UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

AKTUALNO: SUBVENCIJA RAČUNA ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU 

Zašto hrvatski umirovljenici nisu ugrožene skupine za dodjelu subvencije? 

     Prema definiciji iz Zakona o socijalnoj skrbi, socijalna skrb je organizirana dje­latnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku čiji je cilj pružanje pomoći soci­jalno ugroženim osobama, kao i osoba­ma u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koja uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovo­ljavanju osnovnih životnih potreba i pod­ršku pojedincu, obitelji i skupinama, u svrhu unapređenja kvalitete života i os­naživanja korisnika u samostalnom zado­voljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo. 

     Dugačka definicija, ali ponešto drukči­ja u praksi. Nakon što je Vlada RH doni­jela Uredbu o kriterijima za stjecanje sta­tusa ugroženih kupaca energije iz umre- ženih sustava, koja stupa na snagu 1. listopada, amandmanom su pojednos­tavljene procedure. 

     Osnovni kriterij za dodjelu najavljenog vaučera za struju od 200 kuna trebao bi biti sveopća socijalna ugroženost. Anali­zirajući tablicu s podacima HZMO-a iz srpnja 2015. godine o visini mirovine u odnosu na broj korisnika, teško je shvat­ljivo kako blizu 100 tisuća starijih osoba koje primaju mirovinu do 500 kuna nije zadovoljilo kriterij da im se subvencioni­ra račun za električnu energiju u najav­ljenom iznosu od 200 kuna. 

     Osoba koja živi od mirovine do 500,00 kuna mjesečno trebala bi u pot­punosti zadovoljavati sve odredbe iz definicije o socijalnoj skrbi: socijalno ugroženi, nepovoljne osobne ili obitelj­ske okolnosti, nemogućnost zadovolja­vanja osnovnih životnih potreba, ne- kvaliteta života, totalna isključenost iz društva. 

     Pa u čemu je onda «kvaka»? 

     Sustav je odlučio da su kriterij zado­voljili samo korisnici socijalne skrbi i ko­risnici stalne socijalne pomoći. 

     Hrvatski umirovljenici pozdravljaju svaku odluku sustava da se pomogne socijalno ugroženim sugrađanima. No, isto tako opravdano se pitaju da li zato što su stari, slabovidni i nagluhi, uz gri­janje i toplu vodu, ne trebaju slušati ra­dio, gledati televiziju i čitati ili je cilj sustava potpuno ih isključiti iz društva. 

     Javnost ni jednim slovom ne komenti­ra ovu diskriminaciju, jer ta ista javnost vjerojatno nema pojma da u Hrvatskoj netko prima „mirovinu" do 500 kuna i od toga živi cijeli mjesec. 

     Stari su u Hrvatskoj nepotrebni, stva­raju samo trošak i nikome ne trebaju i šteta je što još uvijek nisu na snazi spar­tanski zakoni, pa da se starci lijepo mo­gu odvesti na planinu i ostaviti. Dnevno u medijima može čuti i kako je umirovlje­nika previše. 

     Bili stari i siromašni, umirovljenici su još uvijek živi ljudi, naši sugrađani, koji očekuju i trebaju pomoć sustava. A sus­tav ih ne želi ni vidjeti ni čuti, a kamoli pomoći. Osiromašeni umirovljenici šute u strahu i neznanju da im sustav, koji se stalno prijeti, ne uzme i ovo malo što imaju. Kao prepreka im se uzima to što možda još uvijek imaju otkupljeni društ­veni stan i možda komad zemlje u bes­puću zabiti, naslijeđen od predaka.

     Ovom odlukom Vlada je grubo prekr­šila direktivu EU prema kojoj je obvezna siromašnim građanima sufinancirati dio cijene struje, plina i grijanja. Ulaskom u EU Vlada preuzela obaveze iz direktive Europske unije prema kojima je do po­četka svibnja ove godine morala donijeti i uredbu kojom bi se siromašnim kućan­stvima subvencionirao dio spomenutih režijskih troškova. Trebala je definirati energetsko siromaštvo i razviti strategiju potpore. Također, donošenjem Zakona o energiji morala je utvrditi i svoje obaveze s obzirom na činjenicu da je u zakono­davstvo uveden pojam „siromašne oso­be" te definirati tko je „zaštićeni kupac“, kako bi mu mogla omogućiti subvencio­niranu cijenu režijskih troškova. (Mirjana Pavačić-Penđer)