UVODNA RIJEČ
Nemao pa nemao
Piše: Jasna A. Petrović
Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mnoge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si prethodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Višnja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.
No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada nemaju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio davati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Njima se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugradio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.
Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvatsko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina. Nećemo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i znali. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale. Možda je najbolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabogda nemao pa nemao.
Web stranice naših podružnica
PREDIZBORNI RAZGOVORI: Zajedništvo za umirovljenike
Posljednji u nizu razgovora održanih s predstavnicima umirovljeničkih sekcija ili stranka, održan je 2. studenoga sa Strankom umirovljenika, koja je koalicijski partner stranke „Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti". U razgovoru su sudjelovali u predsjednik SU-a Lazar Grujić i politički tajnik Žarko Delač, a u ime SUH-a predsjednica Jasna A. Petrović, zamjenik Milan Tomičić i potpredsjednica Biserka Budigam. Petrović je prvo prezentirala zahtjeve iz peticije „Glasam protiv siromaštva starijih osoba", koju su Grujić i Delač u potpunosti podržali.
Nadalje, Stranka umirovljenika je naglasila da je u cijelosti prihvatila program aktivnosti za umirovljenike koji se provodi u gradu Zagrebu, koji ima dugogodišnje pozitivne rezultate, a obje su se strane složile kako je Zagreb dokazao svoju socijalnu osjetljivost upravo prema ranjivim skupinama, među kojima su umirovljenici i starije osobe. Drže također da treba ići u reformu mirovinskog sustava kako bi se mirovine povećale, te provesti reformu socijalnih prava.
Nešto življa rasprava je bila u drugom mirovinskom stupu stoga što SUH zagovara zamrzavanje i pretvaranje drugog mirovinskog stupa u dobrovoljni, te uvođenje posve novog modela drugog mirovinskog stupa po uzoru na većinu europskih zemalja, a SU ima dihotomniji pristup.
Predstavljena je i SUH-ova kampanja „Zaustavimo zlostavljanje starijih!", što su iz stranke pozdravili i podržali. Uglavnom, razgovori su vođeni i u vezi buduće suradnje nakon izbora, kada se očekuje da će ova stranka moći biti još jedan kanal prema parlamentu, iako ne i s vjerojatnošću izbornog mjesta.SU je stoga naglasio kako će nastaviti na aktivnostima za okupljanje i zajedničko djelovanje umirovljeničkih stranaka.