UVODNA RIJEČ

„Sitnica" kao Golijat

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad 86-godišnja umirovljenica iz Istre pokuša doći do informacije kako kao invalidna osoba dođe do svoje mirovine, nema nikoga tko bi joj odgovorio na kontakt telefonu OTP banke. Kada, pak, novinari po­kušaju pribaviti pojašnjenje od bankarske aristokracije, odgovaraju im u maniri Marije Antoanete koja je glad­nom narodu preporučila da, ako nemaju kruha, jedu kolače.

     OTP je ljubazno odgovorio: „Kontakt telefon je u potpunosti besplatan i klijenti nemaju nikakve do­datne troškove zbog čekanja. Ukoliko klijentica nije u mogućnosti čekati, postoji mogućnost i slanja upita na mail This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. .  Nadam se da smo pomo­gli”, vele bankari. Kakav beskrupulozan savjet Golijata 86-godišnjakinji!

     Već četiri godine Sindikat umirovljenika inzistira da se onima koji to žele mirovina dostavlja besplatno i pu­tem pošte. Oni koji je hoće dobivati preko banke, neka čekaju jednom mjesečno u korona redovima. No, kako s onima koji su prestari, prebolesni ili prenemoćni da bi odlazili u banke, ili banke nema na dohvatu pješice - a javnog prijevoza nema, ili žive na planini ili u udalje­nom gradu? Ništa, odgovara vlast. To je sitnica.

     Zanimljivo kako je to pravo ukinuo još ministar Mirando Mrsić, a stari-novi ministar Aladrović nije taj ne­humani propis ispravio, unatoč stalnim inicijativama Sindikata umirovljenika. Jedan je poslušao banke da se mirovine umirovljenima nakon 1. siječnja 2014. dostav­ljaju samo putem banaka, a drugi se ne bi htio bosti s rogatima. Jer to je, valjda, sitnica.

     Sada u doba korone još je više umirovljenika koji ne mogu doći do svojih mirovina. Katkad i samo zbog stra­ha da stoje u redovima, jer ih bole kukovi i koljena, jer nemaju nikoga od povjerenja tko bi im podizao mirovi­nu, jer se njihov glas ne čuje. I taj problem je ministru sitnica, a umirovljenicima Golijat, Filistejac visok 292,5 cm u oklopu od 60 kg. To je teret bankarske premoći, podložnosti političke vlasti i umirovljeničke nemoći.

     Kroz sitnice vidiš koliko je nekome stalo do tebe. Vladajuća ekipa je pokazala, kao i dvije prethodne, da im nije stalo do umirovljenika. Jer, najbolja je vlast ona koja je učinila svoj narod sretnim i u sitnicama, a osobi­to one koji su najslabiji. Vlast koja nije filistarska i ogra­ničena vlastitom moći.


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

U fokusu: Zdravstvene reforme

Pogreb Andrije Štampara? Ili procvat zdravstvenih prava i mogućnosti?

  •      Jamčite li da se javno zdravstvo izgrađeno novcima građana neće pretvoriti u privatno, nalik poznatom primjeru privatizacije društvenih poduzeća?

Sindikat umirovljenika Hrvatske proučio je tri predložena zdravstvena zakona - Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zako­n o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakon o dobro­voljnom zdravstvenom osiguranju. Iako naizgled postoje rješenja koja bi mogla donijeti poboljšanja u zdravstvena prava umirovljenika i starijih osoba, ostaju brojna otvore­na pitanja.

     Jačanje uloge domova zdravlja u koje bi se uvele i uslu­ge liječnika specijalista i omogućilo ljudima starije životne dobi da se njihovom mjestu boravka približe sve zdrav­stvene usluge, dijagnostičke i terapeutske, svakako bi bio koristan smjer. No, ostaju brojna pitanja na koja se očeku­ju transparentni odgovori predlagača. Zabrinjava moguć­nost totalne privatizacije zdravstva, poticanje razvoja du- alnog modela u kojemu javno zdravstvo gubi bitku, kao i smanjivanje prava osiguranika, osobito siromašnih i ranji­vih skupina, poput umirovljenika.

     Javno postavljamo pitanja u nadi da ćemo na hitnoj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije oso­be - dobiti i odgovore.Hoće li mogućnost osnivanja stacionara u ustanovama za kućnu njegu dovesti do smanjenja nadzora nad skrbi o paci­jentima?

 

                                                 SINDIKAT UMIROVLJENIKA JAVNO PITA: 

 

1. Zašto se prijedlozi i izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju donose po hitnom postupku?

2. Da li točno da se ovim zakonima nastoji zaštititi javno zdrav­stvo, a ne provesti nova ili totalna privatizacija?

3. Hoće li doista pacijentima biti omogućeno dobivanje speci­jalističkih usluga u domovima zdravlja, gdje će im biti dos­tupnije, pa neće morati putovati do udaljenih bolnica i biti stavljeni na liste čekanja? To bi, navodno, rasteretilo bolni­ce, smanjilo liste čekanja i donijelo uštede za cijeli sustav zdravstva?

4. Hoće li se povećati udio koji Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) plaća privatnim zdravstvenim ustanova­ma u ukupnom budžetu, a koji sada iznosi samo 2-4 posto?

5. Zašto se ukida dosadašnje ograničenje od maksimalno 30 posto udjela koncesionara u domovima zdravlja, te prepuš­tate županijama samostalnu odluku o broju koncesionara?

6. Ako je takvo ograničenje funkcioniralo, kako onda da je već 75 posto ordinacija u 4 osnovne djelatnosti primarne zdravstvene zaštite (opća praksa, pedijatrija, ginekologija, stomatologija) u koncesiji?

7. Kako tumačite da su prošle godine liječnici koncesionari obavili više preventivnih i drugih pregleda, bez slanja paci­jenata u bolnice?

8. Na koji bi način novim zakonom domovi zdravlja doista pos­tali koordinatorima za zdravlje u zajednici, povezujući sve sudionike u zdravstvenom sustavu kako bi pacijent bio pra­vodobno i kvalitetno zbrinut, bilo da se radi o liječenju kod obiteljskog liječnika, bolnici, provođenju postupaka u domu pacijenta od strane patronažne sestre, njege ili fizioterapeu­ta, ili provođenju preventive, savjetovanja i koordinacije s ostalim resorima poput škola, vrtića, domova umirovljenika i socijalnih službi?

9. Predviđa li se rad privatnih bolnica? Neće li to s vreme­nom potaknuti socijalne nejednakosti u zdravstvu, što bi posebno ugrozilo siromašne umirovljenike? Može li se zdravstvo privatizirati, a da se to ne odrazi negativno na zdravlje građana?

10. Hoćete li uvesti rad u smjenama u svim javnim zdravstve­nim ustanovama ili samo „plus“ inicijative?

11. Hoće li mogućnost osnivanja stacionara u ustanovama za kućnu njegu dovesti do smanjenja nadzora nad skrbi o paci­jentima?

12. Neće li koncesijama prestati interes za ruralna područja, pa će se time ugroziti seosko stanovništvo? Tvrdite li da će HZZO i dalje za područja s manjim brojem stanovnika izdva­jati dodatna sredstva kako bi liječnik na takvom području mogao ostvariti prihod tzv. standardnog tima?

13.Obično u slučajevima kad privatnici obavljaju poslove jav­nog zdravstva raste opasnost od nepotrebne zdravstvene potrošnje, korupcije i pojave negativnih zdravstvenih ciljeva. Kako ćete to spriječiti?

14.Zakonskim prijedlogom određuju se odgovorne osobe zdravstvenih ustanova (direktor, zamjenik direktora, poslov­ni direktor, medicinski direktor, pomoćnik direktora) te se propisuju uvjeti njihova imenovanja. Neće li se time umnož­iti broj radnih mjesta po položaju?

15. Na navedene položaje ne mogu biti imenovane osobe koje su osnivači zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava za obavljanje zdravstvene djelatnosti, odnosno koje samostal­no obavljaju privatnu praksu ili pružaju zdravstvene usluge izvan ustanove u kojoj su zaposleni. Mislite li s time stvarno dokinuti isprepletenost privatnog i javnog zdravstva na cr­no?

16.Hoće li transparentnije propisivanje i kontrola dopunskog rada liječnika, odnosno obavljanje privatne prakse izvan re­dovnog radnog vremena u javnoj zdravstvenoj ustanovi biti konačno riješeno i kako? Nije li ovo zapravo petrifikacija dvojnog rada liječnika, u javnom i privatnom zdravstvu?

17. Postoji li opasnost da se osnivanjem društava od strane HZZO-a polako privatizira npr. i dopunsko zdravstveno osi­guranje i time ugroze zdravstvena ljudska prava starijih oso­ba?

18. Jamčite li da se neće uvoditi nove ili povećavati stare parti­cipacije? Ili smanjiti „košarica”?

19. Jamčite li da se dopunsko osiguranje za starije neće dodat­no tržišno oblikovati te povisiti iznad 70 kuna?

20. Jamčite li da se javno zdravstvo izgrađeno novcima gra­đana neće pretvoriti u privatno, nalik poznatom primjeru privatizacije društvenih poduzeća?