UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Povećalo: Prevareni i poniženi, zanemareni i zlostavljani

ZAVRŠILA KAMPANJA „ZAUSTAVIMO EKONOMSKU ZLOUPOTREBU STARIJIH OSOBA!“

     Sindikat umirovljenika Hrvat­ske je još u siječnju 2013. godine krenuo u otvorenu borbu protiv ekonomskog zlos­tavljanja starijih osoba, svjed­očeći kroz svoje Pravno savjeto­valište sve učestalijim prijavama slučajeva financijskih prijevara i ekonomske zloporabe, dijelom i uslijed recesije i bujanja siro­maštva. Uz tradicionalne prijeva­re korištenjem različitih pravnih oblika - oporuka, darovnih ili pro­dajnih ugovora, ugovora o doži­votnom uzdržavanju itd. - sve je češće zloporabljen i institut ugo­vora o dosmrtnom uzdržavanju, uveden 2006. godine.

     Sindikat je prije dvije godine i službeno uputio inicijativu Minis­tarstvu pravosuđa za izmjenu i dopunu Zakona o obveznim pra­vima, a odgovor Ministarstva je stigao u trenu i - bio je negati­van. Zatražili smo ukidanje dos- mrtnog uzdržavanja, te bitna po­boljšanja u doživotnom uzdrža­vanju. Obrazloženje Ministarstva je bilo nelogično: svi koji potpišu takve ugovore su punoljetni, pa imaju pravo potpisivati što hoće, pa i na svoju štetu. Još je nevje- rojatnije zvučalo obrazloženje kako je dosmrtno uzdržavanje postojalo i ilegalno, pa su oni sa­mo to legalizirali. Hoćemo li tako legalizirati i rad na crno, pa neki će plaćati doprinose, a neki ne­će? Hoćemo li prestati s borbom protiv zelenaštva ili mahinacija banaka, samo zato što su puno­ljetni ljudi prevareni, pa neka im bude?

     Sve veći broj prevarenih i poni­ženih umirovljenika postavio je pred SUH nove zadatke: pridobi- vena je podrška Ministarstva soci­jalne politike, te potom i Pučke pravobraniteljice, a kroz medije se nastoji senzibilizirati javnost, a osobito starije osobe, da nauče prepoznati prijetnju ekonomske zloporabe, iskorištavanja, ali i za­nemarivanja.

     SUH se lani prijavio na Natje­čaj za projekate u području zašti­te, poštivanja i promicanja ljud­skih prava, kojeg je 31. ožujka raspisao Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manji­na. U kategoriji „Prevencija i suz­bijanje različitih oblika nasilja u obitelji“, projekt je na iznenađe­nje i radost SUH-a dobio gotovo maksimalan broj bodova, pa iako je riječ o simboličnom iznosu od 20.000 kuna za razdoblje od 1. rujna 2014. do 30. travnja ove godine, projektni tim je pun sa­mopouzdanja krenuo u ovaj hra­bri pothvat. SUH je pridodao i svoje volonterske snage i novce kako bi kampanja u potpunosti uspjela.

     Tako je 1. rujna 2014. pokre­nut projekt „Zaustavimo zloupo­trebu starijih osoba“, u kojem su uz nacionalnu središnjicu SUH-a i Gradsko povjereništvo SUH-a Zagreba, kao izvršni partneri sudjelovale i podružnice SUH-a Pula, Osijek i Split.

     Osnovni cilj projekta bio je pri­donijeti poštivanju i zaštiti ljudskih prava u Hrvatskoj, osobito naj­ugroženijih kategorija starijih oso­ba, s naglaskom na žene izložene financijskom i materijalnom nasilju te nasilju u obitelji, osvijestiti jav­nost o neprihvatljivosti nasilja i diskriminacije starijih osoba te unaprijediti suradnju organizacija civilnog društva i državnih institu­cija na nacionalnoj i lokalnoj razi­ni.

     Koliko smo uspjeli ostvariti cilj sprječavanja financijskog i materi­jalnog zlostavljanja starijih osoba, osobito žena 65+? Cilj je ostvaren u mjeri koliko je to moguće ostva­riti jednim projektom, no sigurno je da je osnažio interes javnosti za prepoznavanje potrebe sprje­čavanja ekonomske zloupotrebe starijih osoba, što je vidljivo iz po­jačanog interesa medija, Ministar­stva socijalne politike i mladih, Ureda pučke pravobraniteljice itd.

     Koliko smo uspjeli informirati javnost o problemu financijskog i materijalnog zlostavljanja? Naš projekt „Zaustavimo zloupotrebu starijih osoba!“ imao je javni i me­dijski karakter, a dijelom i značaj­ke kampanje usmjerene na privla­čenje pozornosti šire javnosti o problematici financijskog/materi- jalnog zlostavljanja starijih osoba. Svemu je najviše pridonio video film čiji su isječci, tonski i vizualni, emitirani u brojnim emisijama i prilozima.

     Uz informiranje na razini naših podružnica (interno), o ovome problemu smo izvijestili i putem „Glasa umirovljenika", mjesečnog glasila SUH-a (brojevi 214, 215, 216, 217, 218, 219, 220 i 221), naše web stranice www.suh.hr, objavom na Hrvatskom radiju u emisiji Treća dob, na HTV Treća dob, Z 1, TV Mreža, OTV te medi­jima koji su zabilježili naše sudje­lovanje na okruglom stolu Ureda pučke pravobraniteljice, održa­nom 17. listopada u Zagrebu, gdje smo dobili javnu podršku za inici­jativu za ukidanje dosmrtnog uz­državanja. Uslijedilo je i više de­setaka gostovanja u elektronskim i pisanim medijima (Dnevnik.hr, narod.hr, sssh.hr, indeks.hr, ne- zavisni.hr, objektivno.hr, Narodni list, Zadarski list, regionalex- press.hr, Glas Istre, Glas Slavoni­je, Slobodna Dalmacija, Radio Valpovo, Osijek.hr, zagrebačke i lokalne radio stanice, HINA). To više nije tema o kojoj se šuti.

     Koliko smo pak osvijestili i sav­jetovali potencijalne žrtve-starije osobe, kako direktno (Pravno savjetovalište SUH-a, tribine, ra­dionice) ili indirektno (posred­stvom medija)? Cilj projekta je ostvaren, jer je kroz medije velik broj starijih osoba saznao o svo­jim pravima vezano uz potencijal­ne oblike ekonomske zloupotre­be, što potvrđuje i činjenica da se za vrijeme trajanja projekta više od 80 osoba javilo telefonskim upitima ili osobno u Pravno savje­tovalište SUH-a te zatražilo savjet ili pravnu i psihološku pomoć.

     Na javnim tribinama prigodom kojih su prezentirani video film i letak sudjelovalo je 260 osoba a predstavljeni su video film i letak, te  projekt (Zagreb, Pula, Osijek, Split). Dio sudionika je temeljem svjedočenja o konkretnim slučaje­vima iz kampanjskog video-filma već tijekom radionica osvijestio primjere ekonomskog zlostavlja­nja iz osobnog ili zapamćenog is­kustva, a koje nisu do tada razaz- navali. No ovaj projekt je održiv, jer se tribine nastavljaju u najma­nje dvotjednom ritmu (npr. Samo­bor, Novi Zagreb, Velika Gorica, Krapina), pošto educirani aktivisti drže prezentacije u lokalnim za­jednicama te tako šire krug osvi­ještenih potencijalnih žrtava. Osim kroz pravno savjetovalište SUH-a, dimenzija osvješćivanja je ostvarena i u suradnji s Pučkom pravobraniteljicom (kontakt broje­vi su uključeni i u letak projekta i kampanje), a u završnoj fazi pro­jekta i s Pravnom klinikom Prav­nog fakulteta te s Hrvatskim prav­nim centrom.

     Poseban uspjeh je bila realiza­cija kvalitetnog video uratka (sni­manje filma prema vlastitom si­nopsisu, te u vlastitoj produkciji i   montaži), i to na osnovu konkret­nih slučajeva iz rada Pravnog savjetovališta SUH-a što je distri­bucijom, emitiranjem u elektron­skim medijima i na web portalima te na radionicama i press konfe­rencijama bitno utjecalo na pre­poznavanje važnosti teme i pro­jekta u javnosti, ali i omogućio kvalitetu.

     Cilj je bilo educirati aktiviste SUH-a u 4 grada (za sudionike iz pet županija) o simptomima, uzro­cima i posljedicama financijskog i materijalnog zlostavljanja starijih

     Taj cilj projekta je u potpunosti realiziran, jer su radionice održane u predviđenim terminima, izve­dene na vrlo kvalitetan način, sva­ka u trajanju od po 4-5 sati, te s interaktivnim pristupom (rad u grupama, simulacija situacija, igranje uloga), pa je ukupno edu­cirano 208 aktivista i to:

21. siječnja 2015. - Grad Za­greb (i za Zagrebačku županiju)

17.veljače 2015. - Pula (za Is­tarsku županiju)

11. ožujka 2015. - Osijek (za Osječko-baranjsku županiju)

1. travnja 2015. - Split (za Splitsko-dalmatinsku županiju).

     Javnim tribinama i radionica­ma prisustvovali su i gosti iz tije­la županija i lokalne samoupra­ve i drugih udruga, pa je tako npr. u Zagrebu sudjelovala Viš­nja Fortuna, pročelnica za društ­vene djelatnosti Grada Zagreba, u Puli u ime Grada pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Elvira Krizmanić Mar- janović, a u Osijeku Martina Pej- ić iz Upravnog odjela za zdrav­stvo i socijalnu skrb Županije te iz gradskog ureda Ana Rimac.

     Svaki polaznik radionice do­bio je na DVD-u primjerak video filma i prezentacije radionice u ppt formatu, te letke i uvjerenje o završenoj radionici, kako bi mogli temeljem istog pripremati daljnja predavanja i radionice. Time se osnažila održivost pro­jekta te postizanje svih projekt­nih ciljeva.

     Koliko smo odmakli s ciljem da promijenimo zakon koji je tako ve­likodušan prema lešinarstvu? SUH je još 16. veljače 2013. go­dine podnio Zahtjev za izmjenu obveznih odnosa na način da se ukine dosmrtno uzdržavanje te postrože kriteriji za doživotno uz­državanje, ali je inicijativa odbije­na s vrlo neuvjerljivim razlozima od strane Ministarstva pravosuđa. U međuvremenu je SUH izlobirao podršku Ministarstva socijalne po­litike i mladih glede ukidanja dos- mrtnog uzdržavanja te uvođenja preciznih odredbi za javne biljež­nike, no tijekom projekta je, u jav­nosti i na radionicama, nastavlje­na borba za zakonske izmjene i poboljšice, te je tijekom projekta postignuta potpora od strane Puč­ke pravobraniteljice (razgovori na zahtjev SUH-a u Uredu, sudjelo­vanje na okruglom stolu Pučke pravobraniteljice, priprema izvješ­ća SUH-a za godišnje izviješće Pučke pravobraniteljice Hrvat­skom saboru itd.). A bitka se nas­tavlja i kroz razne fokus grupe i tribine.

     Ovih dana SUH ide s ponov­ljenim i razrađenijim prijedlogom za izmjenu Zakona o obveznim odnosima, i u pravu kampanju za izmjenu zakona, a u tom po­gledu ostvaruje i suradnju s Ure­dom pučke pravobraniteljice ko­ja je takve preporuke predočila Hrvatskom saboru, s Ministar­stvom socijalne politike i mladih.

     Idemo dalje s kamapanjom. Na to nas obvezuje sada već stotinjak slučajeva izlistanih u arhivu Pravnog savjetovališta SUH-a, pretužne priče o ljudima koji su izgubili ne samo imovinu, već i zdravlje i dostojanstvo. (Jasna A. Petrović)