UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Aktualno: Tko nudi više umirovljenicima

 

Blok Umirovljenici zajedno: Za zamrzavanje drugog mirovinskog stupa!

 

 

     S ciljem razmjene mišljenja i dogovora o suradnji, te upoznavanja s prediz- bornim programom Domoljubne koa­licije, čiji je BUZ član, 16. rujna SUH su posjetili predsjednik BUZ-a Milivoj Špika i potpredsjednik Dražen Štiglić kako bi pre­zentirali program za predstojeće izbore. Za­nimljivo i podudarno, čelnici BUZ-a su bora­vili u posjetu Radničkom domu u Zagrebu istovremeno kad je šef njihove koalicije, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, bio na razgovoru s predstavnicima SSSH.

 

     Predsjednica SUH-a Jasna Petrović je upoznala goste s programskom platfor­mom 40+ i najnovijim inicijativama te prio­ritetnim pitanjima u vezi kojih očekuju su­radnju s BUZ-om kad postane parlamen­tarna stranka, što je izvjesno.

 

     Špika je naglasio kako njihova stranka želi saslušati programe udruga koje same nemaju moć odlučivati o realizaciji istih, pa stoga nude i SUH-u da budu politička transmisija i pomognu u promicanju i zah­tjeva i prijedloga za poboljšanje položaja umirovljenika. Naglasio je da je BUZ spreman, ukoliko njihova Koalicija pobije­di na izborima, preuzeti i odgovornost za resor socijalne zaštite kako bi barem dje­lomično realizirali svoje inicijative i makar dio prijedloga SUH-a. Naglasio je da će sve biti predmetom dogovaranja, a ne pregovaranja.

 

     Predsjednica SUH-a je naglasila da mogu računati na naš stručni input, jer su umirovljenici više interesno nego ideološ­ki vezani za političke stranke iako su socijalna pitanja zapravo bliža tradicionalnom interesnom krugu socijalne demokracije. Izrazila je zadovoljstvo što se i BUZ zala­že za provođenje mirovinske reforme i na način da se drugi mirovinski stup kao ob­vezatan ukine te pretvori u dobrovoljni stup, a da se budući drugi stup gradi kao zajednički projekt sindikata i poslodavaca za profesionalne mirovine, po ugledu na većinu zemalja Zapadne Europe. Naglasi­la je i potrebu za zajedničkom borbom protiv siromašenja starijih i umirovljenika, te bolju institucionalnu, ali i vaninstitucio- nalnu skrb za stare i bolesne. Izvijestila ih je i o kampanji protiv ekonomskog zlostav­ljanja starijih, te su odlučili na stranicama BUZ-a dati podršku toj kampanji i postavi­ti video film kampanje. (B. Budigam)