UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

OVRHA NA POKRETNINAMA: Izuzmite sve potrebno za život!

Piše: Milan Tomičić, dipl. iur., zamjenik predsjednice SUH-a

U prošlom broju glasila upoznali smo čitatelje s najpogubnijim oblikom ovrhe za ovršenika – ovrhom na nekretnini, koja za posljedicu ima to da ovršenik ostaje bez nekretnine, što može značiti i – bez krova nad glavom. No ovaj oblik ovrhe nije i najčešći, jer sam postupak je složen i skup, a u krajnjoj liniji i neizvjestan u pogledu mogućnosti naplate vjerovnikove tražbine. Stoga se u praksi mnogo češće primjenjuju drugi oblici ovrhe, npr. ovrha na pokretninama.

POSTUPAK OVRHE NA POKRETNINAMA

Za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na pokretninama i za provedbu te ovrhe mjesno je nadležan sud na čijem se području, prema naznaci u prijedlogu za ovrhu, one nalaze. Ovrha na pokretninama provodi se njihovom zapljenom, procjenom, oduzimanjem, otpremanjem, povjeravanjem na čuvanje sudu ili trećoj osobi, njihovom prodajom te naposljetku namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.

U prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelj je dužan naznačiti traži li da se oduzete nekretnine povjere na čuvanje njemu ili određenoj trećoj osobi, a pokretnine se na čuvanje mogu povjeriti i osobi koja će ih čuvati izvan područja suda koji provodi ovrhu. Prijedlog za ovrhu u kojem nije predložena koja od ovršnih radnji, sud će, ne pozivajući ovrhovoditelja da prijedlog ispravi, odbaciti.

IZUZIMANJE OD OVRHE

Ne mogu sve pokretnine ovršenika biti predmetom ovrhe. Zbog socijalnih i etičkih razloga, te omogućavanja koliko-toliko normalnog života ovršeniku i njegovim ukućanima, zakonodavac je od ovrhe izuzeo predmete osobne uporabe (odjeću, obuću, rublje itd.), stvari koje služe za zadovoljenje potreba kućanstva i koje su ovršeniku i članovima njegova kućanstva nužne s obzirom na uobičajene uvjete života njihove društvene okoline. Isto tako, od ovrhe se izuzimaju hrana, te ogrjev za potrebe ovršenika i članova njegova kućanstva za šest mjeseci. Za starije osobe osobito su značajna i sredstva komunikacije i medija, npr. telefon, televizor, radio, jer su inače socijalno isključeni.

Zaplijeniti se ne mogu niti odličja, medalje i druga  priznanja, vjenčani prsten, osobna pisma i drugi osobni spisi ovršenika, obiteljske fotografije i portreti, osobne i obiteljske isprave, pomagala koja su invalidu ili drugoj osobi s tjelesnim nedostacima nužna za obavljanje životnih funkcija, a sve su to posebno važne pokretnine za starije osobe, pogotovo one uz koje su sentimentalno vezane. Također, poštanska pošiljka ili poštanska uputnica upućena ovršeniku ne može biti predmet ovrhe prije uručenja. Nadalje, zakonom se može odrediti da i druge pokretnine ne mogu biti predmet ovrhe.

Od ovrhe se može izuzeti i gotov novac ovršenika u visini koja se smatra da je potrebna za redovan život, iako zakonodavac ne propisuje o kojem je iznosu riječ.    

PLJENIDBA I PROCJENA POKRETNINA

Prije nego što pristupi pljenidbi, sudski ovršitelj će ovršeniku predati rješenje o ovrsi, te ga pozvati da plati iznos na koji je određena ovrha, uvećan za kamate i troškove.

Sama pljenidba obavlja se sastavljanjem pljenidbenog popisa, a popisati se mogu pokretnine koje se nalaze u posjedu ovršenika, te njegove pokretnine koje se nalaze u posjedu ovrhovoditelja. No ovršenikove pokretnine koje se nalaze u posjedu treće osobe mogu se popisati samo uz njezinu suglasnost.

Popisuje se onoliko pokretnina koliko je potrebno da bi se namirile ovrhovoditeljeve tražbine i troškovi postupka ovrhe. Istovremeno s pljenidbenim popisom, vrši se i procjena pokretnina. Procjenu obavlja sudski ovršitelj, ako sud za tu dužnost ne odredi sudskog procjenitelja ili posebnog vještaka. Važno je provjeriti sve procijenjene vrijednosti, i staviti primjedbu na svaku procjenu koja se čini preniskom. Preporuča se starijim osobama da prije pljenidbe i procjene putem povjerljive osobe provjere putem interneta približne tržišne cijene svojih pokretnina.

Na pljenidbeni popis se stavljaju prvenstveno pokretnine koje predloži ovrhovoditelj, a za vrijeme popisivanja, ovršenik mora voditi računa da se ne popisuju pokretnine koje su izuzete od ovrhe, odnosno one za koje je zatražio da se izuzmu jer mu trebaju za redovan život.

PRODAJA POKRETNINA

Od dana izrade popisa zaplijenjenih pokretnina i dana njihove prodaje mora proći najmanje 15 dana. Pokretnine se prodaju usmenom javnom dražbom ili neposrednom pogodbom. Javnu dražbu provodi sudski ovršitelj, a takva prodaja određuje se ako je riječ o pokretninama veće vrijednosti. Na prijedlog ovrhovoditelja, prodaja pokretnina provodi se putem elektroničke javne dražbe.

Pokretnine se na dražbi ne mogu prodati ispod jedne polovine procijenjene vrijednosti, aispod te cijene se ne mogu prodati ni neposrednom pogodbom. Ako se pokretnine ne uspiju prodati na dražbi, odnosno neposrednom pogodbom, ovrha se obustavlja. Kupac je dužan položiti kupovninu te pokretnine uzeti odmah, a ako odmah ne položi kupovninu, dražba se smatra neuspjelom.

PRODAJA VOZILA

Osobno vozilo se može također ovršiti, osim u slučaju kad ovršenik dokaže kako mu je ono neophodno za život (npr. udaljen javni prijevoz, starija dob, teže kretanje, invalidnost). Primjerak rješenja o ovrsi dostavlja se policijskoj upravi koja vodi evidenciju o registriranim i označenim vozilima, zbog provođenja zabilježbe ovrhe. Njome ovrhovoditelj stječe založno pravo na vozilu. Nakon zabilježbe, nikakav upis promjene prava vlasništva na vozilo nije dopušten.

Po stjecanju založnog prava na vozilu, sud će ovršeniku naložiti da u roku od osam dana vozilo preda osobi kojoj je rješenjem o ovrsi vozilo povjereno na čuvanje, sa svim njegovim pripadajućim ispravama.

Ako ovršenik u dodijeljenom roku to ne učini, vozilo će biti oduzeto na bilo kojem mjestu na kojem se ono zatekne. Motorno vozilo se prodaje usmenom javnom dražbom ili neposrednom pogodbom, bez isticanja registarskog broja ili broja šasije, a sudionik u dražbi može zatražiti da ostane anoniman. Kupac je dužan položiti kupovninu i preuzeti vozilo odmah po zaključenju dražbe, te predajom vozila postaje njegov vlasnik.