UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

SDP/HRVATSKA RASTE:  MIROVINE I MIROVINSKI SUSTAV ODRŽIV

•    Negativan trend odnosa zaposlenih i umirovljenika koji traje od početka ‘90-ih godina prošlog stoljeća svoj vrhunac dosegnuo je početkom mandata ove Vlade.

•    Uz loš omjer zaposlenih i umirovljenika još je veći problem struktura umirovljenika koju mahom čine ljudi relativno mlađe životne dobi, što je posljedica rata i ekonomske tranzicije koju su obilježili pljačka i privatizacija tijekom koje su nepovratno izgubljena brojna radna mjesta.

•    Zbog korupcije u mirovinskom sustavu tijekom ‘90-ih i kasnije Republika Hrvatska imala je najveći udio invalidskih mirovina u odnosu na zemlje članice EU. Prijašnja Vlada ukinula je usklađivanje mirovina s rastom troškova života i plaća što je rezultiralo velikim gubitkom kupovne moći umirovljenika te dodatnog urušavanja njihove materijalne situacije.

•    U našem mandatu mirovine se ponovo usklađuju s troškovima života i plaćama. Usklađivanje se provodi automatski, uz primjenu nove formule, još povoljnije za umirovljenike. Unatoč krizi, ukupni porast mirovina tijekom mandata iznosio je 4,7 posto U dva navrata tijekom mandata povećan je porezni odbitak za umirovljenike, s 3.200 kuna na 3.400 te potom na 3.800 kuna. I u narednom mandatu nastavljamo usklađivati mirovine s rastom troškova života i rastom plaća. Ubrzanje gospodarskog rasta utjecat će na veći postotak rasta mirovina u odnosu na prethodno razdoblje!

•    Tijekom mandata ove Vlade zaustavljen je nagli rast broja umirovljenika. Postepeno se povećava dob za odlazak u starosnu mirovinu. Dok drugi govore o tome, mi smo već osigurali za korisnike starosne mirovine zakonsku mogućnost nastavka radne aktivnosti uz zadržavanje mirovina. Uspostavili smo kvalitetni sustav za kontrolu i nadzor odobravanja invalidskih mirovina, broj novih invalidskih mirovina godišnje smanjen je na 1/3 u odnosu na prethodnu Vladu i sad je na razini EU prosjeka. Unaprijedili smo način poslovanja mirovinskih fondova. Uvedene su tri nove kategorije obveznih mirovinskih fondova, tzv. potportfelja (A, B i C) prilagođenih životnoj dobi umirovljenja članova fonda.

•    Stvorit će se zakonske mogućnosti i preduvjeti da u slučaju smrti jednog partnera drugi partner nastavi primati određeni postotak njegove mirovine. Nadalje, stvorit ćemo preduvjete za povećanje mirovina ukidanjem doprinosa za zdravstvo u iznosu od 3 posto. Radi poticanja dužeg zadržavanja u svijetu rada planiramo proširiti krug korisnika mirovine koji uz korištenje mirovine mogu zasnovati radni odnos. Donijet će se zakonske izmjene koje će omogućiti dodjelu socijalne mirovine građanima RH nakon navršene 65-e godine života, a koji nisu stekli uvjete prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

•    Osiguranici koji će ostvariti mirovinu iz oba obvezna stupa, u prvom stupu ostvaruju osnovnu mirovinu. Sada je osnovna mirovina niska u odnosu na mirovinu koja se ostvaruje samo u prvom stupu te nedovoljno ovisi o visini plaća osiguranika. Stoga se planira promijeniti formula za određivanje osnovne mirovine na način da se u većoj mjeri uzima visina plaće osiguranika i omjer stopa doprinosa za prvi i drugi stup. Postojeći sustav staža osiguranja s povećanim trajanjem (tzv. beneficirani staž) utemeljen je u cilju zaštite radnika zaposlenih na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima.

•    Budući da su se znatno promijenili uvjeti rada (zaštita na radu, tehnologija, organizacija i dr.), institut beneficiranog staža više nije primjeren tržištu rada niti je kompatibilan mirovinskim sustavima u Europskoj uniji te ga je potrebno redefinirati. Predviđa se uvođene profesionalne mirovine uz mogućnost rada uz zadržavanje prava na profesionalnu mirovinu.



DOMOLJUBNA KOALICIJA: MIROVINE SU PRENISKE

•    Umirovljenici su trajna briga HDZ-ove koalicije.

•    Usklađivat ćemo mirovine s rastom plaća.

•    Mirovine će tijekom našeg mandata narasti pet posto.

•    Uvest ćemo liberalniji Zakon o radu i vratiti dio umirovljenih na tržište rada tako da država garantira dio mirovine u slučaju rada za niska primanja.

•    Poboljšat ćemo uvjete života za starije građane. Za one o kojima nema tko srbiti i koji nemaju prihod osigurat ćemo takozvanu nacionalnu mirovinu.

•    Mirovine naših građana su relativno niske u usporedbi s prosječnim mirovinama u drugim europskim zemljama. Apsolutno moraju biti veće i to je ono čemu ćemo stremiti.

•    Hoće li se zamrznuti drugi mirovinski stup? Koalicijski partner BUZ kaže da drugi stup ne može normalno funkcionirati, a mirovine iz prvog stupa u ovih zadnjih nekoliko godina niže su od 2.000 kuna. To je posljedica manjih uplata u prvi mirovinski stup, što bi se promijenilo kada bi se promijenio omjer osiguranika i umirovljenika. Ili kada bi drugi stup bio individualna štednja. Od drugog mirovinskog stupa sada koristi imaju samo banke. HDZ se nije očitovao na taj prijedlog BUZ-a.