UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 JAVNI APEL SINDIKATA UMIROVLJENIKA HRVATSKE 

ZA UVOĐENJE HITNOG IZVANREDNOG USKLAĐIVANJA MIROVINA  

Poštovana gospođo Predsjednice RH, poštovani gospodine Predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani gospodine Predsjedniče Vlade RH,

            Predstavnici Sindikata umirovljenika Hrvatske okupljeni na 13. Skupštini SUH-a, održanoj 30. lipnja 2015. godine u Zagrebu, odlučili su obratiti se hrvatskom državnom vrhu s apelom za hitno poboljšanje položaja umirovljenika uvođenjem izvanrednog usklađivanja mirovina zbog naglog siromašenja hrvatskih umirovljenika.

 

            Prosječna mirovina hrvatskog umirovljenika u kontinuitetu opada, jer su izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju mirovine „zamrznute“ već godinu i pol dana. U svibnju prosječna mirovina iznosila je samo 2.234,72 kuna (294€), što iznosi samo 39,05 posto udjela u prosječnoj plaći. Hrvatske mirovine su time pale na dno EU ljestvice, uz Bugarsku i Rumunjsku. Klizanjem prema dolje, bez usklađivanja, Hrvatska krši i međunarodnu konvenciju br. 102 Međunarodne organizacije rada, kojom je određeno kako je minimalni standard za udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći 40 posto.

 

            Tendencije su još opasnije, jer oni koji su umirovljeni tijekom 2015. godine imaju prosječnu mirovinu od samo 1.991,83 kuna (260€),te je udjel njihove mirovine u prosječnoj plaći samo 34.8 posto! Posve je jasno da ni najavljeno mršavo usklađivanje mirovina u drugoj polovici godine neće moći zaustaviti katastrofično padanje mirovina na samo dno u odnosu na druge zemlje Europske unije.

 

            Nadalje, iako su Planom 21 davana obećanja kako će se uvesti pravičnija formula usklađivanja mirovina umjesto dotadašnje tzv. švicarske formule, nadležni ministar je novu varijabilnu formulu u posljednji trenutak, suprotno dogovoru s predstavnicima umirovljeničkih udruga, „obogatio“ i sa švicarskom formulom, pa je posljedica tome da su mirovine zamrznute već drugu godinu. Švicarska formula usklađivanja mirovina (u vrijednosti polovice zbroja porasta plaća i povećanja troškova života) ne osigurava održivost mirovina na razini općeg standarda, jer prema toj formuli mirovine gube po jedan posto vrijednosti svake godine – čak i ako se usklađuju.

 

            Iako je tim istim Planom 21 obećano da će se ukinuti dodatno zdravstveno osiguranje od jedan i tri posto na mirovine (od nameta za sada su izuzeti oni koji bi plaćali jedan posto), ni time se nije olakšalo terete na mirovine.

 

            Istina, dug „novim umirovljenicima“, do kojega je došlo1998. godine kad jetadašnja vlada prvu AVM (aktualnu vrijednost mirovine) kao obračunsku jedinicu, utvrdila u iznosu 35,16 kn, iako je prema izračunu radne grupe u kojoj su bili i predstavnici umirovljeničkih udruga trebala iznositi 62,37 kuna. Prva AVM je, dakle, utvrđena u  iznosu od samo 57 posto od stvarne zakonom propisane vrijednosti! Na osnovi te prve AVM određivane su daljnje vrijednosti automatskim povećavanjem prema formuli usklađivanja mirovina i – nepravda se samo povećava. Ipak, ona je djelomično ispravljena uvođenjem tzv. mirovinskog dodatka za umirovljenike iz prvog stupa (3 do 27 posto), te je ostalo nevraćeno 19 posto vrijednosti.

 

            Jednako tako kako je u ratno vrijeme tadašnji premijer Nikica Valentić nepoštivanjem zakona oštetio Hrvatsku za dug tzv. starim umirovljenicima, koji se vraćao sve do preklani (ukupno: deset milijardi i 252 milijuna kuna), tako je za vlade Zlatka Mateše, 1998. godine došlo do umanjenog izračuna prve AVM, što nisu ispravile sljedeće vlade.

 

            Nadalje, od strane više bivših vlada najavljeno je kako će se uvesti i tzv.socijalne mirovine za one koji su stariji od 65 godina, a ne ostvaruju pravo na mirovinu, no ni to nije učinjeno.

 

            Posljedice su sramotne i neoprostive. Hrvatski umirovljenici sa dvjestotinjak eura prosječne mirovine (tri puta nižima od grčkih mirovina – nad kojima plače cijela lijeva Europa), sada su među tri najsiromašnije skupine starijih osoba u EU.   

 

            U Hrvatskoj je zabilježen ubrzani rast siromaštva i socijalne isključenosti stanovnika starijih od 65 godina, a osobito žena (više od 50 posto svih ženskih samačkih domaćinstava žive u siromaštvu). Čak 24 posto hrvatskih građana starijih od 65 godina je u zoni rizika od siromaštva, svaki četvrti! Više od 70 posto umirovljenika ima mirovine niže od 3.000 kuna.

 

            Tragičan je noviji pokazatelj kako je Hrvatska na svjetskoj ljestvici ekonomskog statusa starijih osoba Global Age Watcha za 2014. samo u godinu dana pala za 26 mjesta te zasjela na 67. mjesto od 96 zemalja. Hrvatska je nisko rangirana u području adekvatnosti i sigurnosti prihoda i stope zaposlenosti starijih, te ima najvišu stopu siromaštva starijih u užoj regiji. Jedino po zdravstvenim indikatorima je iznad prosjeka regije.

 

            Hrvatska nema ozbiljnu strategiju za borbu protiv siromaštva starijih osoba, osobito žena u toj dobnoj skupini; ne provode se istraživanja; ne utvrđuje se godišnje tzv. linija siromaštva koja bi trebala poslužiti kao razdjelnik za razna socijalna i ina prava. O siromaštvu starijih se govori sporadično, kao o balastnoj generaciji, bez postavljanja pitanja zbog čega u susjednoj Mađarskoj ili Slovačkoj i Češkoj stopa rizika od siromaštva starijih osoba od 65 godina iznosi samo 4-9 posto i koja je „tajna“ njihovog dostojanstvenog statusa.

 

            Hrvatske nema stvarne politike poticanja rada umirovljenika (isključeni su npr. prijevremeni umirovljenici), ima najnižu stopu radne aktivnosti starijih od 55 godina u EU; ima mirovinske doprinose samo na teret radnika, što nema niti jedna druga zemlja u EU; ima niski doprinos za sustav međugeneracijske solidarnosti od samo 15 posto koji je do 1992. iznosio 24,1 posto…Hrvatska nema minimalnu mirovinu (već najnižu), ali zato štiti bogate, jer je propisala najvišu osnovicu za mirovinski doprinos. 

 

            Sadašnja Vlada RH poziva umirovljenike na strpljivost, što je gotovo nemoguće, jer je već prije uništena kupovna moć umirovljenika produbljena povećanjem troškova života sa nesagledivim posljedicama.           

 

            13. skupština Sindikata umirovljenika Hrvatske poziva državni vrh da hitno formira multisektorsku proširenu radnu skupinu koja će izraditi strategiju spašavanja starijih osoba od naglog siromašenja, te: 

 

- da se odmah izvrši izvanredno usklađivanje mirovina za mogući dio „oduzetog“ dijela prve aktualne vrijednosti mirovine (dug iznosi 19 posto!), odnosno na drugi potreban način; 

 

- da se razmotri uvođenje automatskog mehanizma usklađivanja mirovina kad njihov udjel u prosječnim plaćama padne ispod 40 posto; 

 

- da se primijeni „čisti“ varijabilni model usklađivanja 70:30, u korist povoljnijeg rasta (indeks plaća, indeks cijena); 

 

- da se sve mirovine, i po općim i po posebnim propisima, usklađuju prema općoj formuli, jer razdjel tzv. posebnih mirovina nije proveden na individualnoj razini;  

 

-   da se uvede tzv. socijalna mirovina za one koji ne ostvaruju to pravo;        

 

U očekivanju vašeg očitavanja i žurnog poduzimanja mjera za spašavanje starijih sugrađana od naglog i pojačanog trenda siromašenja, 

 

S poštovanjem,                                                                    

            

                                                                                                  Predsjednica SUH-a

 

                                                                                                     Jasna A. Petrović