UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

POSTAVLJEN CRNI REKORD

Udjel mirovine u plaći pao na 36,67 posto!

 

     Upravno vijeće HZMO-a 1. ožujka 2021. godine donijelo je odluku o povećanju mirovina za skromnih 0,56 posto, a na temelju podataka koje im je dostavio Državni zavod za statistiku. Naime, prema formuli usklađivanja zbro­jene su 30 posto stope promjene indeksa potrošačkih cijena i 70 posto stope pro­mjene prosječne brutoplaće te se došlo do spomenutog povećanja. Naime, u prošlih pola godine potrošačke cijene nisu rasle, dok su plaće rasle 0,8 posto u drugom polugodištu 2020. godine.

     Jaz između mirovina i plaća tako se na­stavio produbljivati, a najnovijim izračunom udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći otkrili smo katastrofalan podatak. Naime, prosječna mirovina u prosincu prošle godine iznosila je 2.566,56 kuna, a plaća 6.999 kuna, te je udjel mirovine u plaći pao na rekordno niskih 36,67 posto! SUH je prethodnih dana, tjedana, mjeseci i godina u svim prilikama, bilo putem medija, na sastancima ili kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe alarmirao Vladu i Ministarstvo rada i ukazivao na ovaj veliki problem, tražeći pod hitno promjenu formule usklađivanja mirovina, s obzirom da smo, uz Irsku, već godinama zemlja s najgorim udjelom mirovine u plaći, a ovakav trend vodi nas ka totalnom sro­zavanju vrijednosti mirovina.

Hitno povećati mirovine

     SUH je tako zatražio promjenu gore spomenute formule 70:30 na način da se mirovine usklađuju u 100-postotnom iznosu prema povoljnijem indeksu rasta plaća ili cijena. No, s obzirom na ovoliku višegodišnju degradaciju mirovina u odnosu na plaće (nakon raspada Jugoslavije udjel je bio 70 posto, a 90-ih oko 50 posto), moralna je odgovornost Vlade da pronađe način da dodatno poveća ionako bijedne mirovine mimo usklađivanja, jer se SUH-ovim pri­jedlogom od 100 posto praktički samo zaustavlja daljnji pad u udjela odnosno relativne vrijednosti mirovine.

     Da ne bi bilo zabune, posljednje uskla­đivanje mirovina od 0,56 posto, povećalo je prosječnu mirovinu za 13 kuna, i u konačnici možda popravilo udjel mirovine u plaći za samo pola promila. U travnju je umirovljenicima isplaćena razlika zbog usklađivanja mirovina za prva tri mjeseca 2021. godine, pa je tako umirovljenik s prosječnom mirovinom dobio oko 39 kuna više, no u svibnju će taj iznos pasti za 26 kuna. Zbog svega toga, Vladina odluka isplaćivanja solidarnog Covid dodatka ne može promijeniti činjenicu da su mirovine u Hrvatskoj ispod ljudskog dostojanstva, te da bi svaki umirovljenik radije htio imati višu mirovinu i dobivati je na mjesečnoj bazi, nego dobiti jednokratni solidarni do­datak kao vid socijalne pomoći u vrijeme pandemije.

Umirovljenicima mrvice

     Da, Hrvatska je imala rat, da, Hrvatska ima teret braniteljskih mirovina, pa stoga možda ne možemo imati udjel mirovina u plaći od 51,8 posto koliko imaju Slovenci. Ali možemo i moramo sigurno bolje od sadašnje situacije, koja pokazuje sustav­nu nebrigu sadašnje i svih bivših vlada prema umirovljenicima. Za razliku od umirovljenika, državni službenici, među kojima velik broj čine oni koji su direktno ili indirektno povezani s najvećim hrvatskim strankama, zaštićeni su kao lički medvjedi, i na temelju kolektivnih ugovora dobivaju redovite povišice te se za njih, koji u pravilu već imaju jako dobre plaće, novca uvijek nađe. Za one najsiromašnije, umirovljenike, kojih preko 700 tisuća živi ispod hrvatske linije siromaštva od 2.710 kuna, ostanu samo mrvice.

      Na prvu ruku se čini kako je sreća u nesreći oko cijele pandemije koronavirusa što barem nisu rasli troškovi života. Naime, ako se usporedi cijela 2020. godina s 2019., dolazimo do podatka da su potrošačke cijene rasle samo 0,1 posto. S obzirom da su u srpnju 2020. usklađivanjem mi­rovine povećane 1,41 posto, a zadnjim 0,56 posto, umirovljenik s prosječnom mirovinom sada je „bogatiji" za oko 50 kuna. No, stvari nisu tako jednostavne.      Naime, najvažnija kategorija statističkog mjerenja inflacije za umirovljenike cijene hrane i bezalkoholnih pića", u 2020. godini poskupjele su u prosjeku za 1,9 posto u odnosu na 2019., ali je stavka cijena voća viša za čak 9,3 posto, a mesa 4,5 posto.

Sarma bez mesa

     Kategorija „zdravlje" poskupjela je 1,2 posto, od čega 0,8 posto stavka me­dicinski proizvodi, pomagala i oprema. Treba napomenuti i da je DZS tek od ove godine u izračun uvrstio cijene maski, rukavica i dezinfekcijskih sredstava. Od ukupno 12 kategorija kojima se prate troškovi života, poskupjelo je njih osam, a pojeftinilo četiri.     Najviše je pojeftinila kategorija cijena prijevoza, za 4,4 posto, čime je utjecala na „peglanje" ukupnih troškova života na 0,1 posto. No, penzići ionako rijetko putuju, a u vrijeme korone gotovo nikako, te ova stavka praktički ne igra veliku ulogu u njihovim životima.

     Kategorija„stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva" pojeftinila je 1 posto, no i tu se krije zamka, jer je cijena komunalnih usluga narasla 1,3 posto, struje 0,8 posto, najma 2,3 po­sto, popravaka i održavanja 2,2 posto. Ovdje je konačni podatak „popeglala" cijena tekućih goriva koja je pala 28,9 posto, krutih goriva 9,2 posto, a jedinu korist većina umirovljenika je imala od pada cijene plina od 0,4 posto.

     Kada se podvuče crta, unatoč rastu mirovina, i naoko maloj inflaciji, većina hrvatskih umirovljenika definitivno živi lošije nego prije godinu dana. Iako je već izlizano, i na ove statističke podatke moramo primijeniti formulaciju o mesu i kupusu koji zajedno čine sarmu. Umirovljenici, nema dvojbe, jedu kupus...

Igor Knežević