UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 PROJEKT SUH-A: Zaustavimo zloupotrebu starijih osoba

 Osvijestiti, informirati, savjetovati, obraniti!

Piše: Marina Tripović

SUH je 1. rujna pokrenuo projekt „Zaustavimo zloupotrebu starijih osoba“, u kojem uz središnjicu, Gradsko povjereništvo Zagreba, kao partneri sudjeluju i podružnice iz Pule, Osijeka i Splita. Projekt je prijavljen u sklopu Natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava udrugama za provedbu projekata u području zaštite, poštivanja i promicanja ljudskih prava za 2014. godinu kojeg je 31. ožujka raspisao Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, uz rok prijave 29. travnja. Prijavljen u kategoriji „Prevencija i suzbijanje različitih oblika nasilja u obitelji“, projekt je na naše iznenađenje i radost dobio gotovo maksimalan broj bodova, pa iako je riječ o simboličnom iznosu od 20.000 kuna za razdoblje od 1. rujna 2014. do 30. travnja 2015. godine, ponosni smo jer nam je otvorio vrata i dao vjetar u leđa da se i ubuduće uspješno upuštamo u slične pothvate.

Cilj – osvijestiti javnost i spriječiti nasilje

Temeljna ideja i cilj ovoga projekta je pridonijeti poštivanju i zaštiti ljudskih prava u Hrvatskoj, osobito najugroženijih kategorija starijih osoba, s naglaskom na žene izložene financijskom i materijalnom nasilju. Kada govorimo o starijoj populaciji, osvješćivanje javnosti o ovome problemu te njegova prevencija i suzbijanje su osobito važni jer se udio starijih u ukupnoj populaciji neprekidno povećava – posebno u uvjetima ekonomske krize.

U Hrvatskoj je zlostavljanje starijih osoba ugrađeno u Zakon o zaštiti nasilja u obitelji (NN 137/09, 14/10, 60/10), gdje je definirano kao „svaki oblik tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja“, međutim, kako je naglasak stavljen prvenstveno na žene i djecu, zakonska regulativa je izostala. Udio starijih od 65 godina je prema popisu stanovništva iz 2011. po prvi puta premašio udio mlađih od 14, s udjelom od 17,7 posto, koji progresivno raste. Nasilje nad starijim osoba u obitelji „otkriveno“ je tek 70-ih godina prošlog stoljeća, a razlozi zbog kojih se ono tek odnedavno prepoznaje i priznaje je mnogo. Među razlozima se krije prvenstveno jedan uvriježeni negativan stav društva prema starijima, koje se nerijetko percipira kao društveni teret, ali i šutnja samih žrtvi koje, bilo zbog osjećaja srama, krivice ili straha od mogućih posljedica ne prijavljuju slučajeve nasilja. Međunarodna istraživanja su otkrila zabrinjavajući podatak kako se nasilje nad starijima te njihovo zanemarivanje u čak i do 80 posto slučajeva odvija u krugu obitelji, a među nasilnicima su često i susjedi te „prijatelji“ žrtve. Istraživanja su pokazala i to kako su upravo starije žene dvostruko češće žrtve financijskog nasilja.

Ovim projektom poseban naglasak je stavljen na informiranje javnosti o neprihvatljivosti nasilja i diskriminacije na temelju dobi, tj. ageizma, te rad na unaprjeđivanju suradnje organizacija civilnog društva s državnim institucijama na nacionalnoj i lokalnoj razini, i to putem informativno-edukativnih aktivnosti te edukaciju aktivista-volontera koji u okviru udruge rade u neposrednoj interakciji sa starijim osobama. U smislu podizanja svijesti javnosti o pojavi financijskog i materijalnog zlostavljanja starijih, projekt će posebnu pažnju posvetiti i uzrocima, posljedicama te znakovima upozorenja, kako bi se izbjegle teže posljedice po stariju osobu – naime, ovaj oblik zlostavljanja nerijetko za sobom povlači i zanemarivanje, ali i psihičko i fizičko nasilje. Kako u većinu ciljanih korisnika spada posebno ranjiva kategorija starijih žena, projekt indirektno doprinosi osnaživanju ženskih ljudskih prava.

Kampanjom i edukacijom do uspjeha

Projektne aktivnosti konkretno uključuju izradu edukativnog video klipa od 5-10 minuta u 100 kopija, izradu i tiskanje informativnog letka u 5.000 kopija, osposobljavanje aktivista-volontera za pomaganje i savjetovanje postojećih i potencijalnih žrtava nasilja kroz poludnevne radionice u gradovima-sudionicima - Zagrebu, Splitu, Osijeku i Puli,  javnu prezentaciju videa i letka u navedenim gradovima, u periodu od siječnja do travnja iduće godine, te njihovu distribuciju u 50 aktivnih podružnica diljem Hrvatske. Jedan od glavnih ciljeva projekta u konačnici je i iniciranje izmjene Zakona o obveznim odnosima u vezi instituta dosmrtnog i doživotnog uzdržavanja, radi ograničenja njihove zloupotrebe, kao i iniciranje rasprave o potrebi izmjena Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. U podružnicama-partnerima su izabrane operativne osobe koje će organizirati projektne aktivnosti u svojim gradovima - potpredsjednica SUH-a i predsjednica Odbora za socijalna i  zdravstvena prava i sustav Biserka Budigam vodit će aktivnosti u Zagrebu, Zorica Drandić u Puli, Miroslava Rađenović u Osijeku te Ljiljana Radaš u Splitu.

Projekt ima javni i medijski karakter te će se, uz distribuciju video-klipa i letka na privlačenje pozornosti šire javnosti usmjeravati i putem priopćenja te drugog informativnog materijala. Vidljivost projekta će se osigurati kroz medijske najave na nacionalnoj i lokalnoj razini, koje će biti odaslane svim važnijim tiskanim i elektronskim medijima, kroz izvještaje s događanja, obavijesti u Glasilu SUH-a, na web stranici, u glasilu drugih udruga i organizacija s kojima SUH surađuje te informacijama o inicijativama upućenim mjerodavnim i nadležnim tijelima i institucijama.

Ovo je tek početak

S obzirom da SUH već 22 godine djeluje diljem Hrvatske, te predvodi aktivnosti umirovljenika i starijih osoba kroz 120 registriranih podružnica, od kojih pedesetak vrlo aktivnih, projekt će doprinijeti tome da se pitanje prevencije i zaštite od zloupotrebe starijih osoba i izloženosti nasilju unese u redovite programe aktivnosti, od nacionalne razine udruge do razine podružnica, te u programe rada postojećih pravnih i psiholoških savjetovališta SUH-a. Osvješćivanjem i savjetovanjem kroz redovite aktivnosti SUH-a osigurat će se održivost svih projektnih postignuća, a zbog značenja problema materijalnog nasilja nad starijim osobama te važnosti socijalne uključenosti starijih, SUH će nastojati nadograditi ovaj projekt kroz buduće projekte iz socijalnih fondova Europske unije.

Pravno savjetovalište SUH-a utješilo je i obranilo mnoge članove, ali kad su svi napori uzaludni, kao što je to u brojnim slučajevima manipulacija starijim osobama kroz institute dosmrtnog i doživotnog uzdržavanja, kako od članova obitelji, tako i od pravnog i socijalnog establišmenta, preostaje pokrenuti široke aktivnosti te promijeniti i zakonodavni okvir i društvenu svijest.