UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

SEKS U STARIJOJ DOBI

Osam iznenađujućih činjenica

 

     Iznenađuje li vas da je tri četvrtine starijih Amerikanaca još uvijek seksualno aktivno? Ili da će jedan od nas šestero biti čak sve više zainteresirano za seks kako starimo? Prema mi­šljenjima modernih seksologa to je točno. Zašto mnogi od nas brinu o svojoj seksualnosti kako starimo? Zato jer mnogo od onoga što mi mislimo da znamo u seksu je zabluda. Tajna uspješnog seksualnog starenja je znanje. Ovdje su činjenice:

     Većina parova s dugim bračnim stažem ne pati od sek­sualne dosade. Za vrijeme godina kada karijere i djeca stavljaju roditeljsku seksualnu aktivnost na "automatskog pilota'; par se često počinje dosađivati sa svojim ljubavnim životom. Međutim, istraživanja pokazuju da se učestalost seksualnih odnosa i zadovoljstvo počinju popravljati kad bračni par ima više vremena za sebe, nakon što djeca na­puste kuću. Seksolozi su istražili da je muška seksualna učestalost najveća u dobi između 51 i 64 godine, a da su žene starije od 65 godina aktivnije nego žene u njihovim 40-tim i 50-tim godinama. Kad je riječ o seksu, prisnost stvara zadovoljstvo.

     Muška seksualna sposobnost ne opada stalno nakon vrhunca u tinejdžerskoj dobi. Ako je cilj zadovoljstvo, a ne brzina postizanja orgazma, onda se ljubavni život ustvari može i poboljšati. Muška prirođena potreba za or­gazmom ne smanjuje se tamo do oko 50-te godine života, a kad se to dogodi, onda seksualno zadovoljstvo postaje lakše. Tada je muškarac u stanju produžiti spolni odnos, fokusirati ga na svoje i njezino zadovoljstvo, dajući joj dodat­no vrijeme za postizanje orgazma. I, budući da muškarci trebaju više stimulacije dodirom i više vremena da se fizički uzbude, žene mogu osjetiti da su više poželjne i potrebne.

     Većina žena ne gubi interes za seks nakon menopauze. Ispitivanja seksualnog ponašanja pokazuju (barem u Americi) porast učestalosti spolnih odnosa kod žena u dobi iznad 65 godina. Žene se osjećaju ugodnije kad su samosvjesne i sklonije inicirati seks, a to je oslobađajuće i za muškarce.

     Većina starijih žena ne gubi sposobnost doživljavanja orgazma. Starenje samo po sebi nema utjecaja na ženinu sposobnost doživljavanja orgazma. Međutim, neka obo­ljenja, bol, neki lijekovi (dobiveni na recept ili kupljeni bez recepta), gubitak partnera i stres, mogu otežati ili onemo­gućiti takav doživljaj.

     Seks u kasnijim godinama je zdrav. Seks pruža dovoljno fizičke aktivnosti za umjerenu i laganu tjelovježbu. Osim toga, psihološki, seksualni odnosi mogu pomoći u spreča­vanju depresije, povećavaju samopouzdanje i uvjerenje o svojoj vrijednosti, ohrabruju kontrolu tjelesne težine i sma­njuju životne stresove.

     Nije vjerojatno da će seks izazvati srčani infarkt. Uspr­kos šalama o "smrti u krevetu', manje od jedan posto izne­nadnih koronarnih smrtnih slučajeva dogodi se za vrije­me spolnog odnosa i 70 posto njih dogodi se za vrijeme vanbračnog odnosa.

     Ako ste među onih 30 posto muškaraca koji su preživjeli sr­čani infarkt, pa sada zbog straha ili zabrinutosti izbjegavate seks, obavite kontrolu kod liječnika i - nastavite sa svojim užicima.

     Problemi s erekcijom nisu neizbježni, a kada se pojave postoje načini da ih se olakšaju. Između 15 i 25 posto muškaraca starijih od 65 godina imaju erektilnu disfunkci- ju dovoljno ozbiljnu da im onemogućuje seksualni odnos. Smatra se da većina takvih problema u starijih muškaraca ima neki fizički uzrok (bolest kao što su dijabetes, srčano oboljenje, visoki krvni tlak, multipla skleroza, problemi s krvnim žilama, neurološke promjene, uzimanje nekih li­jekova). Prema tome, ako muškarac osjeti takve erektilne probleme, najbolje je obratiti se liječniku. Osim toga puna erekcija nije ni potrebna! S mentalnom i fizičkom stimu­lacijom muškarac može doživjeti orgazam i bez erekcije. Danas postoje brojne mogućnosti za olakšanje problema s erekcijom (tablete, injekcije, implantati i dr.).

     Seksualna budućnost je u rukama samog čovjeka, bez obzira na njegovu dob. Istraživači su utvrdili da se po pitanju seksualnosti može primijeniti ona "upotrebljavaj ili izgubi". Osim toga, ostati seksualno aktivan pomaže u usporavanju nekih promjena u organizmu koje donosi sa sobom proces starenja.

dr. Ivo Belan