UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

SDP/HRVATSKA RASTE:  MIROVINE I MIROVINSKI SUSTAV ODRŽIV

•    Negativan trend odnosa zaposlenih i umirovljenika koji traje od početka ‘90-ih godina prošlog stoljeća svoj vrhunac dosegnuo je početkom mandata ove Vlade.

•    Uz loš omjer zaposlenih i umirovljenika još je veći problem struktura umirovljenika koju mahom čine ljudi relativno mlađe životne dobi, što je posljedica rata i ekonomske tranzicije koju su obilježili pljačka i privatizacija tijekom koje su nepovratno izgubljena brojna radna mjesta.

•    Zbog korupcije u mirovinskom sustavu tijekom ‘90-ih i kasnije Republika Hrvatska imala je najveći udio invalidskih mirovina u odnosu na zemlje članice EU. Prijašnja Vlada ukinula je usklađivanje mirovina s rastom troškova života i plaća što je rezultiralo velikim gubitkom kupovne moći umirovljenika te dodatnog urušavanja njihove materijalne situacije.

•    U našem mandatu mirovine se ponovo usklađuju s troškovima života i plaćama. Usklađivanje se provodi automatski, uz primjenu nove formule, još povoljnije za umirovljenike. Unatoč krizi, ukupni porast mirovina tijekom mandata iznosio je 4,7 posto U dva navrata tijekom mandata povećan je porezni odbitak za umirovljenike, s 3.200 kuna na 3.400 te potom na 3.800 kuna. I u narednom mandatu nastavljamo usklađivati mirovine s rastom troškova života i rastom plaća. Ubrzanje gospodarskog rasta utjecat će na veći postotak rasta mirovina u odnosu na prethodno razdoblje!

•    Tijekom mandata ove Vlade zaustavljen je nagli rast broja umirovljenika. Postepeno se povećava dob za odlazak u starosnu mirovinu. Dok drugi govore o tome, mi smo već osigurali za korisnike starosne mirovine zakonsku mogućnost nastavka radne aktivnosti uz zadržavanje mirovina. Uspostavili smo kvalitetni sustav za kontrolu i nadzor odobravanja invalidskih mirovina, broj novih invalidskih mirovina godišnje smanjen je na 1/3 u odnosu na prethodnu Vladu i sad je na razini EU prosjeka. Unaprijedili smo način poslovanja mirovinskih fondova. Uvedene su tri nove kategorije obveznih mirovinskih fondova, tzv. potportfelja (A, B i C) prilagođenih životnoj dobi umirovljenja članova fonda.

•    Stvorit će se zakonske mogućnosti i preduvjeti da u slučaju smrti jednog partnera drugi partner nastavi primati određeni postotak njegove mirovine. Nadalje, stvorit ćemo preduvjete za povećanje mirovina ukidanjem doprinosa za zdravstvo u iznosu od 3 posto. Radi poticanja dužeg zadržavanja u svijetu rada planiramo proširiti krug korisnika mirovine koji uz korištenje mirovine mogu zasnovati radni odnos. Donijet će se zakonske izmjene koje će omogućiti dodjelu socijalne mirovine građanima RH nakon navršene 65-e godine života, a koji nisu stekli uvjete prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

•    Osiguranici koji će ostvariti mirovinu iz oba obvezna stupa, u prvom stupu ostvaruju osnovnu mirovinu. Sada je osnovna mirovina niska u odnosu na mirovinu koja se ostvaruje samo u prvom stupu te nedovoljno ovisi o visini plaća osiguranika. Stoga se planira promijeniti formula za određivanje osnovne mirovine na način da se u većoj mjeri uzima visina plaće osiguranika i omjer stopa doprinosa za prvi i drugi stup. Postojeći sustav staža osiguranja s povećanim trajanjem (tzv. beneficirani staž) utemeljen je u cilju zaštite radnika zaposlenih na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima.

•    Budući da su se znatno promijenili uvjeti rada (zaštita na radu, tehnologija, organizacija i dr.), institut beneficiranog staža više nije primjeren tržištu rada niti je kompatibilan mirovinskim sustavima u Europskoj uniji te ga je potrebno redefinirati. Predviđa se uvođene profesionalne mirovine uz mogućnost rada uz zadržavanje prava na profesionalnu mirovinu.



DOMOLJUBNA KOALICIJA: MIROVINE SU PRENISKE

•    Umirovljenici su trajna briga HDZ-ove koalicije.

•    Usklađivat ćemo mirovine s rastom plaća.

•    Mirovine će tijekom našeg mandata narasti pet posto.

•    Uvest ćemo liberalniji Zakon o radu i vratiti dio umirovljenih na tržište rada tako da država garantira dio mirovine u slučaju rada za niska primanja.

•    Poboljšat ćemo uvjete života za starije građane. Za one o kojima nema tko srbiti i koji nemaju prihod osigurat ćemo takozvanu nacionalnu mirovinu.

•    Mirovine naših građana su relativno niske u usporedbi s prosječnim mirovinama u drugim europskim zemljama. Apsolutno moraju biti veće i to je ono čemu ćemo stremiti.

•    Hoće li se zamrznuti drugi mirovinski stup? Koalicijski partner BUZ kaže da drugi stup ne može normalno funkcionirati, a mirovine iz prvog stupa u ovih zadnjih nekoliko godina niže su od 2.000 kuna. To je posljedica manjih uplata u prvi mirovinski stup, što bi se promijenilo kada bi se promijenio omjer osiguranika i umirovljenika. Ili kada bi drugi stup bio individualna štednja. Od drugog mirovinskog stupa sada koristi imaju samo banke. HDZ se nije očitovao na taj prijedlog BUZ-a.