UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE 

 

 

 

SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE

 

 

 

Zagreb, 02.09.2015.                                   

                                  

                                              

                                                                                  Gosp. mr.sc. Boris Lalovac,

                                                                                  ministar financija

                                                                                  Zagreb

 

 

Poštovani gospodine ministre Lalovac,

 

POVIŠENJE OSOBNOG ODBITKA I ZA UMIROVLJENIKE!

 

            Dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske zamijetili su Vaše najnovije najave uvođenja korekcije osobnog odbitka na plaće i to za 15 posto, sa 2.600 na 3.000 kn. Pozdravljamo sve što poduzimate kako biste zaposlenima olakšali preživljavanje te potakli porast potrošnje.

            Kada ste prije godinu dana vršili korekciju osobnog odbitka, također ste u prvim najavama zaboravili umirovljenike i odgovarajuće povišenje osobnog odbitka na mirovine, na što smo Vas podsjetili te je odbitak povećan sa 3.400 na 3.800 kn.

            Podsjećamo i ove godine, kako bi izostanak povećanja neoporezivog dijela mirovine za razmjernih 15 posto, odnosno najmanje sa 3.800 na 4.200 kn, uzrokovao ozbiljne posljedice, iako su mirovine toliko niske da bi se ovom mjerom pogodovalo tek manjem dijelu umirovljenika.

            Poznato Vam je kako je prosječna hrvatska mirovina prema ZOMO spala na 2.234,65 kuna (lipanj 2015.) odnosno samo 39,35 posto udjela u prosječnoj plaći, što je smješta na samo dno Eurostatove ljestvice relativne vrijednosti mirovine od 28 članica EU. Tendencije su još opasnije, jer oni koji su umirovljeni tijekom 2015. godine imaju prosječnu mirovinu od samo 2.193 kuna, te je udjel njihove mirovine u prosječnoj plaći samo 37,7 posto!

            Upozoravamo također da je novi model usklađivanja mirovina praktički držao mirovine zamrznutima već drugu godinu, a niti najnovije tzv. usklađivanje se ne može smatrati zaštitom od rastućeg siromaštva umirovljenika i starijih osoba, po čemu smo pri vrhu EU ljestvice.

            Poštovani Ministre, bilo kakvo daljnje smanjivanje udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći uzrokovalo bi poremećaje u relativnoj vrijednosti mirovine i eklatantno nepoštovanje Konvencije br. 102 Međunarodne organizacije rada, čija je RH potpisnica.

            Podsjećamo također kako bi konačno bilo potrebno realizirati obećanje iz Plana 21 kojim je predviđeno ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa za umirovljenike u iznosu od jedan i tri posto, jer to također predstavlja ozbiljan teret za dio umirovljenika.

            Očekujući Vaše razumijevanje, osobito u predizbornom razdoblju, s poštovanjem,

  

 

Matica umirovljenika Hrvatske                                          Sindikat umirovljenika Hrvatske:

Josip Kovačić, predsjednik                                               Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a