UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

   

USTAVNI SUD GLASAO ZA DISKRIMINACIJU

Privilegirani jer znaju pucati

 

     Da li je diskriminacija kad se s punim radnim vreme­nom mogu zaposliti umirovljenici čije su mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili onih koji su radili na poslovima razminiranja, a tako se ne može zaposliti niti jedan drugi umirovljenik? Ovi umirovljenici i inače imaju povlaštene mirovine jer im se po godini rada uplaćuje i ra­čuna staž od 15 ili 18 mjeseci, a za toliko im se smanjuje i dob za umirovljenje. K tome im se mirovina izračunava na bazi deset najpovoljnijih godina.

     Zadnjom mirovinskom reformom na snazi od 1.1.2019. izuzelo se vojne i policijske umirovljenike od unificiranog propisa o pravu na rad na samo pola radnog vremena bez ustege mirovine, te im je omogućeno da mogu raditi i puno radno vrijeme uz ustegu od pola mirovine.

Suci vole policiju i vojsku

     Sindikat umirovljenika je inzistirao da se takav model prava na rad protegne na sve umirovljenike, a ne samo na ovu kategoriju umirovljenu prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Tadašnji ministar Pavić je ostao čvrsto kod dvije nepravde: posebnih privile­giranih prava za vojne i policijske umirovljenike, kao i kod zabrane rada za obiteljske umirovljenike.

     Sindikat umirovljenika je 4. rujna 2019. podnio Ustavnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 99. stavka 3. točke 10 Zakona o mirovinskom osiguranju iz 2018./19. godine. I konačno je 19. svibnja 2021. godine stigao odgovor od Ustavnog suda u predmetu U-I-3667/2019. U rješenju piše kako se „ne prihvaća prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti", a obrazloženje potpisuje predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović. Od ukupno 13 ustavnih sudaca, troje se izuzelo (Antičević Marinović, Mlakar i Leko), a od devet sudaca koji su rješavali o predmetu, čak dvoje je dalo izdvojeno mišljenje (Andrej Abramović i Lovorka Kušan).

Mladi su i sposobni?

     Negativno rješenje o ocjeni ustavnosti dali su Mato Arlović, Snježana Bagić, Branko Brkić, Mario Jelušić, Rajko Mlinarić, Goran Selanec i Miroslav Šumanović. Eto, to su vrli suci Ustavnog suda koji odobravaju diskriminaciju u korist vojnih i policijskih umirovljenika, s obrazloženjem da se za „navedeni izuzetak zakonodavac odlučio imajući u vidu le­gitimni cilj osiguranja mlađe radne snage određenih kom­petencija, sposobnosti i posebne zdravstvene sposobnosti koje nema ostala populacija". A koji su u mirovinu otišli u relativno ranoj životnoj dobi.

     Tako se vrlo precizno, čak izrijekom, diskriminira obič­ne umirovljenike i to po dobi, zdravstvenoj sposobnosti, kompetenciji (?), pucanju iz oružja... Naime, vjerovali ili ne, ustavni suci su citirali obrazloženje Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne zaštite, koje je kao poseban argument za privilegirani status u pravu na rad vojnih i policijskih umirovljenika, u obrazloženju svoje od­luke Ustavnom sudu navelo kako„nisu povrijeđene ustavne vrednote o jednakosti svih pred zakonom, jer ima legitiman cilj osiguranje mlađe radne snage određenih kompetencija (npr. za nošenje oružja za obavljanje deficitarnih poslova.)".

     Posebna prava za posebne dečke jer znaju - pucati. Za­što onda nisu baš ista, već malo manje velikodušna prava odobrili braniteljima Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, gdje se braniteljima odobrava pravo na rad po propisima drukčiji­ma od tzv. običnih umirovljenika, i to tako da čak i ratnim invalidima koji se zaposle ne obustavlja mirovina, iako to pravo nemaju civilni invalidi. Ratni invalidi imaju pravo da ako se zaposle na manje od 3,5 sati dnevno zadržavaju puni iznos mirovine.

Ne obustavljati zarađene mirovine

     Međutim, dvoje članova Ustavnog suda je dostavilo svoje izdvojeno mišljenje u odnosu na ovo negativno rješenje Ustavnog suda. Suci Andrej Abramović i Lovorka Kušan su napisali: „Žalimo što se ne možemo složiti s mišljenjem ve­ćine da se u ovom ustavnosudskom predmetu ne prihvati prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti s Ustavom članka 99 stavka 3 točke 10 ZOMO, jer smatramo da je diskriminatorno što postoji iznimka od obustave isplate mirovine, odnosno smatramo da bi ta iznimka trebala biti pravilo i odnositi se na sve umirovljenike koji se ponovo zaposle s punim radnim vremenom." K tome ovi uvaženi suci dodaju kako„uz pretpostavku da su sve mirovine zarađene i isplaćuju se korisnicima od njihovih uplata u mirovinski fond, ne vidi se razloga obustavljati im isplatu zaslužene mirovi­ne nakon što se ponovno zaposle i time nastave uplaćivati sredstva u mirovinski fond".

     Ovi suci podržavaju prijedlog Sindikata umirovljenika te naglašavaju kako posebno ne vide „razloga praviti razlike među umirovljenicima, pa jednima u istoj situaciji ponov­nog zapošljavanja obustavljati isplatu mirovine, a drugima ne obustavljati". To posebno, kažu, kad je riječ o kategoriji umirovljenika koji su već bili privilegirani u odnosu na ostale kraćim rokovima staža za punu mirovinu!

Tko je onda u pravu? Većina sudaca, koja podržava dis­kriminaciju „po oružju"!

Jasna A. Petrović