UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

IZVRŠNI ODBOR FERPE

SUH u Direkciji!

 

     U Briselu je 26. i 27. listopada održa­na prva sjednica Izvršnog odbora Ferpe/Europske federacije um­irovljenika i starijih osoba pod predsjeda­njem nove generalne tajnice Carle Canto- ne. Za jedinu hrvatsku članicu SUH veliki je uspjeh što je u Direkciju Ferpe izabran predstavnik SUH-a. Iako je predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović jedan i pol man­dat bila predsjednica Ženskog komiteta Ferpe, te po tom osnovu i članica Direkci­je, ovo je prvi puta da se Hrvatsku izabra­lo za članicu tog najvišeg tijela odlučiva­nja. U Direkciji su i predstavnici Nizozem­ske, Portugala, Velike Britanije, Belgije, Mađarske, Italije i Austrije.

     Na ovoj je sjednici izabran i novi pred­sjednik Michel Devacht iz francuskog CFDT, članovi Financijskog odbora, kao i članovi Statutarnog odbora za izradu no­vog temeljnog dokumenta, u koji je takođ­er izabrana Jasna A. Petrović.

     Najzanimljiviji je i najvažniji politički do­kument koji je izložila Carla Cantone, pre­zentirajući svoju listu od devet prioriteta, među kojima su i na izgled manje važne stavke poput uređenja i „punjenja" web stranice, ali i značajna pitanja poput konač­nog dobivanja zaslužene pozicije unutar ETUC/Europske sindikalne konfederacije, te bliska suradnja s odborom za socijalna pitanja i s Ženskim komitetom.

     Nadalje, Cantone smatra važnim oja­čati vidljivost Ferpe u suradnji s Europ­skim parlamentom, ali i uspostaviti ili oja­čati povezanost s drugim srodnim organi­zacijama. Smatra osobito važnim surad­nju s mladima unutar sindikalnog pokreta i nevladinog sektora, jer principi međuge- neracijske solidarnosti moraju biti zajed­nički zagovarani. Najposlije, drži važnim da se pokrene donošenje Povelje o pravi­ma starijih osoba. Svi su prijedlozi poz­dravljeni i prihvaćeni.

     Monserat Mir, novoizabrana konfederalna tajnica ETUC-a je vrlo detaljno i ot­voreno obrazložila viđenje buduće surad­nje Ferpe s Odborom za socijalna pitanja, te svim područjima za koje je zadužena (poput ravnopravnosti, siromaštva i sl.). Naglasila i potrebu zajedničkih aktivnosti po pitanju siromaštva, te nasilja nad sta­rijim ženama.

     Henri Louerdelle, detaljno je prezenti­rao situaciju u vezi Ferpine tzv. narodne inicijative za donošenje europske legisla­tive vezano uz pitanje dugoročne skrbi, a koja je odbijena od strane Europske ko­misije, te se čini realnom opcija pokreta­nja nove inicijative.

Održana je i sjednica novog Ženskog komiteta Ferpe te je jednoglasno za novu predsjednicu izabrana Ana Martinez Lopez.