UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 Zaustaviti socijalnu recesiju 

     Sedmi kongres Ferpe/Europ- ske federacije umirovljenika i sta­rijih osoba održan je od 9.-11. ruj­na u Budimpešti, a Sindikat um­irovljenika Hrvatske, jednu od najstarijih članica te europske or­ganizacije, predstavljali su pred­sjednica Jasna A. Petrović i pot­predsjednik Vladimir Buršić. Za govornicom se izmijenilo tristoti­njak delegata razotkrivajući istinu o položaju umirovljenika, te su promišljali rješenja. 

     Skup su pozdravili Katalin No­vak, mađarska državna tajnica odgovorna za mlade i obitelj, ujedno i potpredsjednica Vijeća za starije građane, koja je prezen­tirajući politiku spram starijih, posredno odgovorila kako to da je Mađarska EU zemlja koja ima sa­mo 5 posto siromašnih u skupini starijih od 65 godina, dok ih je npr. u Hrvatskoj čak 25 posto. Mađarske kolege su u funkciji do­maćina iskoristili priliku prikazati svoj sustav skrbi, nakon čega je uslijedio izvještaj generalnog taj­nika Ferpe na odlasku, Bruna Costantinija, o aktivnostima. 

     Aktivni i umirovljeni radnici - ujedinjeni 

     Četiri godine aktivnosti su se fokusirale na posljedice recesije i narušavanje socijalnih prava svih građana Europe. Ferpa je poku­šala pokrenuti tzv. narodnu inici­jativu za prikupljanje više od mili­jun potpisa temeljem kojih bi se zatražilo donošenje direktive i po­litika o dugoročnost skrbi. Na ža­lost, Europska komisija je odbila tu inicijativu, navodno iz pravno- formalnih razloga. Costantini od­lazi zadovoljan radom, ali ne i postignutim, osobito uz odnosima s ETUC/Europskom sindikalnom konfederacijom. 

     Cara Cantone, donedavna predsjednica talijanskog sindikata umirovljenika SPI-CGIL koji ima tri milijuna članova, predstavila se kao kandidatkinja za generalnu tajnicu Ferpe strateški program. Na prvom se mjestu našla potre­ba za snažnijim povezivanjem Ferpe „jer socijalni i ekonomski faktori poput starenja populacije te željeno blagostanje u Europi ujedinjuju u borbi aktivne i um­irovljene radnike, mlade i stare, u bliskom partnerstvu sa sindikal­nim inicijativama za oživotvorenje Europskog socijalnog modela.“ Obratila se nazočnom budućem generalnom tajniku Europske sin­dikalne konfederacije s provoka­tivnim pozivom da ne podcijeni značenje pitanja koje artikulira Ferpa. 

     Hoćemo bolju Europu za umirovljenike 

     „Ne možemo dopustiti da 70 godina mira i težak rad na gradnji ujedinjenih zemalja Europe pro­padne zbog nekapacitiranost ak­tualnih europskih i nacionalnih vlasti da izgrade novi plan zajed­ništva temeljen na solidarnosti" - naglasila je Cantone. Zato, ocje­njuje, treba što prije ići na dopune europskog Ustava, gdje bi se transparentno definirala prava njezinih građana: pravila i vrijed­nost, prava i obveze, solidarnost i jednakopravnost, sloboda i demo­kracija. Od Europe očekuje isto- treni odgovor na taj iznimni iza­zov. Ferpa će stoga raditi na po­velji prava za starije osobe, koja bi trebala pomoći da dobijemo bolju Europu za tu ranjivu skupi­nu. Europu kvalitetnog zdravstva, dobrih javnih servisa, adekvatnih mirovina, zaštite od siromaštva, socijalnog blagostanja. S tim cil­jem Ferpa mora krenuti snažnije u dva pravca: prema Europskoj sin­dikalnoj konfederaciji, ali i prema svim nacionalnim sindikalnim centralama koje moraju poricati i vrednovati svoje sindikate um­irovljenika. 

     Stoga je Cantone zaključila ka­ko to znači zahtjev za punim priz­nanjem Ferpe unutar europskog sindikalnog pokreta, osnivanje sindikata umirovljenika u svima zemljama gdje to još nije učinje­no, te graditi savezništva um­irovljenih i aktivnih radnika za do­brobit svih. A da bi to uspjela, i Ferpa mora sebe mijenjati, te oja­čati i statutarno i demokratski. 

     Za punu integraciju u ETUC 

     Luca Visentini, novi generalni tajnik ETUC/Europske sindikalne federacije dijelom je oduševio de­legate na Kongresu, a dijelom ih zabrinuo. Suglasni su s njegovom tvrdnjom kako se Europa ne suo­čava samo s ekonomskom i soci­jalnom krizom, već i s kulturnom i demokratskom. Pozdravili su i njegovu izjavu kako ETUC treba u potpunosti integrirati Ferpu, no podsjetio je da većina članica nije čak prihvatila da predstavnici sin­dikalnih sekcija mladih dobiju pu­no pravo glasa, kao što su to pos­tigle žene, pa će biti otpora i pu­nom statusu Ferpe. Takva izjava, kao i pitanje da li sve sindikalne središnjice plaćaju Ferpi članari­nu i za umirovljene članove nacio­nalnih sindikata umirovljenika, izazvala je glasno romorenje u dvorani. 

     Nakon burnih rasprava za službenom govornicom, ali još vi­še u kuloarima, trodnevni rad kon­gresa je priveden kraju usvaja­njem strateške Rezolucije „Dina­mički sindikati posvećeni osigura­nju prava na život i starenje s dostojanstvom“. 

     U poglavlju „Za bolju Europu za starije" naglašava se kako sto­tinu milijuna Europljana živi u si­romaštvu i s niskom kvalitetom ži­vota, i to kao posljedicu tome što su vlade članice uvele mjere šted­nje i započele rezati socijalne bu­džete, što su zaboravile da su umirovljeni i stariji ljudi dali iznim­no vrijedne doprinose društve­nom, građanskom, kulturnom i ekonomskom životu Europe. 

     Pogrešan fokus europskih vlada 

     „Uslijed mjera štednje došlo je do katastrofalnog porasta neza­poslenosti mladih, ali i starih, a zbog podizanja dobi za umirovlje­nje mnogi su izloženi riziku da na nesigurnom tržištu ostanu bez posla i prihoda sve do stjecanja prava na mirovinu. Strategija štednje ima negativne posljedice na politike zdravstvene zašite /poskupljenje usluga, smanjen broj bolničkih kreveta i osoblja), pa osiromašeni stari ljudi sve češ­će ne mogu platiti potrebnu pre­ventivnu i primarnu zaštitu. Pro­gres nije samo zaustavljen, već idemo unatrag. Mirovine su u ne­kim zemljama smanjenje, režu se sva socijalna davanja, te se po­goršavaju životni uvjeti starijih osoba s nižim prihodima. K tome, rast siromaštva i smanjivanje drž­avne potpore jačaju osjećaj mar- ginalizacije.“ - naglašava se u Re­zoluciji. 

     Ferpa optužuje kako je fokus europskih vlada usmjeren na re­zanje javnih deficita i pokrivanje gubitaka javnog sektora, a poslje­dice takvih politika štednje su ras­tuće nejednakosti, strukturalna nezaposlenosti, jačanje populis­tičkih pokreta i ljudske patnje Ferpa, kao snažan i djelotvo­ran europski sindikat unatoč iza­zovnom okruženju, nakon 22 go­dine postojanja još uvijek nije postigla puno priznanje unutar ETUC-a, posebno što se tiče pra­va na glas, te će to biti jedan od prioriteta. Pri tom se bilježi kako Europska komisija i Parlament sve više priznaju djelovanje ove organizacije koja igra ključnu ulo­gu u europskom civilnom društvu, kako zbog četrdeset članica iz 21 zemlje, tako i svojom borbenošću i pripadnošću sindikalnom pokre­tu. 

Protiv privatizacije sustava socijalne sigurnosti 

     Ferpa se, naglašava se u Re­zoluciji, bori i protiv euroskepticiz- ma, te želi Europu koja približava ljude i ujedinjuje ih, Europu soli­darnosti za sve dobne skupine i grupe. Prioriteti Ferpe su stvara­nje nove Europe koja će označiti kraj monopola financijskih tržišta; zajednice s visokokvalitetnim i dostupnim javnim servisima; Fer- pa traži da se starijima omogući život u dostojanstvu i pravo aktiv­nog sudjelovanja u društvenom životu gdje i dalje mogu davati svoj doprinos. 

     Najvažnije je donijeti ambicioz­niju europsku socijalnu politiku, posebno stoga što 120 milijuna Europljana živi u riziku od siro­maštva. Izgleda da je Strategija Europa 2020 zaboravljena, iako je postavila važne ciljeve. Stoga hit­no treba podići mirovine kako bi ojačala potrošačka moć um­irovljenika i time potpomogao po­ticaj oporavku europskih nacio­nalnih ekonomija. 

     Ferpa je oštro protiv privatiza­cije socijalne sigurnosti i špekula- tivnih rizika te smatra kako zastra­šujući trend privatizacije socijalne sigurnosti vodi stvaranju različitih razina ponuda za bogate i za siro­mašne, a ne sustava kreiranog na osnovu potreba pojedinca. 

     Rezanje mirovina - rizik siro­maštva 

     Rizik siromaštva pojačavaju različiti faktori, a i podizanje dobi za umirovljenje unatoč sve češ­ćem prekarnom radu, te iako je jasno da jedno i drugo ne idu za­jedno. Postroženi kriteriji za stje­canje prava na mirovinu također vode siromaštvu, a rastuća frag­mentacija radne karijera i propust da se u mirovinama u obzir uzi­maju prekidi karijere zbog podiza­nja djeteta, ugrožavaju osobito žene. 

     Zamrzavanje ili čak rezanje mi­rovina, uz istodobni porast cijena stanovanja, energenata i komu­nalnih troškova, također pojača­vaju rizik siromašenja. Naročito je važno zaštititi one koji su izgubili pokretnost i nezavisnost i ovise o različitim, često skupim, sustavi­ma dugoročne skrbi, te zaustaviti jačanje da se taj teret usmjerava na obitelj, jer to mora biti i ostati društvena odgovornost. 

     Stari izvan javne skrbi osjećaju se često osamljeni, napušteni, za­nemareni i čak zlostavljani. Po­rast nasilja i iskorištavanja starijih je danas svakodnevna pojava. 

     Ferpa traži da se zaustavi so­cijalna recesija, ključna je poruka Rezolucije. A kraju VII. Kongresa izglasane su i Rezolucija i nova generalna tajnica Carla Cantone. Sve u vjeri snažnijeg pritiska na europske vladajuće strukture i bo­ljeg života za starije. Ta bolja Eu­ropa trebala bi donijeti odluku i o zajedničkoj minimalnoj plaći, ali i zajedničkoj minimalnoj mirovini, ma koliko to zvučalo u ovom tre­nutku neostvarivo ili čak revolu­cionarno. (J. A. Petrović)

 

 

Hrvatski delegati s novoizabranom generalnom tajnicom Carlom Cantone i bivšim predsjednikom Ferpe Wernerom Thumom