UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE 

Podrška umirovljenika zdravstvenoj reformi 

 

     Na 19. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, koja se održala 19. lipnja 2015. godine u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, na dnevnom redu je bio Nacrt prijedloga Zakona o obveznom zdravstvenom osigura­nju i Nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Na neuobičajenoj popodnev­noj sjednici uoči vikenda, kojom je predsjedavao ministar Mirando Mrsić, ministar zdravlja Siniša Varga i ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec detaljno su prezentirali predložene izmjene u dva temeljna zdravstvena zakona. 

     Uoči same sjednice predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović prisutnim je člano­vima Vijeća podijelila najnoviji broj Glasa umirovljenika u kojemu je SUH objavio 20 javnih pitanja za ministra, a k tome i 12 stajališta koja je Predsjedništvo SUH­a zauzelo na sjednici 18. lipnja 2015. SUH je pozdravio koncept jačanja domova zdravlja u koje bi se uvele i usluge liječnika specijalista te omogućilo ljudima sta­rije životne dobi dostupnost što većeg broja zdravstvenih usluga blizu svog doma. 

     Nadalje, SUH se ne protivi koncesijama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, uz uvjet da osiguravanja pune zemljovidne pokrivenosti uslugama primarne zdrav­stvene zaštite. Podržava se razvoj koncepta dnevne bolnice, kao i proširenje pa­lijativne skrbi. Potrebnim se drži i uvođenje specijalizacije bolnica te njihove funkcionalne integracije. Međutim, izražena je zabrinutost zbog zadržavanja sus­tava paralelnog rada liječnika u javnom i privatnom sektoru, kao i opasnosti pod­jele zdravstva na ono s kvalitetnijim pravima za bogate, te rudimentarno za siro­mašne (što se već sada prepoznaje po boji zubne plombe, jer za bijele treba do­platiti). 

     Temeljni pristup SUH-a odnosi se na potrebu očuvanja javnog zdravstva bez poskupljenja npr. dopunskog osiguranja ili smanjivanja tzv. zdravstvene košarice. Završno, nazočnima je upućen zahtjev da predstavnici umirovljenika i starijih oso­ba uđu u Upravno vijeće HZZO-a jer predstavljaju oko 19 posto stanovništva. Na­kon strpljivih i detaljnijih odgovora, predstavnici umirovljeničkih udruga su podrž­ali koncept zdravstvene reforme. 

     Predstavnica SUH-a je završno zatražila „pod razno“ - hitno pokretanje postup­ka izvanrednog usklađivanja mirovina, zbog naglog siromašenja starijih i opada­nja kupovne vrijednosti mirovina. Ministar Mrsić nije pokazao osobiti interes za to pitanje, a niti empatiju spram siromašnih umirovljenika čije bi interese trebao šti­titi. Izrazio je tek nadu da će se nakon godine dana mirovine možda usklađivati redovitim putem.