UVODNA RIJEČ

Zemlja promatrača

Piše: Jasna A. Petrović

     Već godinama Sindikat umirovljenika Hrvatske ad­ministrira tematsku Facebook stranicu Pokret protiv siromaštva starijih osoba. Tamo dnevno „razgovara­mo" sa stotinama umirovljenika o različitim temama ve­zanima uz starije osobe. Tisuće komentara tjedno u vezi zanemarivanja starih, domova umirovljenika, prijevarama s ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju...

     Svi oni prolaze mukotrpni put od informacije, preko osvješćivanja, do uloge promatrača. Isprva, pričaju poput lutaka koje naši unutarnji valovi i vanjska zbivanja vrte u svojim filmovima u kojima ne osjećamo sebe i ne živimo iz sebe. Tako smo toliko poistovjećeni s onim što se doga­đa unutar i oko nas, da gubimo svaki tračak i iskru onoga tko mi uistinu jesmo, istovremeno misleći da smo ono što iskušavamo u i oko sebe. U tom virtualnom svijetu teško je prepoznati moć promatrača, ulogu svjedoka svoga vre­mena te katapultirati sebe iz svojevrsne hipnoze koja nas je kolektivno obuzela i postati promatrači koji imaju od­mak od samih sebe.

     Eto primjera s nacionalnom naknadom za starije od 65 godina. Nezgrapna politička odluka nazvati to u po­četku nacionalnom mirovinom, donijela je brojne šumo­ve u eteru. Ako je mirovina, onda kako mirovinu mogu dobiti oni koji nisu radili i plaćali doprinose. Ako je miro­vina, onda ide iz mirovinskog fonda, onda je to krađa u ime neradnika. U toj priči soli dodaje i jedina parlamen­tarna umirovljenička stranka koja tvrdi kako treba uvesti imovinski cenzus, jer će u protivnome baš tih 800 kuna po siromahu, uglavnom ženi, dobiti bogataši s vilama i bazenima.

     I gle, kad im kažete da to nije mirovina, već socijalna potpora kakva postoji u više od stotinu zemalja u svije­tu, da ide iz državnog budžeta, a ne iz mirovinskog fonda, onda kažu da lažete i pogodujete vladajućima. Kao da su zaboravili od vlastitog siromaštva i poniženosti prepozna­ti još veće siromahe. Kao da ih obuzima opsesija i jal vlasti­tom nemoći. Ne postavljaju pitanje iz rakursa promatrača: nije problem što će netko potrebit dobiti pomoć koja mu može omogućiti da barem plaća struju, već je problem što oni sami imaju mizerne mirovine. Tako stvarnost pli­va u očaju samopercepcije vlastite bijede pa pogubljeni u mislima i emocijama, robotiziramo svoje reakcije, koje nas mahom drže u zoni destruktivnog raspoloženja i ma­lodušnosti. Tako sve postaje negativno i zlonamjerno, nepravedno i zamućeno, dok nezadovoljstvo buja do raz­mjera gubitka konstruktivne stvarnosti.

     Među hipnotiziranosti očajem većina komentira kako su za svoje sitne mirovine radili „bez veze", a, primjerice, Slavonac Dragan Džoić kaže: „Ma to je samo za uhljebe. Opet će dobit oni što imaju i previše, a stvarni ljudi koji ne­maju neće ni dobiti." I onda se na stotinu njih pojavi rari- tetni komentar Riječanke Nevenke Licul koja kratko kaže: „Groznih li komentara. Nije problem 800 kn za siromahe, već visina penzije. Pa tako napišite." Tko je to dotakao dno, a tko je učinio promatrački odmak i prepoznao problem? Tko je shvatio da dati siromašnima, ne znači oduzeti oni­ma malo manje siromašnima? Tko je prepoznao da ma­njak promatračkog rakursa rađa jal i još veći očaj i fikciju opće izloženosti ugrozi?

     Zaustavite se i recite možete li promijeniti lošu stvar­nost ako ju gledate samo crnim bojama. Neće li se i željela stvarnost pokazati kao crna i zamračena, a vi ćete izgubiti potencijal za utjecaj na promjene. Razmislite.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Intervju: Željko Šemper

Saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika i član Nacionalnog vijeća za umirovljenika i starije osobe 

Hrvatska je zamrznula mirovine?

Žejko Šemper

Hrvatska nije zamrznula mirovine, kao što je to učinila Vlada Jadranke Kosor za 2010. I2011. godinu. Od 1.siječnja 2014. nije bilo usklađivanja, jer su elementi za izračun usklađivanja mirovina (bruto plaće i potrošačke cijene) bili negativni, pa ne bi bilo dobro da se ionako niske mirovine usklade,odnosno umanje. To je ugrađeno i u novi ZOMO, jer je bilo godina kad su oba indeksa bila negativna.

Relativna vrijednost mirovina u Hrvatskoj u travnju ove godine je iznosila 40,8 posto, a katkad pada ispod granice od 40 posto (riječ je o relativnoj vrijednosti neto mirovine, odnosno njezin udjelu u prosječnoj neto plaći). Očekujete li da će relativna vrijednost mirovina rasti ili padati u predstojećem razdoblju?

ŠemperMirovine mogu značajnije rasti kad se poveća broj osiguranika i prihodi od doprinosa. Već pet godina doprinosima se prikupi 19 milijardi kuna, a isplati se 36 milijardi. Čak 17 milijardi mora se nadoknaditi iz državnog proračuna. Udio mirovine u plaći je stalno oko 40%, a zavisi kolika je prosječna plaća u pojedinom mjesecu. U ožujku je bio 41,35% jer je plaća bila 5.427 kn, u svibnju je bio 40,66%, jer je plaća bila 5.497 kn. Ako ne bude usklađivanja, udio će biti manji.

Zbog čega HZMO na svojim stranicama i u mjesečnim informacijama navodi samo relativnu vrijednost tzv. starosne mirovine za 40 i više godina staža - 3.381,80 kn - pa stvara privid kako u Hrvatskoj mirovina čini 61,46 posto prosječne neto plaće? Poznato je da je Koordinacija umirovljeničkih udruga to ocijenila svojevrsnim „namještanjem“ statistika i o tome uputila dopis Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, no i dalje se ništa ne mijenja?

Šemper:  Ministar je to pojasnio da takvu statistiku radi EU, a riječ je o samo 12% korisnika mirovina u RH. Na Nacionalnom vijeću tražili smo da se objave obadva podatka, ali HZMO i dalje objavljuje samo podatak za korisnike koji imaju 40 i više godina staža. Onaj stvarni indikator o udjelu prosječne neto mirovine u neto plaći može se naći na stranicama HZMO-a u rubrici „opširnije“, po vrstama mirovina (prema ZOMO, Hrvatski branitelji, djelatne vojne osobe, HVO). Morat ćemo na Nacionalnom vijeću ponoviti naš zahtjev na koji smo navikli godinama radi stalne višegodišnje komparacije.

Usklađivanje ili bez usklađivanja?

Siromaštvo starijih osoba u Hrvatskoj raste, pa smo pri vrhu liste najsiromašnijih – uz Cipar i Bugarsku. Sada već svaka treća osoba starija od 65 godina živi u zoni siromaštva ili socijalne isključenosti. Hoće li se to promijeniti novim sustavom usklađivanja mirovina?

Šemper: Nova formula usklađivanja mirovina ne može nas spasiti siromaštva, ona može samo malo popraviti mirovine i to samo u slučaju rasta plaća i potrošačkih cijena, što u 2013. nije bio slučaj, pa od siječnja 2014. nema usklađivanja. Kad nema rasta plaća, nema ni veće uplate doprinosa, kad ne rastu cijene i kad je inflacija vrlo niska, nema ni mogućnosti za usklađivanje mirovina. Usklađivanjem se brani realna vrijednost mirovina u slučaju povećanja cijena i zaštite standarda umirovljenika.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić u javnosti je kao najveću novost novog mirovinskog zakona naveo  povoljnije usklađivanje rasta mirovina na godišnjoj osnovi za sve umirovljenike. Možete li objasniti konkretnim riječima i brojkama što to znači za umirovljenike ove i sljedeće godine?

Šemper: Mogu objasniti primjerima unatrag - za 2012. i 2013., jer za te godine postoje podaci: u 2012. je usklađivanje bilo 2,05%, a po varijabilnoj formuli 70:30 bi bilo 2,67%. U 2013. je usklađivanje bilo 2,25%, a po novoj formuli 70:30 bi bilo 2,71%. U ZOMO-u je odredba, da se razlika između 50:50 i 70:30 isplaćuje svakog 1. siječnja. Za dvije godine, 2012. I 2013. usklađivanje bi po novoj formuli bilo povoljnije za 1,08%, što je oko 400 milijuna kuna više u ukupnim rashodima za mirovine.

Jesu li umirovljenici na neki način prevareni, jer je ministar u pregovorima na Nacionalnom vijeću neprekidno potvrđivao kako će se uvesti isključivo varijabilna formula usklađivanja, a ukinuti švicarska. Međutim, ta je švicarska formula zadržana.

Šemper: Ne radi se tu u prevari, već se to radi zbog problema u državnom proračunu, odnosno zbog procedure prekomjernog deficita. U prvom polugodištu svake godine predviđeno je zadržavanje „švicarske“ formule, a svake godine s 1. siječnja bi se trebala isplatiti razlika do 70:30, naravno, ako bude usklađivanja u tijeku tekuće godine. Prema tome, razlika je u tome, da bi se taj efekt promjene formule prolongirao za kraj godine.

Predlažete li da se švicarska formula, kako su tražile Matica i Sindikat umirovljenika, u potpunosti izbaci iz formule usklađivanja, a da na snazi bude puna varijabilna formula, kako bi se zaustavilo siromašenje umirovljenika? Kakvo biste usklađivanje vi osobno preporučili?

Šemper: Teško je u vrijeme 6-godišnje krize uopće razmišljati o usklađivanju koje može smanjiti siromaštvo. Svi trebaju znati, da su rashodi za mirovine u 2012.-2013. porasli za 4,3%, odnosno za 1,049 milijardi kuna, a prosječna mirovina sa 2.151 kn krajem 2013. na 2.266 kn. To smo izborili našim zahtjevima kod izrade „Plana-21 u tu ne smijemo biti nezadovoljni. I sada je, kod godišnjeg izvješća o državnom proračunu istaknuto da se ovim povećanjima, kad je sve u padu, vodilo računa o umirovljenicima. Osobno sam se zalagao za opciju 80:20, koja bi bila najpovoljnija za usklađivanje, dakle u korist većeg rasta indeksa i da nismo više ovisni koji će indeks biti veći, a koji manji.

Mirovina onih koji ih primaju samo iz državnog proračuna neće se moći usklađivati, odnosno neće rasti sve dok BDP tri tromjesečja zaredom ne naraste najmanje za 2 posto u odnosu na isto razdoblje lani te ako deficit državnog proračuna padne ispod 3 posto. Mislite li da je to pravedno, s obzirom da su brojni iz te kategorije mirovine stekli radom?

Šemper: Sigurno, da među njima ima umirovljenika s više godina staža, ali i onih s vrlo malo. Međutim, najvažnije je po kakvim su propisima u više vrsta mirovina svi oni umirovljeni. Mirovine po posebnim propisima – samo ime govori, ostvarene su na povoljniji način. Tako primjerice, djelatne vojne osobe imaju izračun mirovine prema 10 najpovoljnijih godina i na to dobiju još 45% povećanja na prosječan bod. Je li to dovoljan argument za (ne)pravednost? Mislim da je u tom dijelu novi ZOMO usvojio pravedno rješenje.

Švicarska formula dalje živi

Znači li to da će se mirovina jedne te iste osobe moći usklađivati na dva načina, npr. deset godina koje je osoba provela na radu usklađivat će se redovito prema varijabilnoj odnosno švicarskoj formuli, a preostali staž reguliran posebnim zakonima bit će na čekanju za bolja vremena?

Šemper:  Novi ZOMO je predvidio odredbu po kojoj bi se trebalo razlikovati mirovinu ostvarenu radom i uplaćenim doprinosima i dio mirovine koja je rezultat povoljnijeg načina izračuna mirovine. Osobno sam imao primjedbi na taj dio zakona, jer razdvajanje mirovina u ZOMO-u nije riješena na individualnoj osnovi, već prema vrstama pojedinih mirovina. Bilo bi pravedno, da usklađivanje mirovina takvih korisnika s odrađenim stažem i uplaćenim doprinosima, bude isto kao i kod korisnika umirovljenih prema ZOMO.

Visina aktualne vrijednosti mirovine u 2014. godini ostaje 60,92 kuna, iako je bilo riječi o porastu vrijednost, što bi bilo pravično, s obzirom da je prva aktualna vrijednost utvrđena u iznosu od oko 57 posto pune vrijednosti. Ima li šanse da se mirovine „poprave“, jer je očito da i dalje postoji velika razlika između tzv. starih i novih mirovina?

Šemper: Aktualna vrijednost mirovine može se zakonski mijenjati prilikom svakog usklađivanja, sve drugo treba biti rezultat zakonskog rješenja. Mi stalno govorimo kako su novi umirovljenici godišnje oštećeni za 3,5 milijarde, odnosno 1% BDP-a. I to je točno jer znamo kada je i kako došlo do razlike u mirovinama starih i novih umirovljenika, ali moramo biti svjesni, da se u ovo krizno vrijeme za državu tu nešto u skoroj budućnosti može popraviti. Danas je razlika u prosječnoj mirovini između starih i novih umirovljenika čak 450 kuna, što je stvarno previše, ali to je rezultat svih nepravdi prema umirovljenicima. Na žalost, pravednost i poboljšanja će morati pričekati neka bolja vremena!.