanje peti­cije protiv siromašenja starijih osoba, s transparentnim zah­tjevima koje će uputiti budućoj vladi, koja god bila. Na konfe­renciji za novinare održanoj 29. listopada u Radničkom domu u Za­grebu pokrenuta je akcija prikupljanja potpisa solidarnosti.

     „Dosta je tretiranja starijih osoba kao društvenog tereta i troška. U predizbornim nastupima političari su pokazali da nemaju pojma kolika je prosječna mirovina u Hrvatskoj, niti su svjesni da je sva­ka treća osoba starija od 65 godina - siromašna. Oni bi dalje rez­ali, kratili, smanjivali. Ovom peticijom tražimo potpis na naše zah­tjeve u borbi protiv siromaštva starijih. Zar je neobično tražiti mini­malnu mirovinu ili „popravak“ aktualne vrijednosti mirovine, koja je još uvijek nezakonito niža za 19 posto? Nisu li i tri prošle vlade obećavale tzv. socijalnu mirovinu, tj. državnu naknadu za starije od 65 godina koji nisu ostvarili pravo na mirovinu? Tko to misli da može upravljati državom u kojoj se mirovine zamrznu ili se u tri go­dine usklade samo za 5 kuna? Hrvatska mora izraditi svoju strate­giju prema starijima jer zemlja koja ne voli svoje stare nije vrijedna biti domovinom”, ustvrdila je predsjednica SUH-a Jasna A. Petro- vić, pokrećući ovu inicijativu.

     Pressica je održana u pauzi 25. sjednice Predsjedništva Glav­nog odbora SUH-a na kojoj su detaljno razrađene upute o načinu prikupljanja potpisa. Za razliku od nekih drugih umirovljeničkih udruga, Sindikat umirovljenika je izabrao svoje članove, a ne kandidatske liste. SUH bira borbu za prava starijih, a ne uhljebničke pozicije. Suhovci iz 14 županija pokrenuli su potpisivanje peticije i očekuju prikupljanje najmanje 10.000 potpisa u mjesec dana, ko­liko će trajati akcija. Građani svih generacija po prvi put mogu iz­raziti solidarnost sa starijima. Razlog više: Obzirom da smo saz­nali kako smo po siromaštvu starijih na EU listi odmah iza Bugar­ske, Letonije i Rumunjske, potpisivanje peticije je najmanje što možemo učiniti.

     Na Izvršnom odboru Ferpe (Europske federacije za um­irovljenike i starije osobe) 27. listopada u Briselu predstavnici dvadesetak zemalja su informirani o ovoj akciji hrvatskih um­irovljenika i dali su punu podršku. Pisma i e-mailovi solidarnos­ti stižu sa svih strana.

PORUKE PODRŠKE IZ INOZEMSTVA

     Generalna tajnica Ferpe Carla Cantone uputila je odmah poruku podrške, u kojoj naglašava kako u ovo vrijeme štednje, zakidanja i siromaštva diljem Europe, FERPA ohrabruje i poziva sve svoje čla­nice da i sami potpišu peticiju hrvatskog SUH-a u ime solidarnosti.

     Talijanski sindikat umirovljenika Spi-Cgil, „u svjetlu zajedničke borbe europskog sindikalnog pokreta, bori se za bolja prava i polo­žaj umirovljenika i starijih osoba, te podržava peticiju SUH-a, očeku­jući da će buduća hrvatska vlada pozitivno odgovoriti na zahtjeve.“

     Sekcija umirovljenika Mađarskog sindikalnog foruma u potpu­nosti podupire peticiju kojoj je ciljem zaštiti dostojanstvo i primjere­ni životni standard hrvatskih umirovljenika. „Izražavamo punu soli­darnost sa vašim zahtjevima, jer konačno treba demontirati siro­maštvo starijih ne samo u Hrvatskoj, već širom Europe.“ Mađarske kolege naglašavaju kako i oni traže uvođenje instituta posebnog pravobranitelja za starije osobe.

     Na 11. sjednici Predsjedništva VSSSH podnesena je informaci­ja o akciji prikupljanja potpisa SUH-a te je dobivena puna podrška. U dopisu koji je potpisao predsjednik SSSH-a Mladen Novosel, na­glašava se kako se poziva i radnike da potpišu peticiju i tako pri­donesu borbi za obranu dostojanstva i standarda starijih osoba.