UVODNA RIJEČ
Nemam za kilo breskvi
Piše: Igor Knežević
Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.
No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromašnima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.
Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna mirovine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.
Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.
Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često donositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.
U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...
Web stranice naših podružnica
SVE SKUPLJE UMIRANJE
Smrt poskupila, pa pojeftinila
U rujnu 2019. godine zagrebačka Gradska groblja naprasno su povisila cijene komunalnih usluga za ukope i to u iznosima od 40 do 80 posto, pa je cijena prosječnog ukopa u Zagrebu poskupjela oko 2.000 kuna, a najjeftiniji je stajao 15.000 kuna. Opravdanje za takvo poskupljenje čelnici grada i monopolističke gradske tvrtke objasnili su time da se cijene nisu povećavale od 2007. godine, kao i da će se iz novih prihoda financirati razvoj i unapređenje kvalitete usluga, kao i izgradnje i proširenja groblja.
Dakako, treba napomenuti kako mediji pišu kako je unazad godinu dana u Gradskim grobljima zaposleno i dvadesetak novih djelatnika, pa je, eto, kakvog li čuda, dio prihoda iskorišten i za pojačanje na kadrovskom planu. Povećanje cijena poklopilo se i s povećanom smrtnosti zbog pandemije korona- virusa, no na meti ožalošćene rodbine prve su se našle privatne pogrebničke tvrtke, koje su morale objašnjavati da nemaju ništa sa znatnim povećanjem cijena. Nakon pritisaka javnosti te Udruge pogrebnika, Gradska groblja su sredinom veljače 2021. ipak spustili cijenu za 20-ak posto, što će smanjiti cijenu pogreba od 600 do 800 kuna. Je li Grad Zagreb postavio novu praksu za poskupljenje, taktikom digni puno, pa smanji malo, i svi zadovoljni?
I.K.