UVODNA RIJEČ

„Sitnica" kao Golijat

Piše: Jasna A. Petrović

     Kad 86-godišnja umirovljenica iz Istre pokuša doći do informacije kako kao invalidna osoba dođe do svoje mirovine, nema nikoga tko bi joj odgovorio na kontakt telefonu OTP banke. Kada, pak, novinari po­kušaju pribaviti pojašnjenje od bankarske aristokracije, odgovaraju im u maniri Marije Antoanete koja je glad­nom narodu preporučila da, ako nemaju kruha, jedu kolače.

     OTP je ljubazno odgovorio: „Kontakt telefon je u potpunosti besplatan i klijenti nemaju nikakve do­datne troškove zbog čekanja. Ukoliko klijentica nije u mogućnosti čekati, postoji mogućnost i slanja upita na mail This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. .  Nadam se da smo pomo­gli”, vele bankari. Kakav beskrupulozan savjet Golijata 86-godišnjakinji!

     Već četiri godine Sindikat umirovljenika inzistira da se onima koji to žele mirovina dostavlja besplatno i pu­tem pošte. Oni koji je hoće dobivati preko banke, neka čekaju jednom mjesečno u korona redovima. No, kako s onima koji su prestari, prebolesni ili prenemoćni da bi odlazili u banke, ili banke nema na dohvatu pješice - a javnog prijevoza nema, ili žive na planini ili u udalje­nom gradu? Ništa, odgovara vlast. To je sitnica.

     Zanimljivo kako je to pravo ukinuo još ministar Mirando Mrsić, a stari-novi ministar Aladrović nije taj ne­humani propis ispravio, unatoč stalnim inicijativama Sindikata umirovljenika. Jedan je poslušao banke da se mirovine umirovljenima nakon 1. siječnja 2014. dostav­ljaju samo putem banaka, a drugi se ne bi htio bosti s rogatima. Jer to je, valjda, sitnica.

     Sada u doba korone još je više umirovljenika koji ne mogu doći do svojih mirovina. Katkad i samo zbog stra­ha da stoje u redovima, jer ih bole kukovi i koljena, jer nemaju nikoga od povjerenja tko bi im podizao mirovi­nu, jer se njihov glas ne čuje. I taj problem je ministru sitnica, a umirovljenicima Golijat, Filistejac visok 292,5 cm u oklopu od 60 kg. To je teret bankarske premoći, podložnosti političke vlasti i umirovljeničke nemoći.

     Kroz sitnice vidiš koliko je nekome stalo do tebe. Vladajuća ekipa je pokazala, kao i dvije prethodne, da im nije stalo do umirovljenika. Jer, najbolja je vlast ona koja je učinila svoj narod sretnim i u sitnicama, a osobi­to one koji su najslabiji. Vlast koja nije filistarska i ogra­ničena vlastitom moći.


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

OSVRT: HRT pretplata za siromašne - upola?

Još početkom travnja 2009. godine HSU je Saboru uputio prijedlog prema kojem bi umirovljenička domaćinstva radijsku i televizijsku pristojbu plaćala u jednakom postotku kao i do sada, 1,5 posto, ali ne od prosječne neto plaće, već prosječne mirovine.

Način naplate pristojbe smatrali su nepravednim uzmemo li u obzir činjenicu da je prosječna neto mirovina iznosila svega 41,08 posto plaće. Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja tada je upozorio kako je prosječna mirovina u čak 14 županija niža od državnog prosjeka te da u pet županija umirovljenici u prosjeku primaju manje od 1.800 kuna mirovine. No taj socijalno osjetljiv i sasvim realan prijedlog tada nije naišao na simpatije u zastupničkim klupama, te je odbijen uz objašnjenje kako Sabor ne može krojiti posebna pravila koja bi se odnosila samo na umirovljenike.

Sredinom studenog prošle godine HSU je ministrici kulture Andrei Zlatar Violić uputio zastupničko pitanje, koje je glasilo „Zašto se i kod plaćanja HRT pristojbe za umirovljenike ne primijeni isti cenzus za umirovljenike samce i člana obitelji koji postoji kod plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja i tako olakša život najugroženije skupine umirovljenika s vrlo niskim mirovinama?“ Iako se ministrica Violić složila da, uz nezaposlene, u najugroženiju skupinu spadaju i umirovljenici s niskim primanjima, te već nakon nekoliko dana u medijima najavila skoru objavu nove medijske strategije s tri modela naplate pristojbe, od najavljene strategije još uvijek ni „s“.

Stoga se HSU ponovno obratio Saboru te 14. srpnja u saborsku proceduru poslao svoj prijedlog dopune Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji. U predloženoj dopuni stoji kako bi se smanjenjem postotka s 1,5 na 0,75 ostvarila pravednija naplata HRT-ove pristojbe, te bi vlasnici radio ili tv  prijamnika koji ostvaruju prihod niži od prosječne plaće sada umjesto 80, pristojbu plaćali 40 kuna. Iako bi niža pristojba smanjila ukupan godišnji prihod HRT-a za oko 150 milijuna kuna, to je približan iznos koji je HRT u prošloj godini potrošio na prisilnu naplatu putem odvjetnika, ovrha i svojih kontrolora.

Tako se naplata radio i televizijske pristojbe u odvjetničkim uredima pretvorila u odličan biznis. Obveznicima plaćanja pristojbe koji svoj račun nisu podmirili na vrijeme na adresu najprije stigne opomena od HRT-a, a ako i nakon nje obveznici ne plate zaostale račune, stiže im ovršni prijedlog. HRT godišnje provede oko 100.000 ovršnih prijedloga nad svojim pretplatnicima. No što je s bakom koja ima mirovinu od 1.200 kuna i kojoj se iz razumljivih razloga dogodi da ne može platiti nekoliko računa, pa joj se na njih nagomilaju još i kamate i troškovi ovrhe, a kako ni njih ne može platiti, oduzima joj se ionako skromna imovina?

Kad je već nacionalna medijska kuća osnovala inkviziciju za neplatiše svoje pristojbe, mogla bi se isto tako latiti posla i ozbiljno pozabaviti podizanjem kvalitete svog televizijskog programa, na kojeg se i prečesto žale ne samo njihovi stariji platiše. No javnoj televiziji zakon omogućava da vas goni bez obzira kakvu kvalitetu usluge isporučivali, a na vama je da platite. Stoga je za sada jedino rješenje da se našim najsiromašnijim sugrađanima, mahom umirovljenicima, konačno smanji naplata pristojbe, pa kad već u mnogočemu oskudijevaju - nek' im barem ostave televiziju.