UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 JAVNI APEL SINDIKATA UMIROVLJENIKA HRVATSKE 

ZA UVOĐENJE HITNOG IZVANREDNOG USKLAĐIVANJA MIROVINA  

Poštovana gospođo Predsjednice RH, poštovani gospodine Predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani gospodine Predsjedniče Vlade RH,

            Predstavnici Sindikata umirovljenika Hrvatske okupljeni na 13. Skupštini SUH-a, održanoj 30. lipnja 2015. godine u Zagrebu, odlučili su obratiti se hrvatskom državnom vrhu s apelom za hitno poboljšanje položaja umirovljenika uvođenjem izvanrednog usklađivanja mirovina zbog naglog siromašenja hrvatskih umirovljenika.

 

            Prosječna mirovina hrvatskog umirovljenika u kontinuitetu opada, jer su izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju mirovine „zamrznute“ već godinu i pol dana. U svibnju prosječna mirovina iznosila je samo 2.234,72 kuna (294€), što iznosi samo 39,05 posto udjela u prosječnoj plaći. Hrvatske mirovine su time pale na dno EU ljestvice, uz Bugarsku i Rumunjsku. Klizanjem prema dolje, bez usklađivanja, Hrvatska krši i međunarodnu konvenciju br. 102 Međunarodne organizacije rada, kojom je određeno kako je minimalni standard za udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći 40 posto.

 

            Tendencije su još opasnije, jer oni koji su umirovljeni tijekom 2015. godine imaju prosječnu mirovinu od samo 1.991,83 kuna (260€),te je udjel njihove mirovine u prosječnoj plaći samo 34.8 posto! Posve je jasno da ni najavljeno mršavo usklađivanje mirovina u drugoj polovici godine neće moći zaustaviti katastrofično padanje mirovina na samo dno u odnosu na druge zemlje Europske unije.

 

            Nadalje, iako su Planom 21 davana obećanja kako će se uvesti pravičnija formula usklađivanja mirovina umjesto dotadašnje tzv. švicarske formule, nadležni ministar je novu varijabilnu formulu u posljednji trenutak, suprotno dogovoru s predstavnicima umirovljeničkih udruga, „obogatio“ i sa švicarskom formulom, pa je posljedica tome da su mirovine zamrznute već drugu godinu. Švicarska formula usklađivanja mirovina (u vrijednosti polovice zbroja porasta plaća i povećanja troškova života) ne osigurava održivost mirovina na razini općeg standarda, jer prema toj formuli mirovine gube po jedan posto vrijednosti svake godine – čak i ako se usklađuju.

 

            Iako je tim istim Planom 21 obećano da će se ukinuti dodatno zdravstveno osiguranje od jedan i tri posto na mirovine (od nameta za sada su izuzeti oni koji bi plaćali jedan posto), ni time se nije olakšalo terete na mirovine.

 

            Istina, dug „novim umirovljenicima“, do kojega je došlo1998. godine kad jetadašnja vlada prvu AVM (aktualnu vrijednost mirovine) kao obračunsku jedinicu, utvrdila u iznosu 35,16 kn, iako je prema izračunu radne grupe u kojoj su bili i predstavnici umirovljeničkih udruga trebala iznositi 62,37 kuna. Prva AVM je, dakle, utvrđena u  iznosu od samo 57 posto od stvarne zakonom propisane vrijednosti! Na osnovi te prve AVM određivane su daljnje vrijednosti automatskim povećavanjem prema formuli usklađivanja mirovina i – nepravda se samo povećava. Ipak, ona je djelomično ispravljena uvođenjem tzv. mirovinskog dodatka za umirovljenike iz prvog stupa (3 do 27 posto), te je ostalo nevraćeno 19 posto vrijednosti.

 

            Jednako tako kako je u ratno vrijeme tadašnji premijer Nikica Valentić nepoštivanjem zakona oštetio Hrvatsku za dug tzv. starim umirovljenicima, koji se vraćao sve do preklani (ukupno: deset milijardi i 252 milijuna kuna), tako je za vlade Zlatka Mateše, 1998. godine došlo do umanjenog izračuna prve AVM, što nisu ispravile sljedeće vlade.

 

            Nadalje, od strane više bivših vlada najavljeno je kako će se uvesti i tzv.socijalne mirovine za one koji su stariji od 65 godina, a ne ostvaruju pravo na mirovinu, no ni to nije učinjeno.

 

            Posljedice su sramotne i neoprostive. Hrvatski umirovljenici sa dvjestotinjak eura prosječne mirovine (tri puta nižima od grčkih mirovina – nad kojima plače cijela lijeva Europa), sada su među tri najsiromašnije skupine starijih osoba u EU.   

 

            U Hrvatskoj je zabilježen ubrzani rast siromaštva i socijalne isključenosti stanovnika starijih od 65 godina, a osobito žena (više od 50 posto svih ženskih samačkih domaćinstava žive u siromaštvu). Čak 24 posto hrvatskih građana starijih od 65 godina je u zoni rizika od siromaštva, svaki četvrti! Više od 70 posto umirovljenika ima mirovine niže od 3.000 kuna.

 

            Tragičan je noviji pokazatelj kako je Hrvatska na svjetskoj ljestvici ekonomskog statusa starijih osoba Global Age Watcha za 2014. samo u godinu dana pala za 26 mjesta te zasjela na 67. mjesto od 96 zemalja. Hrvatska je nisko rangirana u području adekvatnosti i sigurnosti prihoda i stope zaposlenosti starijih, te ima najvišu stopu siromaštva starijih u užoj regiji. Jedino po zdravstvenim indikatorima je iznad prosjeka regije.

 

            Hrvatska nema ozbiljnu strategiju za borbu protiv siromaštva starijih osoba, osobito žena u toj dobnoj skupini; ne provode se istraživanja; ne utvrđuje se godišnje tzv. linija siromaštva koja bi trebala poslužiti kao razdjelnik za razna socijalna i ina prava. O siromaštvu starijih se govori sporadično, kao o balastnoj generaciji, bez postavljanja pitanja zbog čega u susjednoj Mađarskoj ili Slovačkoj i Češkoj stopa rizika od siromaštva starijih osoba od 65 godina iznosi samo 4-9 posto i koja je „tajna“ njihovog dostojanstvenog statusa.

 

            Hrvatske nema stvarne politike poticanja rada umirovljenika (isključeni su npr. prijevremeni umirovljenici), ima najnižu stopu radne aktivnosti starijih od 55 godina u EU; ima mirovinske doprinose samo na teret radnika, što nema niti jedna druga zemlja u EU; ima niski doprinos za sustav međugeneracijske solidarnosti od samo 15 posto koji je do 1992. iznosio 24,1 posto…Hrvatska nema minimalnu mirovinu (već najnižu), ali zato štiti bogate, jer je propisala najvišu osnovicu za mirovinski doprinos. 

 

            Sadašnja Vlada RH poziva umirovljenike na strpljivost, što je gotovo nemoguće, jer je već prije uništena kupovna moć umirovljenika produbljena povećanjem troškova života sa nesagledivim posljedicama.           

 

            13. skupština Sindikata umirovljenika Hrvatske poziva državni vrh da hitno formira multisektorsku proširenu radnu skupinu koja će izraditi strategiju spašavanja starijih osoba od naglog siromašenja, te: 

 

- da se odmah izvrši izvanredno usklađivanje mirovina za mogući dio „oduzetog“ dijela prve aktualne vrijednosti mirovine (dug iznosi 19 posto!), odnosno na drugi potreban način; 

 

- da se razmotri uvođenje automatskog mehanizma usklađivanja mirovina kad njihov udjel u prosječnim plaćama padne ispod 40 posto; 

 

- da se primijeni „čisti“ varijabilni model usklađivanja 70:30, u korist povoljnijeg rasta (indeks plaća, indeks cijena); 

 

- da se sve mirovine, i po općim i po posebnim propisima, usklađuju prema općoj formuli, jer razdjel tzv. posebnih mirovina nije proveden na individualnoj razini;  

 

-   da se uvede tzv. socijalna mirovina za one koji ne ostvaruju to pravo;        

 

U očekivanju vašeg očitavanja i žurnog poduzimanja mjera za spašavanje starijih sugrađana od naglog i pojačanog trenda siromašenja, 

 

S poštovanjem,                                                                    

            

                                                                                                  Predsjednica SUH-a

 

                                                                                                     Jasna A. Petrović