UVODNA RIJEČ
Pandemijska škola etike
Piše: Jasna A. Petrović
Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jednoobrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shvaćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, nastoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?
Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.
No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriterije društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice zadužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.
Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vrijednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživljavanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu izazvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?
Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na granice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.
Web stranice naših podružnica
PREDIZBORNI RAZGOVORI: Zajedništvo za umirovljenike
Posljednji u nizu razgovora održanih s predstavnicima umirovljeničkih sekcija ili stranka, održan je 2. studenoga sa Strankom umirovljenika, koja je koalicijski partner stranke „Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti". U razgovoru su sudjelovali u predsjednik SU-a Lazar Grujić i politički tajnik Žarko Delač, a u ime SUH-a predsjednica Jasna A. Petrović, zamjenik Milan Tomičić i potpredsjednica Biserka Budigam. Petrović je prvo prezentirala zahtjeve iz peticije „Glasam protiv siromaštva starijih osoba", koju su Grujić i Delač u potpunosti podržali.
Nadalje, Stranka umirovljenika je naglasila da je u cijelosti prihvatila program aktivnosti za umirovljenike koji se provodi u gradu Zagrebu, koji ima dugogodišnje pozitivne rezultate, a obje su se strane složile kako je Zagreb dokazao svoju socijalnu osjetljivost upravo prema ranjivim skupinama, među kojima su umirovljenici i starije osobe. Drže također da treba ići u reformu mirovinskog sustava kako bi se mirovine povećale, te provesti reformu socijalnih prava.
Nešto življa rasprava je bila u drugom mirovinskom stupu stoga što SUH zagovara zamrzavanje i pretvaranje drugog mirovinskog stupa u dobrovoljni, te uvođenje posve novog modela drugog mirovinskog stupa po uzoru na većinu europskih zemalja, a SU ima dihotomniji pristup.
Predstavljena je i SUH-ova kampanja „Zaustavimo zlostavljanje starijih!", što su iz stranke pozdravili i podržali. Uglavnom, razgovori su vođeni i u vezi buduće suradnje nakon izbora, kada se očekuje da će ova stranka moći biti još jedan kanal prema parlamentu, iako ne i s vjerojatnošću izbornog mjesta.SU je stoga naglasio kako će nastaviti na aktivnostima za okupljanje i zajedničko djelovanje umirovljeničkih stranaka.