UVODNA RIJEČ
Nemao pa nemao
Piše: Jasna A. Petrović
Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mnoge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si prethodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Višnja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.
No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada nemaju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio davati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Njima se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugradio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.
Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvatsko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina. Nećemo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i znali. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale. Možda je najbolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabogda nemao pa nemao.
Web stranice naših podružnica
NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE
Podrška umirovljenika zdravstvenoj reformi
Na 19. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, koja se održala 19. lipnja 2015. godine u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, na dnevnom redu je bio Nacrt prijedloga Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Na neuobičajenoj popodnevnoj sjednici uoči vikenda, kojom je predsjedavao ministar Mirando Mrsić, ministar zdravlja Siniša Varga i ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec detaljno su prezentirali predložene izmjene u dva temeljna zdravstvena zakona.
Uoči same sjednice predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović prisutnim je članovima Vijeća podijelila najnoviji broj Glasa umirovljenika u kojemu je SUH objavio 20 javnih pitanja za ministra, a k tome i 12 stajališta koja je Predsjedništvo SUHa zauzelo na sjednici 18. lipnja 2015. SUH je pozdravio koncept jačanja domova zdravlja u koje bi se uvele i usluge liječnika specijalista te omogućilo ljudima starije životne dobi dostupnost što većeg broja zdravstvenih usluga blizu svog doma.
Nadalje, SUH se ne protivi koncesijama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, uz uvjet da osiguravanja pune zemljovidne pokrivenosti uslugama primarne zdravstvene zaštite. Podržava se razvoj koncepta dnevne bolnice, kao i proširenje palijativne skrbi. Potrebnim se drži i uvođenje specijalizacije bolnica te njihove funkcionalne integracije. Međutim, izražena je zabrinutost zbog zadržavanja sustava paralelnog rada liječnika u javnom i privatnom sektoru, kao i opasnosti podjele zdravstva na ono s kvalitetnijim pravima za bogate, te rudimentarno za siromašne (što se već sada prepoznaje po boji zubne plombe, jer za bijele treba doplatiti).
Temeljni pristup SUH-a odnosi se na potrebu očuvanja javnog zdravstva bez poskupljenja npr. dopunskog osiguranja ili smanjivanja tzv. zdravstvene košarice. Završno, nazočnima je upućen zahtjev da predstavnici umirovljenika i starijih osoba uđu u Upravno vijeće HZZO-a jer predstavljaju oko 19 posto stanovništva. Nakon strpljivih i detaljnijih odgovora, predstavnici umirovljeničkih udruga su podržali koncept zdravstvene reforme.
Predstavnica SUH-a je završno zatražila „pod razno“ - hitno pokretanje postupka izvanrednog usklađivanja mirovina, zbog naglog siromašenja starijih i opadanja kupovne vrijednosti mirovina. Ministar Mrsić nije pokazao osobiti interes za to pitanje, a niti empatiju spram siromašnih umirovljenika čije bi interese trebao štititi. Izrazio je tek nadu da će se nakon godine dana mirovine možda usklađivati redovitim putem.