UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

REFORMA OBITELJSKIH MIROVINA

Ženski pozdrav s ruba siromaštva

 

    Obiteljske mirovine su na dnevnom redu u ovom mandatu Vlade RH, iako nisu spomenute u izbornom programu HDZ-a. Ipak, u Nacionalnoj ra­zvojnoj strategiji do 2030. godine navodi se plan„razmatranja mogućnosti uvođenja novog modela obiteljskih mirovina". No, eto sada i novog dokumenta, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u kojemu Vlada navodi da će za tri-četiri godine „izmjenom pravnog okvira omogućiti korištenje dijela mirovine preminulog bračnog ili izvanbračnog druga uz osob­nu mirovinu, ali i povećanje obiteljske mirovine". Dakle, pišu se svjetliji dani za oko 217.000 obiteljskih umirovljenika. Jednog dana. Tko živ, tko mrtav.

     Činjenica je da postoji već druga skupina za obiteljske mirovine (koja se u ovom mandatu zove - Radna skupi­na za preispitivanje modela obiteljske mirovine), te da je održala već drugi sastanak 28. travnja 2021. pod kapom Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i rukovođenje državne tajnice Majde Burić.

Prvi sastanak

     Na prvom sastanku održanom još 18. veljače, ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Melita Čičak održala je prezen­taciju važećeg zakonodavstva, u kojoj je prezentirala krug osoba koje mogu ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, uvjete pod kojima svaka od kategorija potencijalnih korisnika (nadživjeli par­tner, djeca, roditelji i ostala djeca bez roditelja) može ostvariti to pravo, zatim način određivanja obiteljske mirovine te statističke podatke o broju obiteljskih umirovljenika, prosječnoj visini obitelj­skih mirovina i udjelu u ukupnom broju mirovina ostvarenih prama Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Drugi sastanak

     Na drugom sastanku je Melita Čičak prikazala nacionalna zakonodavstva dr­žava članica EU-a u odnosu na obiteljsku mirovinu, iz kojega je transparentno kako ne postoji jedinstveni pristup uređenja obiteljske mirovine u državama članicama EU-a, te da svaka država svojim nacionalnim zakonodavstvom samostalno propisuje i uređuje institut obiteljske mirovine. Vidljivo je također kako se kumulacija obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu i u ono malo zemalja u kojima je dopuštena regulira ovisno o različitim sustavima i načinima financiranja mirovinskog sustava.

Pogrešno javno mnijenje

     U Hrvatskoj je stvoreno javno mnijenje kako je obiteljska mirovina kao dodatna na osobnu mirovinu uobičajeni model u EU, a slično je mišljenje godinama plasirao i vječni saborski umirovljenič­ki zastupnik Silvano Hrelja.     Društvene mreže su pune komentara ogorčenih obiteljskih umirovljenica, jer 93 posto korisnika obiteljskih mirovina su žene, kojima zahtijevaju zadržavanje svoje osobne mirovine i dobivanje još 50 posto mirovine preminulog partnera, uvjere­ne kako je riječ o propisanom modelu Europske unije. To naprosto nije točno.

      Kumulacija obiteljske mirovine s osobnom mirovinom bez ograničenja i umanjivanja obiteljske mirovine moguća je u Cipru, Češkoj, Danskoj, Litvi, Portugalu i Španjolskoj, dok je kumulacija s osob­nom mirovinom moguća uz umanjivanje obiteljske mirovine uvriježena u Austriji, Finskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Sloveniji i Luksemburgu.

     Kumulacija obiteljske mirovine s osob­nom mirovinom do određenog zbirnog novčanog limita moguća je u Belgiji (tije­kom prvih 12 mjeseci, a potom korisnik mora izabrati koju mirovinu želi primati). U većini država EU obiteljska mirovina obuhvaćena je osnovnim mirovinskim osiguranjem, a temelji se na doprinosima umrle osobe.

Premlade udovice?

     Navršena određena starosna dob, za koju predstavnici nadležnog mini­starstva tvrde da je previše dobrohotna, jer se kao najniži uvjet starosne dobi propisuje 50 godina života, u nekim je zemljama čak i niža, kao npr. u Portu­galu (35 godina života), Lihtenštajnu i Švicarskoj (45 godina života), Njemač­koj i Belgiji (47 godina života), isto je u Poljskoj i Finskoj (50 godina života), a u nekim zemljama i više - Francuska i Bugarska (55 godina života) te Slove­nija (58 godina života). Ostaje pitanje hoće li hrvatska vlast odlučiti povisiti dob za stjecanje obiteljske mirovine ili će čak nastojati obiteljsku mirovinu po novom budućem modelu priznati samo novoumirovljenima?

     Naime, to ne bi bilo prvi put da se tako otvoreno diskriminira sve umirovljene prije donošenja zakonskih izmjena, jer je upravo tako učinjeno s priznavanjem šest mjeseci dodatnog staža po djetetu.

Cijeđenje siromaha

     Još je jedno bitno pitanje kad će se prestati diskriminirati obiteljske umirov­ljenike koji bi htjeli raditi do pola rad­nog vremena (a što sada nije moguće). Za očekivati je da će se najkasnije od 1. siječnja sljedeće godine uvesti pravo na rad i za obiteljske umirovljenike, ali postoji i vjerojatnost da će se u takvoj kumulaciji mirovine s dohotkom od rada uvesti umanjenja zavisno od propisanog limita, kao u nekim drugim zemljama, i to čak od 25 do 50 posto.

     No, vidjet ćemo što će na kraju biti s 216 tisuća umirovljenika koji primaju obiteljsku mirovinu koja u prosjeku iznosi samo 2.087 kuna, a što čini samo 29,65 posto prosječne neto plaće. Riječ je o 70 posto primanja pokojnog supružnika, pri čemu je većina građana prisiljena odreći se vlastite mirovine ukoliko im je ova druga povoljnija za koju kunu. Umirovljeničke udruge i stranke godinama upozoravaju kako je riječ o nedostatnom iznosu koji je potrebno povećati sa 70 posto na barem 85 posto mirovine preminulog partnera, tim više jer od obiteljskih mirovina žive uglavnom žene u samačkim domaćin­stvima. Ima naznaka da bi se budućom reformom prosječna obiteljska mirovina povisila za oko 15 posto.

     I to je za sada sve. Naravno, ništa ne priječi Hrvatsku da konačno reformira obi­teljske mirovine u model koji će omogućiti preživljavanje obiteljskih umirovljenica, no čini se da je Vlada naumila dugo putovati tom cestom bez kraja i voditi dugotrajne povremene sastanke na kojima će državni dužnosnici i stručnjaci prikazivati svoje power point prezentacije. Bla, bla, bla.

Jasna A. Petrović