UVODNA RIJEČ

Vitez na drvenom konjiću

Piše: Jasna A. Petrović

     Jesensko-zimska sjednica Sabora počela je aktualnim pri- jepodnevom, a pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i mi­nistrima postavilo je 38 zastupnika iz oporbenih stranaka i stranaka vladajuće koalicije, a hrvatski akademik i vitez te pot­predsjednik Sabora Željko Reiner svoje pitanje je iskoristio da bi nabrojao sva postignuća Vlade. Povećan je kreditni rejting, pove­ćane su plaće, zabilježen je veliki gospodarski rast. I baš je lijepo kad je tako ugledan i pametan član HDZ-a stubokom vjeran svo­joj stranci i njezinoj Vladi.

     I onda se Reiner u čudu pita zašto netko građanima plasira teze da je sve u Hrvatskoj loše, a što je najgore ne može shvatiti kako ti isti građani ponekad u to povjeruju i ne vide da im je bolje!

     Pa je Reiner zamolio ministra gospodarstva Darka Horvata da mu na istoj sjednici objasni taj fenomen. Horvat mu je odgovorio da je točno kako postoji taj fenomen malodušja i da će se kroz ovu i sljedeću godinu Vlada boriti za bolji standard malog čovje­ka i izrazio nadu da će uspjeti još više podići minimalnu i prosječ­nu plaću. Reiner je bio samo djelomično zadovoljan odgovorom, jer da mu nije jasno zašto primjerice povećanje plaća od 11 posto nikoga ne dira i to je fenomen koji on ne može shvatiti. "Ne mogu shvatiti da ljudi koji su dobili 200, 500, 800 kuna veću plaću da im se naprosto čini da to nije važno", kazao je Reiner.

     Tako je zborio vitez na drvenom konjiću, koji stalno jaše na mjestu. Hopa, cupa, baš je život lijep. Tako je govorio akademik koji živi u svojoj ružičastoj bajci gdje nema gladnih i siromašnih, gdje nikome nije zima i svi imaju podno grijanje u kupaoni. Re- iner u svojem čuđenju nije primijetio da po dobi pripada u sve masovniju skupinu građana poodmakle dobi u kojoj sa svojim mjesečnim prihodima od kojih 25.000 kuna naprosto strši, jer uprihođuje u 30 dana njihovu godišnju mirovinu. I nije primijetio da su prosječni umirovljenici dobili polugodišnje povećanje mi­rovine od 60 kuna prosječno, od čega ne mogu kupiti ni drvenog konjića za jahanje na mjestu.

     Reiner ne zna da njegova generacija kopa po kontejnerima, a zimi se vozi u beskonačne krugove tramvajima, kako bi uštedili na grijanju. No, zato to zna aktualna predsjednica Kolinda, jer ona svoje mjesto u tramvajima prepušta razigranim staricama i star- čekima - za razliku od njemačkog ili finskog predsjednika te vrlo ekološki i socijalno osjetljivo ostatke hrane uvijek pomno spakira u odvojenu vrećicu da bi bila na dohvat siromasima namjernici­ma.

     Kolinda je bila najavljena da će doći prije koji tjedan na Ge- rontološki tulum u Zagrebu, no u zadnji tren je otkazala. Ima preča posla, nego promatrati umirovljenike čak i kad plešu i reci­tiraju. Zapravo, čuđenju nikad kraja, otkud im uopće za to snage. Uz sve fenomene koji bujaju u Hrvatskoj, sada imamo i fenomen malodušja po ministru Horvatu, a i definitivno zabetonirani feno­men političke elite koja ignorira i zanemaruje svoje stare.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

PLUS I MINUS

Što je/nije realizirano iz Kukuriku „Plana-21“?

Željko Šemper, zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika, izradio je pregled ostvarenih planova i obećanja iz „Plana-21“ Kukuriku koalicije, te ga prezentirao na ovogodišnjoj skupštini svoje stranke. Slažemo se i ne slažemo, no, ipak prvo pogledajmo što piše u Planu:

Što je obećano?

Treba otkloniti tri glavna problema – za nove mirovine urediti održiviji i pravedniji sustav ostvarivanja mirovinskih prava, za stare mirovine osigurati  održiv sustav usklađivanja i optimalan odnos ostvarivanja mirovina iz prvog stupa te  jasno razlikovati mirovinska prava iz mirovinskoga sustava od prava utvrđenih posebnim zakonima.

- Dinamika unapređenja mirovinskoga sustava bit će najpovezanija s dinamikom ostvarivanja ukupnoga gospodarskoga programa, rastom gospodarskih aktivnosti i rastom zaposlenosti.

- Ukinut će se sadašnji sustav povlaštenih mirovina za saborske zastupnike, članove Vlade i suce Ustavnoga suda.

- Odgovorit će se i na pitanja vezana uz financiranje mirovina, kao i na pitanja vezana uz sve izraženije zahtjeve prema individualizaciji mirovina s jedne strane, te održavanju potrebne razine solidarnosti i primjerene visine mirovina s druge.

- Postojeća razina mirovina neće se smanjivati, a provodit će se odgovarajući održivi sustav usklađivanja visine mirovina s inflacijom i troškovima života.

- Osobito pažljivo razmotrit ćemo prilagodbe nekih parametara mirovinskog sustava, u prvom redu mirovinske dobi i mirovinskoga staža, promičući vrijednost punog radnog staža i za muškarce i za žene.

- Zauzet ćemo se za institucionalizaciju fleksibilnog odlaska u starosnu mirovinu, nagrađujući dulji radni staž od punog staža te primjerenije rješavati penalizaciju pri prijevremenom odlasku u mirovinu vezano uz puni radni staž.

- Mirovinski sustav mora biti pravedan i održiv, ali i osjetljiv na spolne razlike. Zato ćemo razmotriti mogućnosti fleksibilnijeg odlaska u mirovinu, posebno radno opterećenih žena.

- Cilj nam je postupno povećavati iznos prosječne mirovine u odnosu na iznos prosječne plaće.

- Zauzet ćemo se za uspostavu tzv. nultog potpornog stupa iz kojeg bi osiguranici, uz provjeru imovine i dohotka ili pak na načelima univerzalizma, dobivali temeljnu potporu financiranu porezima. Taj bi stup obuhvatio i stare poljoprivredne mirovine ostvarene do 1999. godine. (ideja „socijalne mirovine“ još iz Račanovog doba).

- Riješit ćemo i problem mirovina građana Republike Hrvatske koji primaju nerazmjerne, niske mirovine iz država nastalih nakon raspada bivše SFRJ.

- Dodatak na mirovinu uključit ćemo u mirovinu i o tome izdati rješenja.

- Utvrdit ćemo minimalnu osnovicu za uplatu doprinosa po kvalifikaciji osiguranika.

- Smanjivat ćemo zdravstveni doprinos umirovljenika.

- Preuzimamo obvezu stvaranja uvjeta za bolje mirovine iz drugoga stupa sudjelovanjem radnika, poslodavaca i države. Odgovarajućim olakšicama stimulirat će se mirovinska štednja u trećem stupu. 

Što je ostvareno?

Što je od svega toga realizirano? Prema kolegi Šemperu, koji se za umirovljenička prava u dosadašnjem mandatu za saborskom govornicom borio 121 put, ostvareno je puno. Po nama, nedovoljno.

  1. Ukinut je sustav povlaštenih mirovina za saborske zastupnike, članove Vlade i suce Ustavnog suda – već 25. siječnja 2012. usvojene su izmjene Zakona o pravima i dužnostima zastupnika.
  2. Postojeća razina mirovina nije se smanjivala, ali nije niti provođen odgovarajući održivi sustav usklađivanja visine mirovina s inflacijom i troškovima života – od 2012.-2013. mirovine su povećane za 4,3% i s 2.156 kn porasle su na 2.266 kn. U 2014. nije bilo nikakvih usklađivanja. Iako je obećano da će se u novom ZOMO-u usvojiti nova varijabilna formula usklađivanja u omjeru 70:30 umjesto štetne „švicarske“ 50:50, i švicarska formula je zadržana i primijenjena ove godine, pa su mirovine praktički bile zamrznute.
  3. Po novom ZOMO-u odlazak u prijevremenu mirovinu s 41 godinom staža i 60 godina života može se ostvariti bez penalizacije. Odredba uz ove uvjete važi za oba spola pod jednakim uvjetima. SUH je to smatrao diskriminirajućim za žene te zatražio ocjenu ustavnosti.
  4. Prema novom ZOMO-u nagrađuje se po 0,15% svaki mjesec rada nakon 41 godine staža, uz uvjet navršenih 60 godina života, kao i rad nakon 65. godine života i sa 35 godina staža.
  5. Za neke kategorije prijevremenih umirovljenika smanjena je penalizacija: dok je prije za staž od 40 i više godina iznosila do 9%, po novom ZOMO-u penalizacija je povećana za manji broj godina staža - i do 20,4%, a smanjena je za 39-40 godina za muškarce i za 38-40 godina za žene, a za 41 i više godina staža  penalizacije nema.
  6. Prema novom ZOMO-u u tijeku 2014. godine razdvojit će se mirovine na one ostvarene po općim propisima i na one ostvarene po posebnim propisima, pod povoljnijim uvjetima, koje se neće usklađivati dok rast BDP-a ne bude 2% ili deficit manji od 3%.
  7. Obećanje da će se založiti za uspostavu tzv. nultog potpornog stupa za građane starije od 65 godina života i bez godina radnog staža, gdje bi uz provjeru imovine i dohotka dobivali potporu financiranu iz poreza – zbog velikih problema državnog proračuna ovo obećanje zasad nije realizirano. Takva tzv. socijalna mirovina u Sloveniji se zove „državna mirovina“ i iznosi 172 eura te ide na teret socijalnoj skrbi, a ne na teret mirovinskom osiguranju.
  8. Analizom podataka HZMO-a utvrđeno je da razlika od 322 kn između starih i novih mirovina - gdje stari umirovljenici za prosječno 16 godina staža imaju prosječnu mirovinu od 1.000 kn, a novi umirovljenici za 21 godinu staža mirovinu od 1.322 kn. Tako po godini staža stari umirovljenici primaju 62,50, a novi 62,95 kn. Pitanje „okradene“ prve vrijednosti AVM-a nije niti dotaknuto.
  9. Nije realizirano obećanje da će se  riješiti problem mirovina građana RH

koji primaju mizerno niske mirovine iz država nastalih raspadom bivše SFRJ

10. Dodatak na mirovinu od 4-27%  uključen je u mirovinu – neposredno pred parlamentarne izbore kad je HDZ-ova Vlada kao „izborni adut“ uključila dodatak u mirovinu.

  1. 11.  Obećanje kako će se utvrditi minimalna osnovica za uplatu doprinosa prema  kvalifikaciji osiguranika nije realizirano.
  2. 12.  Obećanje da će se smanjivati zdravstveni doprinos umirovljenika  zasad ovo obećanje nije realizirano, jer Ustavni sud nije pozitivno riješio zahtjev SUH-a i HSU-a o ocjeni (ne)ustavnosti ove odredbe zakona, a nije postojala niti politička volja za rješenje.
  3. 13.  Obveza stvaranja uvjeta za bolje mirovine iz drugog stupa, sudjelovanjem radnika, poslodavaca i države – nije izvršena, već je taj model drugog stupa izmjenama zakona učinjen rizičnijim.

14. Obećanje kako će se odgovarajućim olakšicama stimulirati mirovinska štednja u trećem stupu – nije realizirana, ni od strane države, niti uključivanjem poslodavaca 

No, prema Šemperu, realizirane su neke stvari kojih i nije bilo u „Planu-21“:

- 2012. riješen je problem naknada na Zavodu za zapošljavanje, gdje su žene s navršenih 55 godina života zbog neusklađenosti dvaju zakona iz 2011. godine ostajale bez naknade i ikakvih sredstava za život.

- U 2012. povećana je porezna granica za mirovine sa 3.200 kn na 3.400 kn.

- U 2014. se osobni odbitak umirovljenika povećao s 3.400 na 3.800 kn

- 2013. je Pravilnikom Ministarstva financija  (na zahtjev SUH-a i HSU-a) onemogućena ovrha na više od 1/3 mirovine ili plaće, što je bio prevelik problem građana RH, a posebno umirovljenika. Ostaje problem netransparentnosti ovršenog iznosa.

- Formiran je Centar za medicinska vještačenja koji verificira rješenja korisnika invalidskih mirovina te će vršiti reviziju dvojbenih invalidskih mirovina, a svake tri godine svih ostalih.

- Inicijativom umirovljeničkih udruga i HSU-a, u novom ZOMO-u umirovljenicima koji to žele i mogu omogućen je i reguliran rad bez obustave mirovine korisnicima starosne i invalidske mirovine (kad se utvrdi preostala radna sposobnost). Međutim, iz prava na rad su izuzeti prijevremeni umirovljenici, čime se diskriminira kategoriju koja ima najviše staža i uplaćenih doprinosa. SUH je u vezi toga podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti.

- Prijedlogom HSU-a u novom ZOMO-u zaposlenici koji su neposredno pred mirovinu zbog stečaja tvrtke ostali bez posla, a ni nakon dvije godine provedene na Zavodu nisu pronašli posao, uz potrebne uvjete imaju pravo odlaska u prijevremenu starosnu mirovinu bez penalizacije.

Ovoga puta nećemo navesti listu onoga što je moglo i trebalo biti promijenjeno, ali nije. Nećemo niti o onome što je usvojeno, a bilo bi bolje da nije; političke odluke i mjere koje su nanijele štete, a ne probitke. Plus i minus – u cjelini ipak pomak na bolje, ali, katkad u pogrešnom smjeru i bez dovoljno socijalne osjetljivosti. O tome govori činjenica da mirovine nisu rasle, da je realna vrijednost mirovina pala, a umirovljenici su sve siromašniji.