UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

KAKO SE LAŽIRAJU MIROVINE

Baka iz BiH varala HZMO

 

     Početkom lipnja 2021. u medijima se pojavila vijest o 83-godišnjakinji iz Širokog Brijega koja je od 1995. do 2012. godine primala od HZMO-a razmjernu mirovinu na temelju lažiranih podataka i time nezakonito pribavila gotovo 100 tisuća kuna (476 kuna mjesečno). Gospođa je tadašnjem Republičkom fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika RH priložila lažiranu radnu knjižicu prema kojoj je ostvarila 32 godine, šest mjeseci i tri dana staža u BiH te jedan mjesec i jedan dan staža u Hrvatskoj.

     Tako je 17 godina na temelju propisa, a od 2001. i na temelju Ugovora o socijalnom osiguranja između dvije ze­mlje, baka dobivala razmjernu hrvatsku mirovinu. Stupanjem na snagu tog Ugovora krenulo je ponovno određivanje svih mirovina koje su se isplaćivale u BiH te je trebalo 11 godina da se otkrije prevara te baka sada mora vratiti s kamatama 300 tisuća kuna. Zbog toga nas je zanimalo koliko ima poten­cijalno sličnih slučajeva, ali i kako je moguće da baka prima 476 kuna za odrađen samo mjesec i dan staža u RH. Poslali smo upit HZMO-u, no od tamo nisu komentirali konkretan slučaj već su dali informacije o općenito o predmetima iz BiH gdje su utvrdili prevare. Objašnjenje kako je moguće da je osoba primala čak 476 kuna za mjesec dana staža u Hrvatskoj nismo dobili.

     Uvjet za ostvarivanje prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja za osobe iz zemalja s kojima RH ima potpisan Ugovor o socijalnom osiguranju (uz BiH, ugovore imamo i sa Srbijom, Crnom Gorom, Sj. Makedonijom, Kanadom, Que- becom i Australijom) je navršen mirovinski staž u trajanju od 12 mjeseci, stoji u odgovoru HZMO-a, te se navodi iznimka da pravo imaju i hrvatski branitelji koji navrše životnu dob za starosnu mirovinu, a ne ispunjavaju uvjete mirovinskog staža, ali im pripada najniža mirovina ako su sudjelovali 100 dana u borbenom sektoru.

Iz svih nabrojanih zemalja ima čak 87.377 osiguranika kojima HZMO isplaćuje razmjerni dio mirovine iz hrvatskog mirovinskog osiguranja, a mjesečno se isplati 71 milijun kuna (cca 800 kn po osobi). Najviše je takvih osiguranika iz BiH (43,5 tisuće) te Srbije (34 tisuće). Još 24 tisuće osiguranika prima razmjerne mirovine na temelju uredbi EU iz država Europske unije i Europskog gospodarskog prostora. Zanimljivo, prema podacima, kad se uključe svi, dakle i EU i Ugovori o socijalnom osiguranju, dva primatelja razmjerne mirovine navršila su do tri mjeseca staža u RH, a još 30 primatelja do 12 mjeseci staža. Riječ je o osiguranicima koji su prava ostvarili prije nego što je utvrđena granica od potrebnih 12 mjeseci staža u RH te su nacionalnu mirovinu ostvarili u Švicarskoj i Njemačkoj, a mjesečno se za njih isplati 10.669 kuna ili 333 kune po osobi, rečeno nam je iz HZMO-a.

     Što se tiče bake iz Širokog, ona je 1995. iskoristila tadašnje propise koji su, prema svemu sudeći, dozvoljavali da se odradi mjesec dana staža i dobije hrvatska razmjerna mirovina. Otkud 476 kuna za tako malo staža zasad ostaje misterij.    A u zraku ostaje visjeti i koliko ima još prevara i krivotvorenih ili kupljenih potvrda o radnom stažu iz drugih država bivše Jugoslavije, ali dakako i same Hrvatske te koja količina novca ide u krive ruke.

I.K.