UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

ODBOR ZA EKONOMSKA PRAVA UMIROVLJENIKA

Da li promijeniti dobavljača struje?      

Odbor SUH za ekonomska prava umirovljenika održao je neuobičajenu sjednicu 30. listopada u Novom Zagrebu, predstavljanjem pred tridesetak članova analizu tržišta elektro energetske ponude, a koja je kasnije prezentirana i na sjednici Predsjedništva SUH-a.

Proces restrukturiranja elektroenergetskog sektora u Hrvatskoj i uvođenje tržišnih odnosa praktički je započeo stupanjem na snagu paketa novih energetskih zakona početkom 2002. godine. Nova zakonodavna rješenja oko liberalizacije tržišta javnih usluga dovela su do situacije u kojoj su, pored HEP-a, isporuku električne energije počele nuditi i druge tvrtke, tako da je danas u Hrvatskoj registrirano 18 tvrtki od kojih su samo četiri vrlo aktivne (HEP energija d.o.o., GEN-i d.o.o., RWE energija te Hrvatski telekom).

I dok je takav razvoj situacije izazvao u javnosti  početne pozitivne ocjene, jer je otvorio put demonopolizacije tržišta, ubrzo su se počele manifestirati slabosti postojećeg sustava; pokazalo se da paket energetskih zakona iz gore navedene 2002 godine nije primjenjiv, jer nedostaju brojni podzakonski akti, dobar dio tehničke regulative te oblik  praktičnog oblika primjene zakona.

Pokazalo se da su osnovne pretpostavke za razvoj tržišta  u najmanju ruku upitne: otvorenost tržišta je mala (udio povlaštenih potrošača je samo 10% ukupne potrošnje),  HEP još ni izdaleka nije obavio zadano restrukturiranje. Unatoč takvim okolnostima, predstavnici navedenih stranih tvrtki (Austrija, Njemačka, Slovenija) počinju intenzivnu kampanju, posjećuju domaćinstva, nude uvjete kojima mnogi sugrađani, u prvom redu upravo umirovljenici i osobe starije dobi, ne mogu odoljeti; sklapaju se prvi ugovori s nekim od navedenih ponuđača, a raskidaju oni s HEP-om. Istina, nakon više mjeseci takve prakse i prvih novih računa, dio građana se našao u neugodnoj situaciji pa su pokušali raskinuti nove ugovore. U krugovima našeg članstva pojavile su se dileme i nedoumice oko visine obračunatih cijena, uz osjećaj nesigurnosti oko isporuke.

Na tragu takvih zbivanja te stalnog praćenja problematike egzistencije naše generacije, u SUH-u smo došli do spoznaje da na temu novonastale pravno-gospodarske situacije nedostaju prave informacije te je, odlukom donesenom na 15. sjednici Predsjedništvo SUH-a zadužilo Odbor za ekonomska prava da pripremi cjeloviti informaciju koja će doprijeti do članstva i ostalih građana.

Izlagač i moderator teme, dipl. ing. Josip Moser, član Odbora i jedan od vodećih stručnjaka tog područja u zemlji, predočio je sve bitne sastavnice novonastale tržišne situacije; kroz konkretne primjere i izračune  je predočio moguće odgovore na dileme umirovljenika da li ili ne promijeniti dobavljača struje.

Nakon žive i konstruktivne rasprave, sudionici sastanka/predavanja su proširili svoja saznanja i razinu sigurnosti kod donošenja konačne odluke; a sudeći prema  reakcijama i najavama na kraju susreta, većina će umirovljenika do daljnjega, zbog osjećaja neizvjesnosti cijena i sigurnosti opskrbe, ostati pri sadašnjem operateru.

Predsjedništvo SUH-a je  na 17. sjednici od 6. studenoga o.g. razmotrilo analizu Odbora za ekonomska prave, te je dopunilo saznanjima i informacijama s internetskih portala i medija, a koja ipak ukazuju na mogućnosti nabavke nešto jeftinije struje od nekih novih dobavljača (od 5-10%), što i nije za zanemariti u slučajevima kad se ne mora potpisivati vremenski obvezujući ugovor. (Hrvoje Dusper)