UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

KAKO SE LAŽIRAJU MIROVINE

Baka iz BiH varala HZMO

 

     Početkom lipnja 2021. u medijima se pojavila vijest o 83-godišnjakinji iz Širokog Brijega koja je od 1995. do 2012. godine primala od HZMO-a razmjernu mirovinu na temelju lažiranih podataka i time nezakonito pribavila gotovo 100 tisuća kuna (476 kuna mjesečno). Gospođa je tadašnjem Republičkom fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika RH priložila lažiranu radnu knjižicu prema kojoj je ostvarila 32 godine, šest mjeseci i tri dana staža u BiH te jedan mjesec i jedan dan staža u Hrvatskoj.

     Tako je 17 godina na temelju propisa, a od 2001. i na temelju Ugovora o socijalnom osiguranja između dvije ze­mlje, baka dobivala razmjernu hrvatsku mirovinu. Stupanjem na snagu tog Ugovora krenulo je ponovno određivanje svih mirovina koje su se isplaćivale u BiH te je trebalo 11 godina da se otkrije prevara te baka sada mora vratiti s kamatama 300 tisuća kuna. Zbog toga nas je zanimalo koliko ima poten­cijalno sličnih slučajeva, ali i kako je moguće da baka prima 476 kuna za odrađen samo mjesec i dan staža u RH. Poslali smo upit HZMO-u, no od tamo nisu komentirali konkretan slučaj već su dali informacije o općenito o predmetima iz BiH gdje su utvrdili prevare. Objašnjenje kako je moguće da je osoba primala čak 476 kuna za mjesec dana staža u Hrvatskoj nismo dobili.

     Uvjet za ostvarivanje prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja za osobe iz zemalja s kojima RH ima potpisan Ugovor o socijalnom osiguranju (uz BiH, ugovore imamo i sa Srbijom, Crnom Gorom, Sj. Makedonijom, Kanadom, Que- becom i Australijom) je navršen mirovinski staž u trajanju od 12 mjeseci, stoji u odgovoru HZMO-a, te se navodi iznimka da pravo imaju i hrvatski branitelji koji navrše životnu dob za starosnu mirovinu, a ne ispunjavaju uvjete mirovinskog staža, ali im pripada najniža mirovina ako su sudjelovali 100 dana u borbenom sektoru.

Iz svih nabrojanih zemalja ima čak 87.377 osiguranika kojima HZMO isplaćuje razmjerni dio mirovine iz hrvatskog mirovinskog osiguranja, a mjesečno se isplati 71 milijun kuna (cca 800 kn po osobi). Najviše je takvih osiguranika iz BiH (43,5 tisuće) te Srbije (34 tisuće). Još 24 tisuće osiguranika prima razmjerne mirovine na temelju uredbi EU iz država Europske unije i Europskog gospodarskog prostora. Zanimljivo, prema podacima, kad se uključe svi, dakle i EU i Ugovori o socijalnom osiguranju, dva primatelja razmjerne mirovine navršila su do tri mjeseca staža u RH, a još 30 primatelja do 12 mjeseci staža. Riječ je o osiguranicima koji su prava ostvarili prije nego što je utvrđena granica od potrebnih 12 mjeseci staža u RH te su nacionalnu mirovinu ostvarili u Švicarskoj i Njemačkoj, a mjesečno se za njih isplati 10.669 kuna ili 333 kune po osobi, rečeno nam je iz HZMO-a.

     Što se tiče bake iz Širokog, ona je 1995. iskoristila tadašnje propise koji su, prema svemu sudeći, dozvoljavali da se odradi mjesec dana staža i dobije hrvatska razmjerna mirovina. Otkud 476 kuna za tako malo staža zasad ostaje misterij.    A u zraku ostaje visjeti i koliko ima još prevara i krivotvorenih ili kupljenih potvrda o radnom stažu iz drugih država bivše Jugoslavije, ali dakako i same Hrvatske te koja količina novca ide u krive ruke.

I.K.