UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

KONTINENT SOCIJALNE KOHEZIJE

Izjava iz Porta

 

     Europski lideri su na socijalnom samitu održanom 7. i 8. svibnja 2021. u Portu odredili novi smjer socijalne Europe, da bi drugi dan samita usvojili Izjavu o soci­jalnim pitanjima, naglasivši kako više nego ikad prije Eu­ropa mora biti kontinent socijalne kohezije i blagostanja te su stoga, nastavno na usvajanje Stupa socijalnih prava prije četiri godine, ponovno potvrdili svoju predanost radu na izgradnji socijalne Europe. „Socijalna dimenzija, socijalni dijalog i aktivna uključenost socijalnih partnera oduvijek su bili u središtu visoko konkurentnog socijal­noga tržišnoga gospodarstva te stoga naša predanost jedinstvu i solidarnosti također znači osiguravanje jedna­kih mogućnosti za sve, kao i toga da nitko ne bude zapo­stavljen", naglašeno je u Izjavi.

     „Predani smo smanjenju nejednakosti, zalaganju za pravedne plaće, borbi protiv socijalne isključenosti i suz­bijanju siromaštva te smo usmjereni na cilj borbe protiv siromaštva djece i uklanjanja rizika od isključenosti koji­ma su izložene osobito ranjive društvene skupine, kao što su dugotrajno nezaposleni, starije osobe, osobe s invali­ditetom i beskućnici", zaključeno je.

     Ovom deklaracijom se posebno naglašava i potreba smanjenja siromaštva, diskriminacije i rodnih razlika u zapošljavanju, plaćama i mirovinama te angažiranje na promicanju ravnopravnosti i pravednosti za svakog poje­dinca u našem društvu.

     Čelnici i čelnice EU-a raspravljali su i o provedbi Europ­skog stupa socijalnih prava na razini EU-a i na nacionalnoj razini, kako je utvrđeno u Strateškom programu EU-a za razdoblje 2019. - 2024. Akcijskim planom koji je Komisi­ja predstavila u ožujku 2021. utvrđuju se i tri glavna cilja koja treba postići u cijeloj Europskoj uniji do 2030., a to su: rast stope zaposlenosti na najmanje 78% u EU-u, cilj da najmanje 60% odraslih osoba svake godine pohađa tečajeve osposobljavanja te smanjivanje broja siromaš­nih i socijalno isključenih osoba za barem 15 milijuna.

     Europska komisija je poručila kako bruto društveni proizvod mjeri samo proizvodnju robe i usluga u određe­nom vremenskom periodu, te da nije i ne može biti jedini kriterij napretka neke zemlje, već to treba uključiti i zeleni i socijalni razvitak.