UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

KOLIKO VRIJEDI DOSTOJANSTVENA MIROVINA

Hajde, preživi s 2.000 kuna!

 

     Umirovljenici u medijima, a osobito na druš­tvenim mrežama, zagovaraju dostojanstve­ne mirovine. No, što je to dostojanstvena mi­rovina? Ona koja te ne tjera da kopaš po kantama za smeće ili hvataš kukom boce po kontejnerima? Koliko bi iznosila ta dostojanstvena mirovina, koja te neće poniziti zbog neplaćanja režija i iskapča- nja struje, s kojom ćeš imati dovoljno novaca za redovite potrebe za mirni život, za hranu, grijanje, poklon unucima?

Prema podacima HZMO-a, 414 tisuća „običnih" umirovljenika ima mirovinu manju od 2.000 kuna koliko iznosi najčešća hrvatska mirovina. To su oni koji bez odricanja ne bi mogli izgurati mjesec dana. I na tematskoj Facebook stranici    Sindikata umirovljenika Hrvatske „Pokret protiv siromaštva starijih osoba" nerijetko se povede rasprava o tome kolika bi trebala biti dostojanstvena mirovi­na i najčešće se spominje iznos od 4.000 kuna. Stoliko, kažu umirovljenici, moglo bi se preživjeti.

     No, u stvarnosti manje od tog iznosa prima čak 964.492 umirovljenika prema Zakonu o mirovin­skom osiguranju, odnosno čak 84,3 posto prima manje od 4.000 kuna. Očito je riječ o nemogućoj misiji, jer toliku razliku ne bi mogao podnijeti jav­ni proračun.

Pa koliko onda umirovljenika prima solidnu mirovinu, ako su to samo oni koji imaju mirovinu višu od 4.000 kuna? Samo 179.206 „običnih" umi­rovljenika, odnosno 15,7 posto, te još 92 tisuće umirovljenika prima tzv. mirovine po posebnih propisima (branitelji, vojni i policijski službe­nici, saborski zastupnici itd.). Znači od ukupno 1.323.431 hrvatskih umirovljenika, u percepciji tih istih penzića, samo 20,5 posto njih, običnih i povlaštenih, primaju mirovine s kojima se može preživjeti. Kolika je Vaša?

J. A. P.