UVODNA RIJEČ

Pandemijska škola etike

Piše: Jasna A. Petrović

     Čovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedno­obrazne. Načini na koje se zdravlje i bolest shva­ćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe i skupine. To se itekako ovih dana vidi diljem svijeta u vezi koronavirusa, jer se odjednom, preko noći, u uvjetima karantene, na­stoje pronaći oblici društvenog života koji unapređuju zdravlje i sprečavaju nastanak bolesti. Tipično pitanje kojim se sociološka istraživanja zdravlja i bolesti bave jest višestruko - kako stil života, spol, dob, rasa, druš- tveno-ekonomske, socio-kulturne i druge razlike među ljudima utječu na kvalitetu zdravlja te na pojavu bolesti i njezin ishod? Može li se odgovoriti na takav način kad je i koronavirus u pitanju?

     Hoće li oboljeti bogatiji ili siromašniji, stariji ili mlađi, pripadnici žute ili bijele rase, stanovnici urbanih ili ruralnih područja? Iako sociolozi i politolozi šute, neke se naznake ipak prepoznaju, i uz opći manjak relevantnih statističkih podataka. Poznato je kako je vjerojatnije da će oboljeti odrasli, a ne djeca, da će smrtni ishod biti vjerojatniji kod starijih od 60 godina ili kod osoba s kroničnim bolestima i smanjenim imunitetom. Da li to znači da su siromašni izloženiji zarazi? Nema točnog odgovora, jer upravo oni koji poslom ili imetkom imaju dostupna putovanja diljem svijeta, zapravo su ugroženiji, jer su dolazili u kontakt s oboljelima drugih zemalja i prenosili opasnost zaraze. Time se relativizira i novac.

     No, sigurno je da koronavirus donosi brojna etička pitanja u fokus javnosti, da testira humanost i kriteri­je društveno prihvaćenog moralnog ponašanja. Ovo je bolest koja svijetu nameće propitkivanje vlastite moralnosti, ali ne dovodi, barem ne za sada, u pitanje njegov opstanak. Talijanski proglas za karantenu sadrži, primjerice vrlo bitne aspekte poželjnog ili prihvatljivog ponašanja. Preporuča se na razini lokalne zajednice za­dužiti volontere da obilaze starije susjede i odlaze im u kupovinu ili nabavku lijekova. Ali se ne dopušta da mladi odlaze na ručak ili večeru kod roditelja, jer to se smatra nepotrebnom aktivnošću u javnosti. Zagovara se pravo na odvođenje pasa u šetnju radi obavljanja nužde, no frizerski saloni ne ulaze u nužno potrebne radnje koje trebaju biti otvorene. Oštro se osuđuje svakoga kome nije prioritet ne zaraziti drugoga.

     Da, sada se propitkuje moral društva i njegove vri­jednosti. Hoće li se najugroženijima osigurati dovoljno respiratora u bolnicama ili onih transportnih? Ili će se, kao što već svjedoče neki liječnici iz najugroženijih zemalja, morati birati mlađe i sposobnije za preživlja­vanje? Hoće li stariji zaraženi koronavirusom postati prve izvjesne žrtve osobnih prosudbi ili čak pogrešnih politika vlada koje nisu na vrijeme reagirale s mjerama sprječavanja bolesti? Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene činitelje koji mogu iza­zvati razne bolesti i nepovoljno utjecati na njihov razvoj i ishod. Hrvatska ima 500 respiratora i 300 prijenosnih. Hoće li ih biti dovoljno i za stare?

     Virusi nemaju pasoše, ne obaziru se na gra­nice, ne razumiju nacionalističku retoriku, ali oni će lakše doprijeti u društva u kojima dominiraju konflikti, diferencijacija, marginalizacija dijela društva. Virusi govore transnacionalno i možda u tome ujedinjuju, možda su oni ispit savjesti za čovječanstvo. Za Hrvatsku svakako jesu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE 

 

 

 

SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE

 

 

 

Zagreb, 02.09.2015.                                   

                                  

                                              

                                                                                  Gosp. mr.sc. Boris Lalovac,

                                                                                  ministar financija

                                                                                  Zagreb

 

 

Poštovani gospodine ministre Lalovac,

 

POVIŠENJE OSOBNOG ODBITKA I ZA UMIROVLJENIKE!

 

            Dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske zamijetili su Vaše najnovije najave uvođenja korekcije osobnog odbitka na plaće i to za 15 posto, sa 2.600 na 3.000 kn. Pozdravljamo sve što poduzimate kako biste zaposlenima olakšali preživljavanje te potakli porast potrošnje.

            Kada ste prije godinu dana vršili korekciju osobnog odbitka, također ste u prvim najavama zaboravili umirovljenike i odgovarajuće povišenje osobnog odbitka na mirovine, na što smo Vas podsjetili te je odbitak povećan sa 3.400 na 3.800 kn.

            Podsjećamo i ove godine, kako bi izostanak povećanja neoporezivog dijela mirovine za razmjernih 15 posto, odnosno najmanje sa 3.800 na 4.200 kn, uzrokovao ozbiljne posljedice, iako su mirovine toliko niske da bi se ovom mjerom pogodovalo tek manjem dijelu umirovljenika.

            Poznato Vam je kako je prosječna hrvatska mirovina prema ZOMO spala na 2.234,65 kuna (lipanj 2015.) odnosno samo 39,35 posto udjela u prosječnoj plaći, što je smješta na samo dno Eurostatove ljestvice relativne vrijednosti mirovine od 28 članica EU. Tendencije su još opasnije, jer oni koji su umirovljeni tijekom 2015. godine imaju prosječnu mirovinu od samo 2.193 kuna, te je udjel njihove mirovine u prosječnoj plaći samo 37,7 posto!

            Upozoravamo također da je novi model usklađivanja mirovina praktički držao mirovine zamrznutima već drugu godinu, a niti najnovije tzv. usklađivanje se ne može smatrati zaštitom od rastućeg siromaštva umirovljenika i starijih osoba, po čemu smo pri vrhu EU ljestvice.

            Poštovani Ministre, bilo kakvo daljnje smanjivanje udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći uzrokovalo bi poremećaje u relativnoj vrijednosti mirovine i eklatantno nepoštovanje Konvencije br. 102 Međunarodne organizacije rada, čija je RH potpisnica.

            Podsjećamo također kako bi konačno bilo potrebno realizirati obećanje iz Plana 21 kojim je predviđeno ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa za umirovljenike u iznosu od jedan i tri posto, jer to također predstavlja ozbiljan teret za dio umirovljenika.

            Očekujući Vaše razumijevanje, osobito u predizbornom razdoblju, s poštovanjem,

  

 

Matica umirovljenika Hrvatske                                          Sindikat umirovljenika Hrvatske:

Josip Kovačić, predsjednik                                               Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a