UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

SINJ: 7. SPORTSKI SUSRETI SUH-a SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE

Trogirani na vrhu

     Već tradicionalni 7. Sportski sus­reti SUH-a Splitsko-dalmatinske županije, ove su godine 3. listo­pada održani na imanju "Mustang” u Glavicama kod Sinja, a domaćin je bila Podružnica SUH-a Split.

     Susreti se održavaju u povodu Među­narodnog dana starijih osoba i ove su godine okupili čak 260 sudionika iz svih podružnica SUH-a u ovoj županiji.

     U cjelodnevnom druženju SUH-ovci su odmjerili snage u igranju balota, pi­kada, potezanju konopa, te igranju bri- škule i trešeta, u kategorijama za žene i muškarce. U kartama su uvjerljivo po­bijedili Trogirani, muška i ženska eki­pa. U pikadu su obje dvije trogirs­ke ekipe bile druge, a u potezanju ko­nopa u kojem su sudjelovale i žene i muškarci trogirska ekipa bila je najbo­lja, pobijedivši dosadašnje prvake, eki­pu iz Žrnovnice.

     Bilo je uzbudljivo kao i svake godi­ne, a ekipa SUH-a iz Trogira slavila je u većini disciplina.

     Sportskim susretima nazočili su i predstavnici talijanskog sindikata umi­rovljenika SPI-CGIL iz regije Marche Antonio Moscatelli i Gjuseppe Fillich te zamjenik predsjednice SUH-a Milan To- mičić.

     Tomičić je uz prigodne pozdrave i želje, upoznao sudionike s brojnim ak­tivnostima i postignućima Središnjice SUH-a, a predsjednik Županijskog pov­jereništva SUH-a Splitsko-dalmatinske županije Ivan Bakica je i službeno otvo­rio to sportsko nadmetanje.

     Toplim riječima obratila se i organi­zatorica, predsjednica Podružnice Split Asja Tomin, uz posebne želje da pob­jede svi. Nakon otpjevane himne u iz­vedbi Joška Delića, dva je sata na bo­rilištima bilo uzbudljivo, ali mnogima i naporno. Godine ipak čine svoje.

     Na kraju organiziran je ručak uz pjesmu i ples, a nije nedostajalo ni do­maćeg vina. U prigodnom programu nastupila je i Trogiranka Ivanka Idvorac - Đovana, koja već tradicionalno zabavlja umirovljenike. Dodijeljene su zahvalnice za sudjelovanje na sport­skim susretima te pokloni. Svim sudio­nicima bilo je omogućeno i jahanje na prekrasnim konjima imanja „Mustang”, a to je mnogima ostalo neizbrisivim do­gađajem.

     Dirljiva je bila i solidarnost koju su članovi Podružnice SUH-a Split poka­zali spram ekipe Žrnovnica, kad su im spontano poklonili svoje majice, jer ih ovi nisu imali. Inače su svi timovi imali prepoznatljive majice. (Asja Tomin)