UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Aktualno: Tko nudi više umirovljenicima

 

Blok Umirovljenici zajedno: Za zamrzavanje drugog mirovinskog stupa!

 

 

     S ciljem razmjene mišljenja i dogovora o suradnji, te upoznavanja s prediz- bornim programom Domoljubne koa­licije, čiji je BUZ član, 16. rujna SUH su posjetili predsjednik BUZ-a Milivoj Špika i potpredsjednik Dražen Štiglić kako bi pre­zentirali program za predstojeće izbore. Za­nimljivo i podudarno, čelnici BUZ-a su bora­vili u posjetu Radničkom domu u Zagrebu istovremeno kad je šef njihove koalicije, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, bio na razgovoru s predstavnicima SSSH.

 

     Predsjednica SUH-a Jasna Petrović je upoznala goste s programskom platfor­mom 40+ i najnovijim inicijativama te prio­ritetnim pitanjima u vezi kojih očekuju su­radnju s BUZ-om kad postane parlamen­tarna stranka, što je izvjesno.

 

     Špika je naglasio kako njihova stranka želi saslušati programe udruga koje same nemaju moć odlučivati o realizaciji istih, pa stoga nude i SUH-u da budu politička transmisija i pomognu u promicanju i zah­tjeva i prijedloga za poboljšanje položaja umirovljenika. Naglasio je da je BUZ spreman, ukoliko njihova Koalicija pobije­di na izborima, preuzeti i odgovornost za resor socijalne zaštite kako bi barem dje­lomično realizirali svoje inicijative i makar dio prijedloga SUH-a. Naglasio je da će sve biti predmetom dogovaranja, a ne pregovaranja.

 

     Predsjednica SUH-a je naglasila da mogu računati na naš stručni input, jer su umirovljenici više interesno nego ideološ­ki vezani za političke stranke iako su socijalna pitanja zapravo bliža tradicionalnom interesnom krugu socijalne demokracije. Izrazila je zadovoljstvo što se i BUZ zala­že za provođenje mirovinske reforme i na način da se drugi mirovinski stup kao ob­vezatan ukine te pretvori u dobrovoljni stup, a da se budući drugi stup gradi kao zajednički projekt sindikata i poslodavaca za profesionalne mirovine, po ugledu na većinu zemalja Zapadne Europe. Naglasi­la je i potrebu za zajedničkom borbom protiv siromašenja starijih i umirovljenika, te bolju institucionalnu, ali i vaninstitucio- nalnu skrb za stare i bolesne. Izvijestila ih je i o kampanji protiv ekonomskog zlostav­ljanja starijih, te su odlučili na stranicama BUZ-a dati podršku toj kampanji i postavi­ti video film kampanje. (B. Budigam)