UVODNA RIJEČ

Nemao pa nemao

Piše: Jasna A. Petrović

 

     Stara je narodna kletva zloslutnica: „Dabogda imao, pa nemao." Točno je da ona sustigne mno­ge, iako je teško reći što je to„nemao", kad si pret­hodno puno „imao". Gle Vidoševića, čak mu odredili da je sve pošteno zaradio; pogledaj Todorića i njegovu princezu. Možda su najgore prošli Pevec i njegova Viš­nja. Strašna je, ipak, ta kletva, gora od najcrnje noćne more u koju se nekima pretvorio život od potresa u Zagrebu u ožujku prošle godine, da bi se u još straš- niji usud okrenuo život na tisuće novih beskućnika iz okolice Siska.

     No, što je s onima koji nisu ni imali, pa sada ne­maju ništa? Gdje je granica između imao pa nemao? Banija je ovih dana velika škola vrijednosti, a pouka je jednostavna. Kad pita siromah zašto je siromašan, mudrac mu odgovara da je to zato jer nije naučio da­vati. Bogatstvo Hrvatske su ljudi koji su obilazili kuće po blatnjavima makadamima i putovima i nudili sebe, svoje ruke, svoje srce. I recimo otvoreno, svatko to zna, većina nastradalih su srpske nacionalnosti, siromašni i desetljećima izvan sustava ostavljeni ranjivi ljudi. Nji­ma se nisu gradili putovi, dovodila struja, pa niti voda. U zbitim zemljanim kućercima živjeli su ostavljeni i zaboravljeni, uz ponekog dobrotvora koji bi im ugra­dio solarni panel. Stari ljudi. Uskladišteni u prošlosti, zadovoljni sa svakom dobrotom na koju se namjere.

     Hrvatsko bogatstvo su dobri ljudi svih generacija, volonteri, obični ljudi iz svih krajeva Hrvatske, a hrvat­sko siromaštvo su neke institucije i političari koji su čak i novinare koji su časno odradili svoj posao u ovom uneređenom svijetu pandemije i potresa optužili za destrukciju zbog naziva Banija, a ne Banovina.      Neće­mo spomenuti ime ugledne autorice takve sramotne ocjene, ali ćemo reći da dobra Hrvatska traži dobru vlast. Nećemo uopćavati kako se vlast apsolutno nije snašla, jer mnogi su se pokrenuli koliko su mogli i zna­li. Problem je što ne znaju. Što su neke stvari u sustavu izvrnute, pa su i vrijednosti posustale.      Možda je naj­bolji primjer koliko je sustavno zapostavljana Banija u činjenici da tamo na jednog umirovljenika dolazi 0,93 radnika. Tamo se nije gradilo i razvijalo. Tamo stoga ne vrijedi kletva - dabogda imao, pa nemao, već dabog­da nemao pa nemao.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 PROJEKT SUH-A: Zaustavimo zloupotrebu starijih osoba

 Osvijestiti, informirati, savjetovati, obraniti!

Piše: Marina Tripović

SUH je 1. rujna pokrenuo projekt „Zaustavimo zloupotrebu starijih osoba“, u kojem uz središnjicu, Gradsko povjereništvo Zagreba, kao partneri sudjeluju i podružnice iz Pule, Osijeka i Splita. Projekt je prijavljen u sklopu Natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava udrugama za provedbu projekata u području zaštite, poštivanja i promicanja ljudskih prava za 2014. godinu kojeg je 31. ožujka raspisao Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, uz rok prijave 29. travnja. Prijavljen u kategoriji „Prevencija i suzbijanje različitih oblika nasilja u obitelji“, projekt je na naše iznenađenje i radost dobio gotovo maksimalan broj bodova, pa iako je riječ o simboličnom iznosu od 20.000 kuna za razdoblje od 1. rujna 2014. do 30. travnja 2015. godine, ponosni smo jer nam je otvorio vrata i dao vjetar u leđa da se i ubuduće uspješno upuštamo u slične pothvate.

Cilj – osvijestiti javnost i spriječiti nasilje

Temeljna ideja i cilj ovoga projekta je pridonijeti poštivanju i zaštiti ljudskih prava u Hrvatskoj, osobito najugroženijih kategorija starijih osoba, s naglaskom na žene izložene financijskom i materijalnom nasilju. Kada govorimo o starijoj populaciji, osvješćivanje javnosti o ovome problemu te njegova prevencija i suzbijanje su osobito važni jer se udio starijih u ukupnoj populaciji neprekidno povećava – posebno u uvjetima ekonomske krize.

U Hrvatskoj je zlostavljanje starijih osoba ugrađeno u Zakon o zaštiti nasilja u obitelji (NN 137/09, 14/10, 60/10), gdje je definirano kao „svaki oblik tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja“, međutim, kako je naglasak stavljen prvenstveno na žene i djecu, zakonska regulativa je izostala. Udio starijih od 65 godina je prema popisu stanovništva iz 2011. po prvi puta premašio udio mlađih od 14, s udjelom od 17,7 posto, koji progresivno raste. Nasilje nad starijim osoba u obitelji „otkriveno“ je tek 70-ih godina prošlog stoljeća, a razlozi zbog kojih se ono tek odnedavno prepoznaje i priznaje je mnogo. Među razlozima se krije prvenstveno jedan uvriježeni negativan stav društva prema starijima, koje se nerijetko percipira kao društveni teret, ali i šutnja samih žrtvi koje, bilo zbog osjećaja srama, krivice ili straha od mogućih posljedica ne prijavljuju slučajeve nasilja. Međunarodna istraživanja su otkrila zabrinjavajući podatak kako se nasilje nad starijima te njihovo zanemarivanje u čak i do 80 posto slučajeva odvija u krugu obitelji, a među nasilnicima su često i susjedi te „prijatelji“ žrtve. Istraživanja su pokazala i to kako su upravo starije žene dvostruko češće žrtve financijskog nasilja.

Ovim projektom poseban naglasak je stavljen na informiranje javnosti o neprihvatljivosti nasilja i diskriminacije na temelju dobi, tj. ageizma, te rad na unaprjeđivanju suradnje organizacija civilnog društva s državnim institucijama na nacionalnoj i lokalnoj razini, i to putem informativno-edukativnih aktivnosti te edukaciju aktivista-volontera koji u okviru udruge rade u neposrednoj interakciji sa starijim osobama. U smislu podizanja svijesti javnosti o pojavi financijskog i materijalnog zlostavljanja starijih, projekt će posebnu pažnju posvetiti i uzrocima, posljedicama te znakovima upozorenja, kako bi se izbjegle teže posljedice po stariju osobu – naime, ovaj oblik zlostavljanja nerijetko za sobom povlači i zanemarivanje, ali i psihičko i fizičko nasilje. Kako u većinu ciljanih korisnika spada posebno ranjiva kategorija starijih žena, projekt indirektno doprinosi osnaživanju ženskih ljudskih prava.

Kampanjom i edukacijom do uspjeha

Projektne aktivnosti konkretno uključuju izradu edukativnog video klipa od 5-10 minuta u 100 kopija, izradu i tiskanje informativnog letka u 5.000 kopija, osposobljavanje aktivista-volontera za pomaganje i savjetovanje postojećih i potencijalnih žrtava nasilja kroz poludnevne radionice u gradovima-sudionicima - Zagrebu, Splitu, Osijeku i Puli,  javnu prezentaciju videa i letka u navedenim gradovima, u periodu od siječnja do travnja iduće godine, te njihovu distribuciju u 50 aktivnih podružnica diljem Hrvatske. Jedan od glavnih ciljeva projekta u konačnici je i iniciranje izmjene Zakona o obveznim odnosima u vezi instituta dosmrtnog i doživotnog uzdržavanja, radi ograničenja njihove zloupotrebe, kao i iniciranje rasprave o potrebi izmjena Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. U podružnicama-partnerima su izabrane operativne osobe koje će organizirati projektne aktivnosti u svojim gradovima - potpredsjednica SUH-a i predsjednica Odbora za socijalna i  zdravstvena prava i sustav Biserka Budigam vodit će aktivnosti u Zagrebu, Zorica Drandić u Puli, Miroslava Rađenović u Osijeku te Ljiljana Radaš u Splitu.

Projekt ima javni i medijski karakter te će se, uz distribuciju video-klipa i letka na privlačenje pozornosti šire javnosti usmjeravati i putem priopćenja te drugog informativnog materijala. Vidljivost projekta će se osigurati kroz medijske najave na nacionalnoj i lokalnoj razini, koje će biti odaslane svim važnijim tiskanim i elektronskim medijima, kroz izvještaje s događanja, obavijesti u Glasilu SUH-a, na web stranici, u glasilu drugih udruga i organizacija s kojima SUH surađuje te informacijama o inicijativama upućenim mjerodavnim i nadležnim tijelima i institucijama.

Ovo je tek početak

S obzirom da SUH već 22 godine djeluje diljem Hrvatske, te predvodi aktivnosti umirovljenika i starijih osoba kroz 120 registriranih podružnica, od kojih pedesetak vrlo aktivnih, projekt će doprinijeti tome da se pitanje prevencije i zaštite od zloupotrebe starijih osoba i izloženosti nasilju unese u redovite programe aktivnosti, od nacionalne razine udruge do razine podružnica, te u programe rada postojećih pravnih i psiholoških savjetovališta SUH-a. Osvješćivanjem i savjetovanjem kroz redovite aktivnosti SUH-a osigurat će se održivost svih projektnih postignuća, a zbog značenja problema materijalnog nasilja nad starijim osobama te važnosti socijalne uključenosti starijih, SUH će nastojati nadograditi ovaj projekt kroz buduće projekte iz socijalnih fondova Europske unije.

Pravno savjetovalište SUH-a utješilo je i obranilo mnoge članove, ali kad su svi napori uzaludni, kao što je to u brojnim slučajevima manipulacija starijim osobama kroz institute dosmrtnog i doživotnog uzdržavanja, kako od članova obitelji, tako i od pravnog i socijalnog establišmenta, preostaje pokrenuti široke aktivnosti te promijeniti i zakonodavni okvir i društvenu svijest.