UVODNA RIJEČ

Kad si siguran i kad te nije strah

     Zašto su dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, uputile čestitke Andreju Plenkoviću povodom pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima? Ne samo iz pri­stojnosti, već zato jer je iskustvo s Premijerom-Građevinom iz 2015. duboko ostalo u memoriji ovog naroda, ali ne kao pošalica uz kavu, već kao bolni osjećaj nesigurnosti.

     Nije bitno jesu li starije osobe diljem Hrvatske masovno dale svoje povjerenje upravo Plenkoviću, a jesu. Nije bitno niti je li njegov prosječni glasač nižeg obrazovanja, gdje je svaki deveti završio tek osnovnu školu, a jedva 26 posto ih ima fakultet, a baš je tako. Nije bitno je li u Sabor s njihove liste ušlo samo 9 žena od 66 sabornika, iako je sve to bitno. Najbitnije je da je    Hrvatska nasuprot strahu birala - sigurnost. HDZ nije samo odglumio predizbornu kampanju „Sigurna Hrvatska", već nam je svima ponudio kontinuitet, stabilnost i sigurnost. Vlada će biti formirana „preko noći", bez navlačenja i odugovlačenja, tr­govanja i korupcije na javnoj trpezi. To je ono što je pobijedilo sve druge stranke: taj osjećaj kad si siguran i kad te nije strah.

     Tek je iz rezultata ovih izbora moguće iščitati koliko je straha u narod unijela retorika Domoljubnog pokreta i dijelom Mosta, koliko su istupi Hasanbegovića, Glasnovića i Zekanovića i Ruže Tomašić, pa onda i Škore i Raspudića o silovanim ženama i po­bačaju, unijeli gađenja i nemira u duše građana. I tek je sada posve jasno da nije narod glasao za HDZ zbog korone, već zbog želje za normalnom zemljom. Tu normalnost je u ovom trenutku jamčio samo HDZ.

     Točno je i da je 40 posto glasača SDP-a (Restart) starije od 60 godina, jer je tamo ponuđeni jelovnik bio ravan bakanalijama starih Rimljana. Kao da je ponuda za umirovljenike napuhavana jer su im na listama bila uglavnom stara, potrošena lica, pa su ispisali svoju listu želja.

     Tako je jedina umirovljenička čestitka otišla Plenkoviću. Po­bjednicima i treba čestitati. U čestitki je pisalo i da ih podsjećamo kako je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u RH pao ispod 38 posto, da više od polovice umirovljenika prima miro­vinu nižu od hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.485 kuna, da je previše kontejner-umirovljenika, poniženih i prevarenih.

     Izrazili smo nadu da će nova Vlada pronaći načina da po­veća mirovine i uvede pravednije usklađivanje s rastom plaća, a svakako bi trebalo uvesti i novi model obiteljskih mirovina. Zatražili smo prijenos vlasničkih prava nad domovima za starije i nemoćne na županije i Grad Zagreb i još puno toga što bi se trebalo naći na dnevnom redu savjetodavnog tijela Vlade, Na­cionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Jer sigurnost nije samo floskula. Sigurnost ima cijenu i vraća dostojanstvo i blagostanje. Najvažnije je pravovremeno se zaštititi od onih koji se hrane vašim osjećajima nesigurnosti. Upravo to su glasači učinili.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

PODODBOR ZA ZDRAVSTVO SUH-a:

SUH podržava izlazak zdravstvene kune iz državne riznice

Pododbor za zdravstvo SUH-a, održan 4. studenoga, na dnevnom je redu imao važne točke te se očitovao o pitanjima koja su 6. studenoga prezentirana na 17. sjednici Predsjedništva SUH-a, te su o njima zauzeta stajališta. Dr. Peter Brinar, predsjednik Pododbora, te član dr. Nikola Mandić priredili su i pisana razmišljanja, što omogućilo ostalim članovima, dr. Vlasti Vučevac, dr. Vladimiru Šalamonu, te potpredsjednice SUH-a Biserki Budigam, još kvalitetniju raspravu.

U žiži interesa našao se izlaz HZZO-a iz državne riznice i tu nije bilo dvojbe. Kako je objasnio Brinar, do 2008. novac od zdravstvenog doprinosa bio je na računu HZZO-a. No, zbog manjka u državnoj riznici odlučeno je da se oko 22 milijarde kuna zadrže u riznici zbog „ krpanja“ rupa za razne izdatke, pa se tako novac namijenjen liječenju bolesnika i struci trošio i za nemedicinske namjene. K tome na teretu HZZO-a je i dio izdvajanja i sfere socijalne i mirovinske skrbi, pa je deficit zdravstva postajao se izraženiji, nanoseći štetne posljedice po osiguranike nepružanjem optimalne i pravovremene zdravstvene usluge. Vraćanjem zdravstvene kune u zdravstveni fond zdravstvena će se potrošnja učiniti transparentnijom, a HZZO odgovornijim. Stoga je prijedlog Pododbora u potpunosti prihvaćen i od strane Predsjedništva SUH-a, te će se podrška izlasku HZZO-a iz državne riznice i javno podržavati.

Drugo je pitanje također u središtu zanimanja javnosti i odnosi se na pravo zdravstvenih kadrova na priziv savjesti.Odbijanje sve više liječnika da obavljaju pobačaje, nakon što su desetljećima ti isti vršili pobačaje sukladno zakonu, nezakonito je i blasfemično – naglasio je Brinar te zaključio kako pobačaj mora biti obavljan u javnim bolnicama  te priziv savjesti nije i ne može biti razlogom za kršenje zakona i prava čovjek. Predsjedništvo SUH-a je prihvatilo takvo stajalište, naglasivši da priziv savjesti ne može biti prihvaćen kao razlog nečinjenja ni jedne zdravstvene usluge, jer sutra netko može odbiti dati transfuziju ili bilo koju drugu zdravstvenu uslugu, a što je onda od interesa za svakog osiguranika.

Kad je pak riječ o outsourcingu u zdravstvu, Pododbor je mnijenja kako je opravdano sve usluge izvan uže zdravstvene djelatnosti „preseliti“ drugim trgovačkim društvima, jer bi se tako ostvarile bitne uštede. - U bolnicama treba zapošljavati tek  minimalni i nužni broj nemedicinskog kadra (pravnici, činovnici, obrtnici, kuhari i čistačice itd.), a trenutno u zdravstvenoj djelatnosti kod nas radi oko 30 posto nezdravstvenog kadra, dok je u EU prosjek najviše do 15 posto.

Pododbor je izrazio i podršku Sindikatu liječnika, osuđujući nepriznavanje njihove reprezentativnosti, te držeći kako je svaki socijalni dijalog bez njihovog sudjelovanja insuficijentan. Najposlije, Pododbor je razmotrio i šira društvena pitanja poput funkcioniranja Crvenog križa, očuvanja Hrvatske poštanske banke kao jedine hrvatske banke itd.