UVODNA RIJEČ
Nemam za kilo breskvi
Piše: Igor Knežević
Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.
No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromašnima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.
Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna mirovine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.
Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.
Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često donositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.
U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...
Web stranice naših podružnica
PREDIZBORNI RAZGOVORI: Zajedništvo za umirovljenike
Posljednji u nizu razgovora održanih s predstavnicima umirovljeničkih sekcija ili stranka, održan je 2. studenoga sa Strankom umirovljenika, koja je koalicijski partner stranke „Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti". U razgovoru su sudjelovali u predsjednik SU-a Lazar Grujić i politički tajnik Žarko Delač, a u ime SUH-a predsjednica Jasna A. Petrović, zamjenik Milan Tomičić i potpredsjednica Biserka Budigam. Petrović je prvo prezentirala zahtjeve iz peticije „Glasam protiv siromaštva starijih osoba", koju su Grujić i Delač u potpunosti podržali.
Nadalje, Stranka umirovljenika je naglasila da je u cijelosti prihvatila program aktivnosti za umirovljenike koji se provodi u gradu Zagrebu, koji ima dugogodišnje pozitivne rezultate, a obje su se strane složile kako je Zagreb dokazao svoju socijalnu osjetljivost upravo prema ranjivim skupinama, među kojima su umirovljenici i starije osobe. Drže također da treba ići u reformu mirovinskog sustava kako bi se mirovine povećale, te provesti reformu socijalnih prava.
Nešto življa rasprava je bila u drugom mirovinskom stupu stoga što SUH zagovara zamrzavanje i pretvaranje drugog mirovinskog stupa u dobrovoljni, te uvođenje posve novog modela drugog mirovinskog stupa po uzoru na većinu europskih zemalja, a SU ima dihotomniji pristup.
Predstavljena je i SUH-ova kampanja „Zaustavimo zlostavljanje starijih!", što su iz stranke pozdravili i podržali. Uglavnom, razgovori su vođeni i u vezi buduće suradnje nakon izbora, kada se očekuje da će ova stranka moći biti još jedan kanal prema parlamentu, iako ne i s vjerojatnošću izbornog mjesta.SU je stoga naglasio kako će nastaviti na aktivnostima za okupljanje i zajedničko djelovanje umirovljeničkih stranaka.