UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Aktualno: Tko nudi više umirovljenicima

 

Blok Umirovljenici zajedno: Za zamrzavanje drugog mirovinskog stupa!

 

 

     S ciljem razmjene mišljenja i dogovora o suradnji, te upoznavanja s prediz- bornim programom Domoljubne koa­licije, čiji je BUZ član, 16. rujna SUH su posjetili predsjednik BUZ-a Milivoj Špika i potpredsjednik Dražen Štiglić kako bi pre­zentirali program za predstojeće izbore. Za­nimljivo i podudarno, čelnici BUZ-a su bora­vili u posjetu Radničkom domu u Zagrebu istovremeno kad je šef njihove koalicije, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, bio na razgovoru s predstavnicima SSSH.

 

     Predsjednica SUH-a Jasna Petrović je upoznala goste s programskom platfor­mom 40+ i najnovijim inicijativama te prio­ritetnim pitanjima u vezi kojih očekuju su­radnju s BUZ-om kad postane parlamen­tarna stranka, što je izvjesno.

 

     Špika je naglasio kako njihova stranka želi saslušati programe udruga koje same nemaju moć odlučivati o realizaciji istih, pa stoga nude i SUH-u da budu politička transmisija i pomognu u promicanju i zah­tjeva i prijedloga za poboljšanje položaja umirovljenika. Naglasio je da je BUZ spreman, ukoliko njihova Koalicija pobije­di na izborima, preuzeti i odgovornost za resor socijalne zaštite kako bi barem dje­lomično realizirali svoje inicijative i makar dio prijedloga SUH-a. Naglasio je da će sve biti predmetom dogovaranja, a ne pregovaranja.

 

     Predsjednica SUH-a je naglasila da mogu računati na naš stručni input, jer su umirovljenici više interesno nego ideološ­ki vezani za političke stranke iako su socijalna pitanja zapravo bliža tradicionalnom interesnom krugu socijalne demokracije. Izrazila je zadovoljstvo što se i BUZ zala­že za provođenje mirovinske reforme i na način da se drugi mirovinski stup kao ob­vezatan ukine te pretvori u dobrovoljni stup, a da se budući drugi stup gradi kao zajednički projekt sindikata i poslodavaca za profesionalne mirovine, po ugledu na većinu zemalja Zapadne Europe. Naglasi­la je i potrebu za zajedničkom borbom protiv siromašenja starijih i umirovljenika, te bolju institucionalnu, ali i vaninstitucio- nalnu skrb za stare i bolesne. Izvijestila ih je i o kampanji protiv ekonomskog zlostav­ljanja starijih, te su odlučili na stranicama BUZ-a dati podršku toj kampanji i postavi­ti video film kampanje. (B. Budigam)